Poreklo prezimena, selo Mokra Gora (Užice)

26. mart 2014.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela Mokra Gora, grad Užice – Zlatiborski okrug. Iz knjige „Zlatibor – antropogeografska ispitivanja“ od Ljubomira Ž. Mićića, prvo izdanje 1906. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Mokra Gora

Položaj sela.

Mokra Gora je najveće selo u ovoj oblasti; proteže se u dužinu od 6 časova (hoda) pored bosanske granice. Veoma je brdovita. Na severnoj strani joj je prema Zaovinama planina Miloševac sa visom Gavranom a na južnoj strani kroz selo: Ivica, Miloševo Zborište, Oštrelj, Mali Stolac, Kršanjska Glavica, Vis, Tusto Brdo, Gradina, Šargan, Prepelište, Mali i Veliki Vijogor, Osojnica i Kozja Stena do Kremana, Semegnjeva i Jablanice.

Na sredini sela je Markovo Polje, dugo 2 a široko 1 kilometar i u njemu je opštinska sudnica, škola, mehana i železnička stanica na pruzi i putu Užice-Bosna a naokolo kuće u kojima su: Bogdanovići, Arsenijevići, Mikovići, Dragutinovići, Tomičići, Milovanovići, Jovičići, Kojadinovići, Božovići, Sredojevići, Đurići, Jojići, Vilipovići i Ristanovići. Na južnoj strani je zaseok Panjak, vrlo brdovit, krševit i kuće su ispod visova: Krševa, Rudina, Mijailovih Solila i Oštrimica gde su kuće Jakšića, Čečarića, Raškovića,, Topalovića, Mikavica, Radojevića, Đurovića, Perišića, Senića i Kalabića; na severozapadu je Kršanje gde su Tošići, Šarčevići, Čančare, Tošići i Mojićevići. Okolo su zaseoci: Presedo gde su Gajovići, Bošnjaci, Tatići, Stevići, Stanišići, Dragutinovići, Kolakovići i Stanići; zatim, Krsmanski Potok u kome su Krsmanovići i Šiljkovići; zaselak Pod-Šargan gde su Glibetići, Šijaci, Ivanovići, Špijunovići, Rabasi, Gacići i Cvijovići; zaseok Manteše gde žive Turudići, Vučetići, Simovići, Bogdanovići i Rosići; zaseok Suvi Potok u kome su Šijakovići, Milinkovići i Filipovići; Ćupovići, Đokovići, Kerkovići; zaseok Postenje u kome su Milekići, Turudići i Timotijevići; zaseok Stari Kotroman gde su Milićevići, Tomići, Ćupovići,Đokovići, Kerkovići, Milovanovići i Uroševići dok su Pod-Otreljom Ostojići.

Vode.

Kroz selo teče beli Rzav, Kamišnica – ova prima Trnjački Potok koji izvire ispod Kutozera, Šargančicu, Postenjski Potok – teče iz Grubiševaca, Suvi Potok, Krsmanski Potok, Dubavac i Crni Rzav – prima Dubravu i Brezovac. Izvori su: Smrdelj, Korita, Veliki Gaj i Suljevac u Panjku, Rakino, Radovanovo i Filipovića Vrelo, Lug, Božurica, Jovanova Voda, Lipovica i Sirovica u Markovom Polju, Pirevac, Podivičje u Đurkovac u Postenju, Dobriš na Stocu, Simina Voda, Petrova Voda, Androva Voda i Zmajevac u Kršanju, Đakovac u Starom Kotromanu, Miloševa Voda u Miloševcu i Slanac pod Kozjom Stenom – ostavlja crvenkaste tragove, ima neprijatan miris i zimi je mlaka voda iz njega.

Zemlje.

Zemljišta se nazivaju: Dublje, Jezero, Nišan, Romanija, Gumance, Miloradica u Panjku; Lokav, Drugančica, Njivašnica, Popovo Brdo i Pogača u Presedlu; Karasalija, Bučevski Dućan, Čutursko Polje, Dijanice, Kukavički Do, Ograđenica u Markovom Polju; Gradac, Toplika, Alina Grab, Ajdučka Pećina, Jovci, Buranovac, Lugovi i Pritori u Postenju, Konjsko Polje, Brkina Ravan i Osmanova Ravan u Kršanju, Krsmansko Selište u Krsmanskom Potoku i Bjelo Polje u Starom Karantinu.

Ime selu.

Ime selu dao je njegov aga Mustaj-beg iz Priboja. Vele da je tu zakonačila neka vojska i ložila sirovu goru (sirova drva) na vatru, pa govorili : „ala je ova gora mokra“ te je otuda došlo ime Mokra Gora.

Starine u selu.

1. U Markovom Polju, u školskoj bašti, postoji pobijen kamen visok 1,5 metra, zovu ga Markov Kamen ili Nišan, lepo istesan a vele da je se njime „mećao Kraljević Marko i sa njega uzjahao na Šarca“.

2. Miloševac i u njemu Miloševa Voda i Miloševo Zborište nazivaju se po Milošu Obiliću, koji je ovde imao crkvu o čemu ima pomena u narodnim pesmama.

3. U Markovom Polju kraj druma je veliko Grčko Groblje, puno velikih nadgrobnih ploča krečnjačkih iz Ograđenice*, neke teške i po dve tone. Neke su obrađene u vidu sanduka i na grobove položene. Ima i kamenja pobodenog „u dubac“, na nekim izrezane zmije, mlad mesec u vidu polukruga, krstovi i ljudske slike. Neki ovo zovu Rimsko Groblje.

*To je visoravan, čije su njive ograđene kamenim zidom.

4. Tu je mesto Crkvina i Lanište.

5. Preko Šargana poznaje se „turska kaldrma“ na starom drumu Užice – Sarajevo.

6. U Markovom Polju iskopavane su zidine, zemljano posuđe, sablje, topuzi, kaldrma i velike ljudske kosti.

7. U Kršanju je mala drvena crkva na mestu stare, koju su zapalili Turci u Prvom Ustanku.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Krsmanovići, Šarčevići i Ostojići su najstarije porodice u ovom selu, zajedno su živeli u Krsmanskom selištu. Od njih su Lazići u Zaovinama a Krsmanovića ima u Tometinom Polju kod Požege. Krsmanovići, Ostojići i Lazići slave Nikoljdan, a Šarčevići slave Pantelijevdan.

Pre 300 godina doseljeni su:

Čuturići (Jovičići, Tomičići, Milovanovići, Bogdanovići, Rabasi i Timotijevići) su iz Bosne, ima ih u takovskim Pranjanima, slave Đurđic.

U 18. veku doseljeni su:

Špijunovići (Kojadinovići) su iz Šaranaca, njihov praded Dimitrije špijunirao je Turke u Prvom Ustanku, od njih su Kojadinovići, samo docnije dovedeni iz Zaovina, slave Stevanjdan.

Janjići su iz Budimlije kod Višegrada, gde ima još, velika porodica, slave Jovanjdan.

Dragutinovići (Mikovići, Tošići i Popovići) su od Sjenice, najpre bili u Sjeništu, od njih su Panići i Popadići u Staparima, slave Đurđevdan.

Čančari (Jojići, Arsenijevići, Vujići, Rakići i Bjelići) su od Nikšića, slave Stevanjdan.

Glibetići su iz Pive, slave Ivanjdan.

Tošići (Jezdimirovići i Plakalovići) su iz Gackog, slave Jovanjdan.

Kolakovići su iz Jezera, slave Đurđevdan.

Tatići su iz Hercegovine, slave Lučindan.

U 19. veku doseljeni su:

Šiljkovići su iz Slatine kod Čačka, pobegli zbog Turaka u Vreme Prvog Ustanka, slave Aranđelovdan.

Radojevići su iz Macuta u Bosni, slave Jovanjdan.

Turudići su iz Pive, prvo bili u Kremnima pa otuda došli ovde zbog Turaka, ima ih u Bosni na Glasincu, slave Aranđelovdan.

Raškovići su iz Raške, slave Sv. Ćirilo i Metodije.

Perišići su iz Vardišta, od njih su Šobatovići u Šljivovici i Kalabići (Gajovići) u Vardištu, slave Jovanjdan.

Uroševići (Babići i Ivanovići) su iz Paočića u Bosni, slave Pantelijevdan.

Milekići su iz Jablanice, slave Jovanjdan.

Nedeljkovići (Popovići) su iz Pive***.

Bučevci* su iz Bučja kod Priboja, slave Stevanjdan.

*Po njima se u Markovom Polju zove Bučevski Dućan na jednom vodopadu Kalmašice, gde su njihovi stari pomoću vode pravili puške – „bučevke“.

Ristanovići su iz Crljenica kod Pljevalja, slave Aranđelovdan.

Čečarići (Mićići*) su bili u Boranovićima, pa u Štrpcima, slave Jovanjdan.

*Mićići se nazvali Čečarići kada je serdar Mićić zatvoren u Gurgusovačku Kulu.

Stanišići su iz Štrbaca, bili prethodno u selo Sokoljane (Rača), slave Nikoljdan.

Vilipovići su iz Veletova u Bosni, potiču od velike porodice Stanojčića, slave Jovanjdan.

Vučetići (Paunci) su iz Močioca kod Ivanjice, slave Đurđic.

Cvijovići su iz Zaovina, slave Đurđevdan.

Maksimovići (Lončari) su iz Krnjače kod Priboja, slave Jovanjdan.

Kerkovići si iz Bijelog Polja, slave Nikoljdan.

Stanići su iz Štrbaca, slave Pantelijevdan.

Pre 70-80 godina doseljeni su:

Jakšići su iz Vardišta***.

Bošnjaci su iz Glasinca***.

Tomići su iz Budimlije, slave Đurđevdan.

Tomići su iz Bosne, slave Nikoljdan.

Senići su iz Krivog Dola preko Uvca, ima ih u Sjeništima i Čajetini, slave Lučindan.

Rosići su iz Bosne, slave Stevanjdan.

Ćupovići su iz Štrbaca, bili najpre u račanske Jasikoviće, slave Aranđelovdan.

Milićevići su iz Krnjače***.

Stevići su iz Vardišta, slave Jovanjdan.

Stojići su iz Veletova***.

Milovanovići su od Višegrada, slave Đurđic.

Pre 30-50 godina doseljeni su:

Đokovići su iz Nove Varoši, slave Jovanjdan.

Mojićevići su od Nove Varoši, slave „Aćimijanu“.

Sredojevići su iz Rače, slave Aranđelovdan.

Simovići su iz Taševe, prethodno bili u Čajetini, slave Đurđevdan.

Milinkovići (Gacići) su iz Veletova od Stanojčića, slave Jovanjdan.

Božovići su iz Semegnjeva od Kostića***.

Đurići su iz Zaovina, slave Đurđevdan.

Mikavice su iz Budimlije, slave Đurđevdan.

Napomena:

***Ne kaže se koju slavu slave.

 

IZVOR: Ljubomir Mićić – Zlatibor. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Svaka čast za fotku , administratore-majstore!

  2. Nebojša Novaković

    Milekići slave Jovanjdan.

    • Milenko Milekic

      Site je stvarno impresivan. Interesuje me odakle ste dobili informaciju da su se Milekići doselili iz Jablanice?

      Moj otac Bosko Milekic (1932-2002) je ostavio sledece informacije u vezi nasek porodicng stabla koje vam mogu pomoci u vezi vaseg projekta:

      – Milekici iz Mokre Gore su Hercegovci koji su se iselili iz hercegovine u selo Tometno Polje na Divcibarama.
      – Pocetkom 19 veka Milekic GRUICA ( moj sekundjeldeda) sa svojim sinom Petrom, kcerkom Mitrom i sinovcima Radisavom i Miletom dolazi u Mokru goru y selo POSTJENJE gde i sada ima kuca Milekica. Sinovac Mileta se kasnije seli na UB.
      – Gruicin sin PETAR (moj navandeda) se ozenio u Mokroj Gori sa Stanom Kalandoric. Imali su 4 sina: Jovan, Milisav, Ljubisav i Lazar. Imali su takodje i 4 kceri: Gospava, Jojna, Vuja i Peja.
      – Petron sin LAZAR (moj cukundeda) je imao 3 sina Milen, Jeremija (1861 – 1938) i Milutin (1870-1911)
      – Lazarev sin MILUTIN (moj pradeda) se ozenio iz sela Krsanje – Sarcevici i imao je dva sina i jednu kcer: Milen (1905-1993), Lazar (1909-1945) i Jelena (1907-1991).
      – Lazarev sin MILEN (moj deda) se ozenio is kremana sa Djokic Borkom (1909-1977). Imali su 7 sinova i 2 kceri: Bosko (1932-2002), Ilija (1935-1996), Svetozar (1930-1996), Milija (1937-2005), Radimiar (1942- ), Milutin (1927-1928), Savo (1928-1929)
      – Milenov sin BOSKO (moj otac) se ozenio sa Krsmanovic Stanojkom iz Mokre Gore.

  3. Jovan

    Zna li neko ima li Pavlovića u Mokroj Gori(Jovanjdan) sada smo u Zarožju kod Bajine Bašte i piše da smo došli iz Mokre Gore u periodu Srpskih ustanaka