Poreklo prezimena, selo Buhar (Užice)

24. februar 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Buhar, grad Užice – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj i tip sela, zemlje i šume.

Buhar je niz užičku Košticu, koja ispod Grada pada u Đetinju. Koštica izvire u Čakovini na Jelovoj Gori i od njenog izvora pa du Užica rastureno je selo Buhor. Iznad Koštice sa zapadne strane diže se visoka jelovska kosa Sinjevac, koji se u donjem delu završava prosečenom tablom od trijaskih krečnjaka i prestaje sa Sklopovima na Đetinji. Pod ovom tablom je užička Turica i buharski Sinjevac, oboje najplodniji krajevi ovog sela. Dokle je zapadna strana Koštice jednostavna bez potoka i jakih izvora, samo pri dnu prosečena staparskim rečicama i Sinjevcem, koji u Turici pada u Đetinju, dotle je istočna strana sva izlomljena.

Užička sela Tatinac i Duboko su šumska sela, a Buhar je na sve strane golo selo sa vrlo malo zabrana po Siljevcu i Koštici. Buhor je brdsko selo ali sa dosta zemlje za obrađivanje. Kako je sa Gostinicom ušlo duboko u Jelovu Goru ima planinskih zakosa, ispusta i zemlje za obdelavanje. Stariji deo sela je pod Čakovinom i pri izvoru Koštice.

 

Poreklo stanovništva, osnivanje sela i starine u selu.

Buhar je staro selo sa dosta tragova starih naselja po Koštici. Blizina Užica činila je da je selo, preko koga je godinama išao najpodesniji i najkraći put za Valjevo, bilo naseljeno i da su ta naselja bila u vezi sa užičkim stanovništvom. Užički Turci, kad ih je bilo, i Srbi nastojali su da se ovo plodno i prostrano selo naseli i da se time jače obezbedi prolaz ljudstvu i trgovini. Nema porodice u selu, koja pre 80 godina nije imala u Užicu svoga predstavnika i koja nije bila sa tom kućom u vezi. Kod mnogih se ta veza nije ni danas izgubila.

Najstarije porodice su od pre 150 godina su:

Basurovići na Čakovini, stara užička porodica, u Užicu se izgubila, u Valjevu obnovila i dalje odselila. Basurovići su od Severova, ranije od Kolašina, ima ih 6 kuća, slave Nikoljdan.

Mićovići (Ivanovići) su dalje od Basurovića, opet stara užička porodica doseljena iz Grahova u Jablanicu preko Uvca i ovde sišla prvo u Užice, pa se tek posle uspelo u Buhar i do Stapara, ima ih 8 kuća, slave Đurđevdan.

Stevanovići su uz Mićoviće i u Jelovoj Gori su od starih porodica mnogo raseljenih, došli iz istog mesta kao i Mićovići, ima ih 5 kuća, slave Aranđelovdan.

Gmizovići i današnja užička porodica došla je iz Jablanice u Starom Vlahu i naseljena istočno od Basura, ima ih dve kuće, slave Nikoljdan.

Polimci su pod Basurima niz Košticu, došli preko Užica iz Rutoši i Krnjače, ima ih 6 kuća, slave Lazarevdan.

Poznije doseljene porodice su:

Vranići su u planini, nekada hajdučka porodica iz Vrana, zaseoka sela Skržuti, ima ih 7 kuća, slave Alimpijevdan.

Bogdanovići su stara činovnička i užička porodica, doseljene iz Pješivaca, ima ih dve kuće, slave Začeće Sv. Jovana.

Kurkenići (Kurćenići) su stara užička porodica, doseljena iz Kamene Gore, naseljeni u planini, ima ih 3 kuće, slave Đurđevdan.

Bajčetići su od Skržuti, u sredini sela, ima ih 3 kuća, slave Jovanjdan.

Đerići su do Bajčetića su iz Sevdova, ima ih 5 kuća, slave Đurđic.

Hadžići su pod Gmizovićima, doseljeni su iz Drežnika, ima ih 5 kuća, slave Đurđic.

Cvetkovići su između Basura i Ivanovića su iz Vrana (deo Skržuti), ima ih 3 kuća, slave Nikoljdan.

Još poznije doseljene porodice su:

Ristovići su u Siljevcu, doseljeni iz Negbina, ima ih 7 kuća, slave Đurđevdan.

Ristovići drugi su ispod Gmizovića i u Hadžićima, doseljeni iz Kačera, ima ih 3 kuće, slave Nikoljdan.

Neagići su iz Drijena u Kačeru, ima ih 3 kuće, slave Đurđevdan.

Paunovići su u Đerićima su došli iz Negbina, ima ih 4 kuće, slave Nikoljdan.

Kusturići su iz Slatine kod Priboja i ispod Vranića. Ima ih 3 kuće, slave Đurđevdan.

Jošići su iz Kremana, kuće su im u vrhu sela u Ivanovićima, ima ih 5 kuća, slave Sv. Vrače.

Spasojevići su po dnu sela, doseljeni iz Bioske, ima ih 3 kuća, slave Nikoljdan.

Gavrilovići su do prethodnih, doseljeni isto iz Bioske, ima ih dve kuće, slave Markovdan.

Đokići su do Senjevca su iz Kremana od Jankovića, ima ih 5 kuća, slave Đurđevdan.

Čelikovići su po dnu sela, doseljeni iz Zaovina, ima ih 3 kuća, slave Đurđevdan.

Karaklajići su od ovih iz Zaovina, ima ih 4 kuće, slave Nikoljdan.

Kremići su takođe iz Zaovina, ima ih 3 kuća, slave Đurđevdan.

Cerovići su iz Tušine, staru svešteničku porodicu doselio neki pop u Užice i ovde, ima ih 3 kuće, slave Đurđevdan.

Vukomanovići su u Siljevcu, doseljeni iz Branežaca, ima ih 3 kuće, slave Aranđelovdan.

Panići su u Siljevcu, doseljeni iz Vraneši, ima ih 3 kuće, slave Nikoljdan.

Đurđevići su u Hadžićima, doseljeni izu Sedobra kod Prijepolja, ima ih 3 kuće, slave Aranđelovan

Najnoviji doseljenici, došli posle 1878. godine su:

Đurovići su nad Užicem do Belog Groba, doseljeni iz Pješivaca, ima ih 3 kuće, slave Začeće Sv. Jovana.

Obućine su iz Stapara, jedna kuća, slave Jovanjdan.

Dabići su iz Alijinog Potoka, jedna kuća, slave Nikoljdan.

Ostojići su iz Vraneši, jedna kuća, slave Đurđevdan.

Radovanovići su iz Željina, jedna kuća, slave Pantelijevdan.

Đurići su iz Ljubanja, jedna kuća, slave Nikoljdan.

Jelići su u planini, doseljeni iz Rutoši, jedna kuća, slave Aranđelovdan.

Radovanovići drugi su u Basurima, doseljeni iz Krnjače, jedna kuća, slave Đurđevdan.

U Buharu je 124 kuće od 34 porodica.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović – Užička Crna Gora. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Đorđo

    Đokići su od Zorzića iz Šljivovice (jesu rod i sa Jankovićima iz Kremana ali rodonačelnik je bio Zorzić)