Poreklo prezimena, selo Gostinica (Užice)

17. februar 2014.

komentara: 7

Poreklo stanovništva sela Gostinica, grad Užice – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj, tip sela i zemlje.

Na jug iznad Ribaševine, zapadno još više uvučeno u Jelovu Goru, nalazi se Gostinica, u slivu veće rečice Gostinice. I ovo je planinsko selo po načinu života, po građi zgrada i po položaju. Zemlje za obrađivanje ima u dolinama potoka i po Jelovoj Gori, ali se više zemlje upotrebljava za stočarske nego za druge potrebe. Seoske kuće su iznete na najistaknutije brežuljke iznad rečice i pregledne su ma sa kog kraja sela gledane. Istočni u Karan duboko uneti deo sela zove se Peule, južni deo se zove Beloševac a zapadni deo, kao i onaj u Jelovoj Gori, nemaju svojih imena. Ovo selo je iste sreće kao i Ribaševina; naseljavano hajdučkim porodicama, od kojih su mnoge rađale hajduke i poslednjih godina. Poznatije hajdučke porodice su: Maksimovići (hajduk Josovac), Poznanovići, Ivanovići, Žunjići i drugi. Starije porodice su hajdučke, pa gotovo i najmlađe i sve su pune priča o hajducima iz ranijeg i poznijeg doba. Selo se počelo naseljavati kada i Ribaševina, doseljavanje se završilo oko 1833. godine.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Najranije doseljene porodice su na trećoj kosi iznad Sastavaka, mesta gde se sastaju današnji potoci u Gostinicu.

Šišići (Milivojevići, Ignjatovići, Savići, Mlađenovići i Petrovići). Stari hajduk Petar Šišo došao je kad i Đokići odnekuda iz Hercegovine, naselio se privremeno u ovom selu, pa se posle malo primirio i stalno nastanio. Petar je sa sobom doveo i dva-tri brata; jednog je zadržao pored sebe, drugog je preselio u valjevska sela a trećeg negde u Jadar. Os Petrovih sinova i sinovaca su gore navedene porodice pod opštim imenom Šišići sa 28 kuća, slave Aranđelovdan.

Ivanovići su prema Petrovićima, preke reke, čiji je predak Đukohajduk došao odnekle od Prijepolja, sa sobom poveo brata Ivanai sinovca Vukolu. Đuko se nije ženio, mlad je u jednom napadu na Turke negde na Zaovinama poginuo i zamenio ga je sinovac Vukola, koji je istim tragom prošao. Tek od Ivana su Ivanovići ovi u selu i Ribaševini, ima ih ovde 6 kuća, slave Đurđevdan.

Jovančevići. Predak Jovančić Džogaj je dugo hajdukovao oko Pljevalja, pa se posle spustio u ovo selo, udružio sa Petromi Dragutinom, dugo i sam hajdukovao, naposletku od Pljevlja i porodicu preveo te pored Ivana naselio i malo potom kao hajduk poginuo. Bilo je još hajduka Džogaja. Danas ih je u Peulama i selu 28 kuća, slave Đurđevdan.

Maksimovići su potomci prestarelog i onesposobljenog hajduka Maksima, koji je prešao iz Ribaševine i prvi zasnovao Peule. Od njega dugogodišnja hajdučka porodica Maksimovića sa 7 kuća, slave Jovanjdan.

Starčevići i Mijatovići. Hajduk Grigorije Starčević sišao je prema ribaševskim Jankovićima, skrio se; od njega su dve pomenute porodice, doseljeni iz Rovaca u Bioč, negde oko Pljevalja i posle došli u ovo selo. Ima ih 14 kuća, slave Lučindan.

Poznanovići u Peulama, dugogodišnju hajdučku porodicu, doveli su Maksimovići na svoje imanje iz okoline Foče, ima ih 7 kuća, slave Jovanjdan.

Simići su u planini su iz Stapara, ima ih 4 kuća, sčlave Alimpijevdan.

Kremići su iz Rasačišta, sklonili se od gonjenja kao hajduci, ima ih 4 kuće, slave Nikoljdan.

Kosići su proterana hajdučka porodica iz Zarožja, ima ih 4 kuće, slave Jovanjdan.

Bakići su proterana hajdučka porodica iz Jablanice, ima ih 4 kuće, slave Aranđelovdan.

Milićevići su proterana hajdučka porodica iz Pilice, ne kaže se koliko kuća, slave Đurđic.

Pjevčići su proterana hajdučka porodica iz Bijele Rijeke, ima ih 3 kuće, slave Đurđevdan.

Banovići su proterana hajdučka porodica iz Kremana, ima ih dve kuće, slave Stevanjdan.

Anđelići su proterana hajdučka porodica iz Kremana, ima ih dve kuće, slave Đurđevdan.

Tomići su proterana hajdučka porodica iz Kačera, ima ih 4 kuće, slave Đurđevdan.

Panići su hajdučka porodica iz Crne Gore, ima ih 3 kuće, slave Nikodan.

Lazići su do Starčevića, prešli iz Ribaševine, ima ih dve kuće, slave Časne Verige.

Žunjići su hajdučka porodica došla iz Priboja, slave Nikoljdan.

Jankovići su u Peulama, doseljeni iz Krive Rijeke, ima ih 3 kuće, slave Alimpijevdan.

Čekićevići su odnekuda od Priboja, ima ih dve kuće, slave Lazarevdan.

Avramovići su iz Rače, ima ih u Poznanovićima 3 kuće, slave Aranđelovdan.

Šišići drugi su iz Semegljeva, ima ih 6 kuća u samoj planini, slave Aranđelovdan.

Badnjari su od Prijepolja, došli uz Babinsku Razuru, ima ih 3 kuće, slave Đurđevdan.

Jelići su u Ivanovićima iz istih krahjeva i iz istog doba, ima ih dve kuće, slave Jovanjdan.

Bošnjak je od Prijepolja, jedna kuća, slavi Nikoljdan.

Timotijevići su iz Banje, jedna kuća, slave Jovanjdan.

Matijevići su iz Kratova u Ivanovićima, jedna kuća, slave Đurđevdan.

Kondići su iz Krčagova, jedna kuća, slave Nikoljdan.

U Gostinici je 150 domova od 27 porodica.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović – Užička Crna Gora. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. Nebojša Mićić

    Za selo Gostinicu postoji izvanredna knjiga Rada Poznanovića, čoveka iz tog sela, napisana na osnovu arhivske građe. Štampana je u okviru edicije Hronike sela, u izdanju Akademije nauka.
    Nemojte se držati Ljube Pavlovića, bar za ona sela za koja su ljudi uradili istraživanje kako treba.

    • Poštovani Nebojša, hvala na informaciji. Potrudićemo se da Poznanovićevu knjigu pronađemo i učinimo dostupnom čitaocima našeg portala. Što se tiče Ljube Pavlovića i ostalih autora koje koristimo prilikom postavljanja stranica za pojedina sela, to treba shvatiti kao početni postupak. Kad se jednom otvori stranica za neko selo ona može stalno da se dopunjuje – istraživanjima drugih autora, dokumentima, fotografijama, video zapisima i, na kraju krajeva, komentarima, pitanjima ispod teksta. Svesni smo manjkavosti pojedinih istraživanja, često nam se ukazuje na greške koje su i Pavlović i drugi činili, ali činjenica je da bi bez njihovog dela danas mnoga sela i mnogi ljudi koji su njima živeli, ostali bez traga. Takvih sela, nažalost, danas ima i siguran sam da bi oni koji se danas bave istraživanjem porekla bili presrećni da je Pavlović ili neki drugi od Cvijićevih sledbenika ostavio makar kakav zapis. Na nama je da te zapise objavujemo, korigujemo, dopunjujemo i stremimo ka tome da se osvetli sve što je moguće osvetliti. Što više izvora, što više dokumenata, to bolje. Dakle, svako dobronameran je pozvan da dostavi našem portalu svaki zapis koji smatra vrednim, a mi ćemo ga vrlo rado objaviti. Svako dobro!

  2. Branislav Mlađenović

    Petar Šišo nikad nije bio STARI hajduk, jer je poginuo na Zasavici zajedno sa Zekom Buljubašom braneći srpske zbegove od Turaka pri propasti I Srpskog ustanka. Inače došao je iz sela Bukovik gde je živeo kod čuvene porodice srpskih knezova Raškovića. Tu su njegovi preci došli iz sela Riđani u Nikšićkom polju, gde su slavili Nikoljdan, a u Bukoviku primili slavu svetog Arhanđela prilikom obnove i zidanja crkve Svetog arhanđela Mihaila. Otac mu je bio Sava, a jedan brat Božo, koji nije došao u Gostinicu, ali jesu njegovi sinovi Ivan, Jovan i Mlađen. Od Ivana su Petrovići, Milivojevići i Ignjatovići, a od Mlađena Mlađenovići. Jovan nije imao potomaka jer je umro na dan svoje svadbe, nažalost…

    • Dusan Ignjatovic

      Znaci mi Ignjatovići smo Ivanovi potomci??? Iz Cerja smo na Jelovoj gori i slavimo Nikoljdan

      • Branislav Mlađenović

        Prezime Ignjatovića iz Gostinice je nastalo sa generacijom mog pradede. Ne mogu da nagađam godinu. Za vreme vladavine kneza Aleksandra Karađorđevića (u pauzi Miloševe vladavine). Svi Ignjatovići ove loze su opisani u knjizi Rada Poznanovića i oni slave Aranđelovdan.

    • Branislav Mlađenović

      Mala ispravka, koju sam naknadno saznao. Petar Šišo jeste bio stari hajduk koji je imao tri kćeri i četiri sina: Miloša, Savu, Simeuna i Stevana. Petronije Šišo, Savin sin, a unuk Petra Šiša je poginuo na Zasavici sa Zekom Buljubašom braneći srpsku nejač. U Gostinici žive samo Savini potomci, jer je posle pogibije strog hajduka Petra Šiša i sina mu Stefana, Miloš otišao na ženino imanje u Popovo polje, a Simeun je imao tri sina koji nisu imali potomke. Od Savinih potomaka su Šišići, Mlađenovići, Milivojevići, Ignjatovići i Petrovići. Slave Aranđelovdan, slavu su doneli iz Starog Vlaha, tačnije Bukovika, gde su se sklonili oko 30 godina, zbog progona od Turaka, pa su se njihovi potomci počeli vraćati na svoja ognjišta u oslobođenu Miloševu Srbiju.

  3. Milan Šišić

    U Glasniku Etnografskog muzeja u Beogradu iz ’77. godine, na stranama 128 i 129 nalazi se tekst o Petroniju Šišu, njegovom poreklu i potomcima. U jednom delu teksta posvećenom Šišovim potomcima autorka se poziva na matične knjige karanske crkve, a u mojoj porodici se već generacijama prenosi ista priča o Petroniju. Ja sam inače praunuk Petronijevog unuka Milisava.