Poreklo prezimena, selo Čestobrodica (Požega)

12. januar 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Čestobrodica, opština Požega – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Položaj sela i zemlje.

Ispod stava Ježevice i Dobrinjske Reke počinje Žudovačka Klisura, kroz koju se probija Dobrinjska Reka i ulazi u Skrapež. U ovoj klisuri se lome pojedine kose Crnokose, koje sa svojih krečnjačkih čuka prelaze u visoki Smišalj od paleozojskih škriljaca sa mnogim osulinama i nanosima. Po ovoj visokoj klisuri, izlomljenoj na obe strane, duboko uvučena među brda i kose, a ponegde podignuto i na kose, rastureno je selo Čestobrodica.

Nije daleko od reke; u novije vreme počelo je spuštanje reci i celo zemljište i za rad i za stoku po kosama, vrlo malo po potocima. Čim se na ma kom kraju sela sa leve strane iseče šuma, potoci postaju takva opasnost da se teško savlađuju i polja zatiru.

Seoske su kuće poglavito po malim džematima, a to su porodične grupice, koje nisu velike. Selo je posve siromašno i stalno se iseljava.

Starine u selu.

I u ovom selu nalazi se po potocima i reci starih kulturnih tragova.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

U selu nema starinačkih porodica a doseljene porodice su:

Radovanovići su najranija porodica pod Smišljem, sišli i u reku, rastureni u dve-tri manje grupe. Predak Radovanovića došao je iz polimskog sela Bobova. Ova porodica u pokretu zastala je negde u Starom Vlahu ili na Đetinju, tu negde oko Sržuti i tek posle ovde prešla. Dosta nemirna, stočarska, siromašna porodica, ispuštala je svoje srodnike, koji se trgovinom i zanatima nisu mogla dići više od običnog proseka. Ima ih pod dva-tri prezimena ukupno 25 kuća, slave Nikoljdan.

Tankosići su druga porodica po starini doseljenja u ovo selo. To je stara hajdučka i vrlo nestašna, neobično živog temperamenta, razgovorna i druželjubiva porodica, doseljena iz hajdučkog višegradsko kraja i naseljena na suprotnoj strani sela, pod Kalenićima i po dnu sela. I ovi su se Tankosići selili svuda, nemirnog i živog temperamenta, prosečne pameti i bez posebnih karakteristika, ima ih rasturenih pod nekloliko prezimena u 14 kuća, slave Đurđevdan.

Pozniji doseljenici su:

Kovačevići su došli iz Dobroselice i naseljeni među Radovanoviće, odali se kovačkom zanatu, ima ih 8 kuća, slave Đurđevdan.

Aleksići su iz Vraneši, ima ih 4 kuće, slave Nikoljdan.

Ristovići su iz Mažića kod Priboja, ima ih 9 kuća, slave Đurđevdan.

Ilići su iz Osata u Bosni, danas dobri radnici, ima ih 6 kuća pod dva-tri prezimena, slave Đurđevdan.

Petrovići su iz Rodoine, ima ih dve kuće, slave Lazarevdan.

Radivojevići su iz Dobroselice, ima ih 3 kuće, slave Časne Verige.

Kostići su od Rutoši, ima ih 3 kuća, slave Đurđic.

Matovići su iz istog sela, ima ih dve kuća, slave Aranđelovdan.

Zelenovići su iz Mušića, došli u Radovanoviće, ima ih dve kuća, slave Nikoljdan.

Đokići su iz Vraneši, jedna kuća, slave Aranđelovdan.

U Čestobrodici ima 81 kuća od 13 porodica.

IZVOR: Ljubomir Pavlović, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Mićke

    Zanima me rodoslov porodice Mićović, koja je naseljena u selu Čestobrodica.
    Ja znam stablo unazad do svog pradede, Vasilija Mićovića koga je sa svojim bratom Milovanom Mićovićem u Čestobrodicu donela majka Lena.
    Više podataka nemam niti ko od moje porodice zna nešto više o tome.
    Takođe na groblju u Čestobrodici postoji spomenik Vasiliju Mićoviću i njegovoj ženi Ljubici.
    Vasilije je živeo u periodu od 1827 do 1887.
    Bio je glavni domaćin sela Čestobrodica i kmet Kneza Miloša Obrenovića kako pričaju meštani. Ukoliko znate nešto više o ovoj temi, bio bih Vam jako zahvalan.