Objavljena knjiga „Borina – prošlost i poreklo stanovništva“ Reviewed by Momizat on . Iz štampe je izašla knjiga “Borina – prošlost i poreklo stanovništva” autora Nebojše Mićića. Knjiga obuhvata istoriju Donje i Gornje Borine u svim razdobljima, a poj Iz štampe je izašla knjiga “Borina – prošlost i poreklo stanovništva” autora Nebojše Mićića. Knjiga obuhvata istoriju Donje i Gornje Borine u svim razdobljima, a poj Rating: 0
You Are Here: Home » Info » Vesti » Objavljena knjiga „Borina – prošlost i poreklo stanovništva“

Objavljena knjiga „Borina – prošlost i poreklo stanovništva“

Borina - prošlost i poreklo stanovništvaIz štampe je izašla knjiga “Borina – prošlost i poreklo stanovništva” autora Nebojše Mićića. Knjiga obuhvata istoriju Donje i Gornje Borine u svim razdobljima, a pojavljuje se u susret jubileju šest vekova od prvog spominjanja Bohorine u pisanim izvorima, 1415 – 2015.

Kroz dva dela i deset poglavlja, obuhvaćene su sledeće tematske celine:

Ostaci starina – poglavlje u kome se govori o izgubljenom blagu Borine, srednjovekovnim nadgrobnim spomenicima (stećcima), koji su mahom razneti i uništeni.

Doba srpske despotovine, u kome su prikazani svi podaci o staroj Bohorini sačuvani u dubrovačkom arhivu.

Doba turske vlasti, u kome su prikazani podaci iz tri turska katastarska popisa Zvorničkog sandžaka: 1528, 1548 i 1604. godine. Ovi popisi, takozvani defteri, čuvaju se u carigradskom arhivu i do sada nikad nisu bili u potpunosti prevedeni niti objavljeni u našoj literaturi. Pored detaljnih spiskova domaćinstava i privrede u Borini, u ovom poglavlju su prikazani i sumarni podaci za ostala sela u sastavu takozvane nahije Bohorine: Koviljaču, Brasinu, Voćnjak, Paskovac, Zajaču i Radalj. Nešto od ovih sumarnih podataka za 1528. i 1604. godinu objavljeno je ranije u knjizi “Jadar u prošlosti”, ali ovde se daju puno detaljnije.

Poglavlje o borbi za oslobođenje od turske vlasti sačinjeno je uglavnom na osnovu stare i zaboravljene literature, a završava se 1834. godinom, kada su Jadar i Rađevina napokon izdvojeni iz Bosanskog pašaluka i priključeni Kneževini Srbiji. Između ostalih podataka, ovde su prikazana dva pisma Prote Mateje Nenadovića na osnovu kojih se daje odgovor na večito pitanje: Da li Borina i okolna sela pripadaju Jadru ili Rađevini?

Poglavlje o Borini u obnovljenoj srpskoj državi donosi obilje podataka iz literature, starih karti, arhivske građe, dokumenata u privatnom vlasništvu, sa nadgrobnih spomenika, iz priča i predanja. Završava se Prvim svetskim ratom i dosad najkompletnijim (ali još uvek ne potpunim) spiskovima stradalih u ratovima 1912-1918. godine. U prilogu se nalazi i opis ratnih operacija na području Borine u toku Bitke na Drini 1914. godine.

Poslednje poglavlje odnosi se na poreklo stanovništva koje naseljava Donju i Gornju Borinu. Detaljno, na osnovu arhivske građe (poreskih teftera 1831-1839. godine, popisa stanovništva iz 1863. godine i protokolnih crkvenih knjiga), ali i usmenih predanja, raspravlja se o poreklu tri velike grupe borinskih familija: Stjepanjštaka iz Gornje Borine, Jovanjštaka sa Gučeva i Đurđevštaka sa Lepenice. Uz to, govori se i o poreklu ostalih familija, uključujući i novije, doseljenike do Drugog svetskog rata. Argumentovano se pobijaju navodi Ljube Pavlovića iz knjige “Sokolska nahija”.

Nabavite knjigu preko portala Poreklo

Knjigu „Borina – prošlost i poreklo stanovništva“  možete da kupite u Beogradu, u redakciji portala Poreklo, u Ilije Garašanina 5. Prethodno se najavite na imejl [email protected] Povlašćena cena knjige je 800 dinara. Broj primeraka je ograničen.

U drugom delu knjige, opet na osnovu arhivske građe i usmeno prikupljenih podataka, dati su detaljni rodoslovi svih borinskih familija: Antonića (Sv. Stefan), Antonića donjoborinskih (Đurđevdan), Boganovića, Vasića (Sv. Stefan), Vasića sa Lepenice (Sv. Nikola), Vukašinovića, Gavrića, Despotovića, Despotovića – Neagića, Đokića, Đukanovića, Živanovića, Ignjatovića, Ilića – Pirgića, Ilića gornjoborinskih (Đurđevdan), Jankovića, Jahurića, Jekića, Jovića, Jokića, Josipovića, Kikanovića, Kojića (Sv. Stefan), Kojića – Bakića, Kojića sa Gučeva, Kostića, Krstića, Lazića, Lukića (Sv. Jovan), Lukića (Đurđevdan), Ljubinkovića, Makevića, Maksića, Mitrovića, Mićića, Pavlovića iz Andrače, Pavlovića sa Gučeva, Pavlovića sa Lepenice, Perića, Petkovića, Petrovića – Katića, Petrovića – Čavkuna, Popovića Crnogoraca, Popovića pop-Đokinih, Radića, Ristanovića, Simeunovića, Sofronića, Spasenovića, Stojanovića, Tadića, Tanaskovića i Atanackovića, Filipovića i Cvetkovića. Obrađene su takođe i tri familije koje naseljavaju granično područje između Borine i Brasine: Kojići sa Gaja, Sekulići i Novakovići.

Uz to, dati su članci o nekim familijama koje više ne postoje u Borini, ali imaju potomke po ženskoj liniji, ili možda imaju potomaka negde van Borine: Arsenovići (Sv. Nikola), Dimitrijevići, Đokići (Sv. Nikola), Živanovići (Sv. Stefan), Jakovljevići, Jevtići sa Gučeva, Lembići, Markovići – Bojanići, Mićanovići, Rankovići, Ćirkovići i Cvetinovići.

Rodoslovi su pisani na osnovu raspoloživih podataka od 1800. godine, za neke familije i od ranije, pa zaključno sa generacijom koja je rođena između dva svetska rata. Nažalost, nije bilo tehničkih i materijalnih uslova da se nacrtaju i grafički rodoslovi. U ovim tekstovima o familijama mogu se, naravno, pojaviti greške i praznine. Nemoguće je sakupiti i obraditi tako veliku količinu podataka, spomenuti skoro svakog čoveka koji je živeo u Borini u zadnjih dvesta godina, a da se ne naprave propusti.

Autor Nebojša Mićić se zahvaljuje svima koji su učestvovali i pomogli ostvarenje ovog velikog projekta. Po izlasku knjige iz štampe, njima će biti podeljeni prvi primerci: Svetlana Petrović, dipl. arheolog Verica Tanasić, prof. istorije Dejan Pavić, orijentalista Aleksandar Jakovljević, lektor Željka Tanasković, Crkvena opština Borina, Arhiv Srbije, Beograd Orijentalni institut, Sarajevo Srđan Stojančev, pred. Srpskog bibliofilskog društva Svi oni koji su dali značajne podatke ili ustupili dokumente: Milorad Boškov Mićić (u ime svog dede pok. Miće), Đorđe – Đoko Kojić, Milovan Ilić (Mićo Pirgo), Radosav Jokić (Rado Balmaz), Petronije – Beća Petrović, Milan Vukašinović, Dragan Maksić Maks, Dragoljub Radić (u ime svog oca pok. Zdravka), Miko Bogdanović (u ime svog oca pok. Marinka), Dobrija Tadić, Radomir Despotović (Rado Babin), Zdravko – Vijara Ignjatović, Miloje Petković, Milivoje Spasenović, Milica Zeljić, Uroš Atanacković itd.


Komentari (11)

  • Vladimir

    Pozdrav svima na ovom predivnom sajtu.

    Gde može da se naruci knjiga ?

    Odgovori
  • Nebojša Mićić

    Pozdrav svim zaljubljenicima u rodoslovlje,
    knjiga će biti u prodaji najverovatnije od Božića. Svi zainteresovani mogu da mi se jave na email: [email protected]

    Odgovori
  • Nebojša Mićić

    Pozdrav svima,
    ostavio sam nekoliko primeraka knjige kod gospodina Krtinića u redakciji portala Poreklo. Zainteresovani mogu tamo da preuzmu knjigu. Cena je 800 din, što mislim da nije mnogo s obzirom na obim (500 strana) i tvrd povez.

    Odgovori
  • Branislav Jeknic

    Postovani,
    zainteresovan sam da kupim vasu knjigu Borina proslost i poreklo stanovnistva. Postoji li mogucnost da mi istu posaljete postom,
    hvala unaprijed

    Odgovori
  • Nebojša Mićić

    Za Branislava Jeknića – izvinjavam se što nisam ranije odgovorio na vaš komentar, nisam ga video. Knjigu šaljem poštom kao preporučenu tiskovinu, nakon uplate na račun. Ukoliko ste u Beogradu, sutra u 19 sati je promocija u prostorijama biblioteke Milutin Bojić.

    Odgovori
  • curdic jelena

    Postovani, dobila sam na poklon Vasu knjigu od rodjka Josipovica iz Donje Borine. Sve pohvale na iscrpnom informisanju o proslosti i korenima. Veoma sam srecna sto ste napisali ovu knjigu i tako ostavili trag o mestu koje ne moze da se ne voli.Skrenula bih Vam paznju na potrebu za ispravkom u sledecem izdanju knjige kod loze Bogdanovica. Na strani 222 u recenici Slobodan Milanov sin je sa zenom Rosaom imao sinove Slavka i Dragoslava Dana, treba da pise Slavka, Dragoslava i Danila. Jos jednom iskrene cestitke i pozdrav od cerke Dragoslava Bogdanovica Jelene Curdic.

    Odgovori
  • Željka Lukić

    Ovo sam sad vidjela. Nisam znala za ovu knjigu. Ima li još primjeraka? Rado bih uzela knjigu „Borina – prošlost i poreklo stanovništva“.

    Odgovori
  • Stjepan Mićić

    I ja sam sad ovo vidio. Ima li još primjeraka i gdje se mogu uzeti.

    Odgovori
  • Andrija

    Bio bi puno zahvalan kada bi mi netko napisao od kuda su dospjela prezimena Bukorovic na nase krajeve Unapred zahvaljen

    Odgovori
  • Andrija

    Bio bi zahvalan kada bi mi netko rekao od kuda su se doselila prezimena Bukorovic na nase prostore Unapred zahvalan Andrija

    Odgovori
  • milka petrović

    Svaka čast što imamo mladih ljudi koji se interesuju za svoje porijeklo i korjene ,uvijek su kroz istoriju bile migracije stanovništva tako da smo izgleda svi obišli ove naše prostore i svugdje ostavili pomalo traga što u običajima krsnim slavama jezikutoponimima i sl. velik ipozdrav iz hercegovine

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top