Poreklo prezimena, selo Lisović (Barajevo, Beograd)

Poreklo stanovništva sela Lisović, Gradska opština Barajevo – Grad Beograd. Iz knjige „Okolina Beograda“ Riste T. Nikolića – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Položaj sela.

Lisović se prostire po dvama plećastim brdašcima, pobrđima, koja su rastavljena Suhom Rekom. Po njima ima dosta paše, te su tamo sagrađene i mnoge kolibe.

Vode.

Suha Reka za vreme kiša i topljenja snega plavi samo livade pored nje. U selu ima dosta izvora i bunara, a i dve česme. Izvori, sa kojih se pije voda su: Ivankov, Šojkin, Veliki i Mali Davidov, Ćajin, Vrela, Točkovi, Jazovik, Trskova Bara, Ćorinac, Hajdučica, Jovčevac, Izvorac, Brod, Točak, Poljane i dr.

Zemlja, paša i šuma.

Zemlje za obrađivanje ima dosta a plodnosti je različite. Nešto je zemlje oko kuća a većina je izvan kuća. Pašnjaka ima nekoliko u selu i van sela. Pola sata hoda od sela ima šume na mestima zvanim: Poljane, Vinogradi, Cerak, Majstorski Rt, Vis, Stepanove Njive, Kamenac, Zelena Bara, Zbeg, Grabovac, Rt, Luke, Ravni Gaj, Jovčevac i dr.

Tip sela.

Lisović je veoma razbijeno selo, deli se na ove krajeve: Spasovinu, Grabovac, Rt i Sred-Selo

Ime selu.

O imenu sela Lisovića priča se ovo: Kada su prvi doseljenici došli u ovo selo zatekli su veliku šumu i, kako je bila jesen, beše popadalo silno lišće na zemlju i reknu kako je to „baš lisovito mesto“, te tako, vele, nasta ime „Lisovito Mesto“ a od toga docnije postade ime Lisović. Kraj Spasovna je nazvan po nekom Spasoju, koga je, priča se, tu priliko oranja ujela zmija, te je od tog ujeda umro.

Starine u selu.

Na mestu Madžariji, priča se, da je tu bilo Madžarsko Groblje. Ima ostataka kaldrme od starog puta, koji je vodio iz Beograda preko Barajeva i dalje na jug. U selu je do nedavno postojao most preko kojeg je prelazio taj put.

Postanak sela i poreklo sanovništva.

I u ovome selu ima nekoliko porodica za čije se poreklo ne zna. To su:

–Milovanovići*** i

–Ristići***.

Za ostale porodice zna se odakle su doseljene:

–Mijailovići, Paunovići, Sretenovići i Minići su iz Šarana – Takovski srez***.

–Tešići su iz Rudničkog okruga***.

–Savići su došli pre 100 godina iz Pištine***.

–Bojanići su iz Brezove, Moravski srez***.

–Nenadovići su iz Garaša***.

Docnije su se doselili:

–Mihajilovići su iz Osata***.

–Baričanovići su iz Bariča (Posavina)***.

–Vasići i Vujanovići su iz Bosne***.

–Jankovići su iz Užičkog okruga***.

–Vukosavljevići su iz Bijelog Polja***.

–Stankovići su iz Ćustendila (Bugarska)***.

–Veličkovići su iz Vrpčeva(?)***.

–Radosavljevići su iz Krajkovca u Toplici***.

–Ivankovići su iz Kačera***.

–Đorđevići su iz Zagrađa – Kačerski srez***.

–Stanisavljevići su iz Beršića – Takovski srez***.

–Kovandžići su iz Rudničkog okruga***.

–Nešići su, takođe, iz Rudničkog okruga***.

–Mijailovići su iz Vrela kod Gornjeg Milanovca***.

–Aleksići su iz Usoraca u Bosni***.

–Bogdanovići su iz Trnave – Rudnički okrug***.

–Stankovići su iz Valjevskog okruga***.

–Jevtići i Tomići su iz Užičkog okruga***.

*** Ne kaže se koju slavu slave.

IZVOR: „Okolina Beograda“ Rista T. Nikolić – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.