Turcizmi u srpskom jeziku

11. oktobar 2013.

komentara: 46

 

A

Astal – sto

aber – glas koji ispuštaju životinje ili ljudi, vest

Avaz – glas

Aga – gospodar; zapovednik, starešina agaluk – zvanje, dostojanstvo agaluk- posed koji pripada agi

adet – običaj, navika

azdija – plašt (obično ukrašen skupocenim vezom)

azna – vidi hazna

akšam– prvi mrak, sumrak; muslimanska molitva no zalasku sunca.

alaj – skupina, gomila, mnoštvo, maca; vojna jedinica, puk.

alaj-barjak – zastava jednog alaja

alamanka – vrsta nemačke sablje alat – konj riđožute dlake

amanet – zaveštanje, zavet, svetinja

anterija – vrsta gornje haljine

ar – v.axap

arambaša – v.harambaša

aratos – (u izrazu) ne bilo ga, neka ga đavo nosi

argat – Hajamni radnik, kulučar, nadničar

argatija – prisilni rad, kuluk argatluk – kuluk

argatovati – kulučiti, prinudno raditi bez plate

aršin – stara mera za dužinu

atlija – konjanik

aferim – uzvik za odobravanje: čestitam, bravo

ahar – konjušnica

adžamjija – naivno, neiskusno momče

ašluk – svakodnevni trošak

aščija – kuvar, ekonom

avlija

Ajvar

 

B

Babo – otac

babajko – hipokoristik od babo

bakračlija – stremen, uzengija

bakšiš – napojnica, poklon

balčak – držak od sablje, mača i sl.

baljemez – Ton velikog kalibra

baša – poglavar, starešina

baška – posebno, odvojeno, zasebno

bedevija – kobila dobre pasmine

bezisten – natkriveni trg, čaršija; dućan

belilo – mesto gdje se beli, pere platno

belćim – možda, valjda, verovatno

benđeluk – opojna trava ili napitak; mađije

beribet – blagoslov; sreća, napredak

beškot – dobro pečen hleb, dvopek

biljega – obeležje; meta

binjektaš – kamen sa koga se uzjakuje

binjiš – široki ogrtač, obično od crvene čohe

boščaluk – u naročitu maramu, bošču uvijen dar

breška – starinska, mala puška, nazvana no italijanskoj varoši Breši

bugar-kabanica – čobanska kabanica

bukagije – okovi za noge, negve

buljuk – četa, odred vojske; mnoštvo, gomila, grupa

busija – zaseda, zaklon

butun(butum) – sav, ceo, celokupan: zajedno, skupa

buđelar

baksuz

burek

 

B

Vaiz – poznavalac verske literature (kod muslimana), propovednik vajda – korist, dobit

vezir – ministar, upravnik vilajeta

veresija – prodaja ili kupovina na poček, na kredit

veđil – zastupnik, poverenik

vilajet – pokrajina, provincija; narod, stanovništvo

vakat – vreme

 

G

Gadara – vrsta sablje koja je oštra s obe strane.

gairet – nomoć, potpora; veselost, veselje

gradina – vrt, bašta

grozan – koji obiluje goržđem, grozdan

 

D

Dalbulana – turska vojna muzika,

devetak – devetogodišnja domaća životinja

deli – hrabar, neustrašiv

delibaša – zapovednik vojnog odreda u turskoj carevini

denije – noćna liturgija, bdenije

derviš – član nekog islamskog verskog reda

dert -jad, bol, čežnja

diva, diba – skupocena svilena tkanina, brokat

divan – razgovor; sabor, veće; dvorana za primanje

divit – mastionica; pribor za pisanje

dizgen, dizđen – kaiš, kožni povodac od uzde, dizgin

dizdar – zapovjednik tvrđave

dilber – dragi, dragan; lep, krasan, mio

diljka – vrsta starinske duge puške

dimišćija – vrsta sablje iz damaska

direk – drveni stub

dišer – napolje! van!

dolama – vrsta gornjeg kaputa u narodnoj nošnji

dorat – konj crvenosmeđe dlake

dohakati – doći kome glave, savladati – nekoga

duvar-zid

dušmanin – neprijatelj, protivnik

dunđer – graditelj

 

Đ

Đakonija – birano jelo, poslastica

đem – deo uzde

đemija – lađa

đerdan – ogrlica

đečerma -jelek, prsluk

đuvegija, đuveglija – mladoženja; muž

đugum – bakreni sud za vodu

đumišli – od srebra, srebrn

đorda – vrsta sablje

đuture

 

E

Elčibaša – glavni izlaslanik

efendija – gospodin; gospodar

ećim – v.hećim

ekser

 

Ž

Ždraka – zraka

žura – mali, sitan čovek; osoba slabog karaktera

 

3

Zazor – stid, sramota

zamandaliti – zatvoriti mandalom (polugom)

zasobice – uzastopce

zatomiti – uništiti; sakriti

začamati – dugo ostati negde, zadržati se

zvekir – metalni kolut na vratima kojim se kuca

zeman – vreme, rok

zijamet – begovski posjed

zlamenije – znamenje, znak; predskazanje

zulum – nasilje, bezakonje, teror, tiranija

zulumćar – nasilnik, tiranin

zaman

 

I

Ibrišim – svileni konac; tkanica od takvog konca

izmet – služba, dvorenje, usluga

izmećarka – sluškinja, služavka

izubaha – iznenada, neočekivano

intov – kola, kočije

incijel, incil – eveta knjiga

 

J

Jabana – tuđina, tuđa zemlja

jabancija – stranac, tuđinac, doseljenik, pridošlica

jagluk – maramica, rubac

jagma – grabež

jazija – pisani tekst; pismo

jazicija – pisar

jalaknuti – uzviknuti “Alah”, pomenitu boga pri jurišu, halaknuti

jako – istom, tek

jali – ili

jalija – obala (reke ili mora)

jankesa – torba koja se nosi sa strane, o boku

japunce – ogrtač, kabanica; pokrovac

jasak – naredba kojom se nešto zabranjuje, zabrana

jatagan – dugi krivi nož, handžar

jatak – onaj koji skriva hajduke; skrovište hajduka

jeglen – razgovor; govor, beseda

jeglenisati – razgovarati

jedek – paradni konj

jednak – odmah, smjesta

jezan – muslimanska molitva

jemenija – marama, šamija

joldaš – drug, prijatelj

jutrenje – jutarnja služba u crkvi

 

K

Kava – kafana, prostorija u kojoj se pije kafa

kavga – svađa; boj

kavgadžija – svađalica; ubojica

kavedžija – onaj koji drži kafanu, gostioničar

kadifa, kadiva – fina tkanina, somot

kaduna, kada – gospođa; ugledna žena

kadundžika – deminutiv od kaduna

kail – voljan, rad

kaldrma – put ili dvorište popločani kamenom

kaliak – kapa od krzna ili samo optočena krznom

kardaš – drug, prijatelj

katana – pripadnk konjice, konjanik

kauk – vrsta muslimanske kape

kaur, kaurin – nevernik

kašketa – vrsta kape

komšija – sused

kašika

katanac

kasaba

 

L

Lav – posed, spahiluk

lavra – veliki manastir

lagum – mina; prokop,

lala – sultanov dvorjan

lasno – lako

lever – plaćeni vojnik

leđen – posuda za umivanje

leturđija – crkvena služba

litar – ogrlica na vratu

lobud – buzdovan

londža – skupština, već;mesto za razgovor u kući ili pred kućom

 

M

Magaza – magazin; dućan

malvasija – vrsta vina

manoveki – nepoznat jezik

maha – vrsta zobnice

megdan – boj, bitka; mesto okršaja

međer – zbilja, zaista, stvarno

mezil – kurir koji na konju prenosi poštu

mezileki – koji se odnosi na mezil

mejdan – v.megdan

mejdandžija – onaj koji se bori na megdanu

meneviš – ljubičast, modroljubičast

mešte – umesto, mesto

mešćema – sud, sudnica

mljezimica – mezimica; najmlađa kći

mramor – kamen

mramorje – stenje

mujezin – džamijski službenik koji sa minareta kujiše

mukadem – vrsta svilene tkanine; muški pojas od te tkanine

munara – visoki toranj džamije, minaret

muštuluk – radosna vest; nagrada za javljenu vest

meze

 

H

Nabrekivati – vikati “bre”, natresati se na nekoga

navalija – vrsta sablje

namah – odjednom, odmah, smesta

nazorice – poizdalje, iz daljine

nakrpati – slabo govoriti, natucati

nalbantin – pokrivač konja

napokonji – posljednji

nacak – bojna sjekira

peimar – zidar, građevinar

 

O

Obeznaniti (ce) – onesvestiti(se)

oblučje – prednji deo sedla, jabuka

oberknez – knez jedne oblasti, vilajetski knez

obršter – pukovnik

ograšje – razbojište,bojište; boj, bitka

odvrći (se)- odmetnuti (se)

opadnuti – oklevetati

opteći – opkoliti

ordija – vojska; horda

orjatka – prosta žena; prostakuša;

ortak – drug

otoka – rukavac, zaliv

ocak – kuća, dom; ugledna porodica

 

P

Paša – titula visokih građanskih i vojnih dostojanstvenika u Turskoj

pašaluk – oblast kojom upravlja paša; zvanje paše

pendžer – prozor

peškeš – dar, poklon

pinjal – vrsta noža, kama, bodež

pirlitan – nakićen, navezen

podušje – crkvena služba za pokoj duše umrlog

pojagmiti – razgrabiti

potekar – ponovo, iznova

potrošak – trošenje; upotreb

poharati – opljačkati; opustošiti

poharčiti – potrošiti; unintiti

prvobratučed – brat od strica

pridrnuti(se) – pomamiti(se)

prohesapiti – proračunati, promisliti

prstenovati – dati prsten, zaručiti, veriti

puljat – šaren, pegast konj

pusnik – đavolski čovjek, prokletnik

putalj – putast, putonog konj

puce -dugme

podrum

 

R

Rabadžija – onaj koji se bavi prevozom robe zaprežnim kolima

Raždenuti – rasterati, razagnati

razdertiti (se) – rastužiti(se)

razma – osim, izuzev

raskarati (se) – zabrinuti (se)

raf – polica

r’at – ukrašena konjska oprema

rahat – zadovoljan, spokojan

rudina – pašnjak, utrina

rumendže – bakreni sud za vodu

rusa – crvenkasta, stalni epiet za glavu

rušpa – mletački dukat

 

C

Sajalija – vrsta čohe

sakagija – zarazna bolest u konja, slinavka

saklet – nalog, zapovest

saktisati – skršiti, slomit

samur – kuna; koža od te kune

samurkalpak – kapa od samur

saraor – vojnik koji čuva tvrđavu ili neko mesto; titula za posebno zaduženje u vojsci

saru – v. čalma

seiz – sluga, konjušar

seir – naslađivanje u gledanju lepog, radost

selam – turski pozdrav

seratlija – graničar, krajišnik

serbez – slobodno, bez etraha

serdžada, sedžada – prostirka na kojoj muslimani klanjaju

silembet – kaiš preko prsa

sinija – okrugla trpeza, sofra

sindžilat – potvrda

sindžilatiti – potvrditi

sindžir – lanac; okov

skerlet – tkanina crvene boje

sobet – dogovor, skup; poselo

sovra, sofra – nizak sto, trpeza

ermajli – srebrn, ukrašeen srebrom

erčali – staklen

stambolija – izrađena u Stambolu, stambolska

starostavan, staroslavan – od davnine, starodrevan

stolak – stolica; presto

struka – ogrtač

subaša – pomoćnik ili zamenik banše, poglavara

 

T

Tabor – logor; odred vojske

taincija – ekonom, intendant

tatar, tatarin – konjanik pismonoša

tataranka – vrsta strijele

tamaniti – uništavati

tevabija – svita, pratnja; sledbenici, istomišljenici

teva – hoće, valja da

teveneli – naprazno, besciljno

telal – javni objavljivač, oglasivač, dobošar

tenef – konopac, uže

terzija – krojač

testir – odobrenje, dopuštenje

teferič – provod u prirodi

tefter – računska knjiga; spisak

teftiš – pregled, inspekcija; istraga

timar – feudalni posed, spahiluk; poljsko dobro

toke – ukrasni i zaštitni oklop od metalnih pločica nagrudima

tolkovati – tumačiti

tufekdžija – puškar

tulumina – meh, meešina

tumbak – tuč, bronza

taraba

 

Ć

Ćaba – sveto mjesto; hodočašne do ćabe

ćar – zarada

ćardžija – onaj koji ide za ćarom, dobitkom,

ćeif, neiv – rasploženje, zadovoljstvo, uživanje

ćemer – pojas u kome se nosi novac; ženski srebrom ukrašen pojas

ćentalambas dainckinja – vrsta starinskog pištolja

ćesar – car

ćurak – ogrtač postavljen krznom, kožuh

ćufte

ćevap

ćošak

 

U

Ubav – lep, divan

uvjedžbati – proceniti

uleva – vojnička plata

unkaš – prednji uzdignuti deo sedla

uostrit (se) – naoštriti se, naljutiti se

urokljiv – koji je urečen, koji je zle kobi

utva – divlja patka

utuviti – zapamtiti

uhititi – uhvatiti

učkur – uzica kojom se vezuju gaće, svitnjak

ugursuz

 

F

Ferman – sultanov ukaz, naredba, zapovest

frenđija – kula sazidana na francuski način

 

H

Haber – vest, glas

hazna – blagajna, riznica

hazur – spreman, gotov

hanin – izdajica, odmetnik, nevernik

hajvan – životinja, stoka

hak – pravo, pravda; zasluga

halaliti – oprostiti; blagosloviti; pokloniti

han – gostionica

handžar – kratki krivi mač, jatagan; veliki nož

harambaša – vođa hajduka

haramija – razbojnik, zlikovac

harač – trošak, izdatak

harčiti – trošiti

hatar – naklonost, ljubav, volja

hadžija – onaj koji je išao na hadžiluk Hristovom ili Muhamedovom grobu, hodočasnik

hesap – račun

hećim – lekar

harač

 

Č

Čair – livada

čalma – planto omotano oko fesa ili koje druge kape

čardak – veća prostorija na spratu istočnjačke kuće sa tremom prema ulici; doksat, balkon; lepa višespratna kuća, dvorac

čatiti – čitati molitvu

čauš – podnarednik u turskoj vojsci; glasnik; svat koji zabavlja i oglašava naredbe svatovima

čekrkčelenka, čekrkli-čelepka – perjanica na kapi koja se okreće na vetru

čengel – gvozdena kuka za vešanje i mučenje

čilaš, čile – konj sivobele dlake, belac

čultan – konjski pokrivač, pokrovac

čorba

čakšire

čarapa

čibuk

 

Džas – strah, strava

džabe – besplatno

džeba – bojni oklop napravljen od metalnih pločica

džebana – municija

dževap – dogovor; razlog

dževerdan – naročito ukrašena puška cida – koplje

džilitati – bacati koplje

džezva

 

Š

Šejtan – đavo

Šenluk – veselje, slavlje uz pucnjavu pušaka

šer, šeher – veliki grad, varoš

šestoper, šestoperac – buzdovan sa šest pera

šićar – plijen, korist, dobit

šićardžija – čovjek koji je lakom na dobitak, pljačkaš

šurkulija – šapa

 

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Prethodni članak:

Komentari (46)

Odgovorite

46 komentara

  1. Branibor

    90% ovih reči ne mogu biti Turcizmi ama baš nikako. Te reči postoje u Sanskrtu! Ljudi šta radite vi??? Gde ste vi škole učili?

  2. Milan

    Poruka autoru. U vašem rečniku obiluju izrazi koji nemaju veze sa turcizmima. Dosta ima naših riječi i izraza koji su očigledni. Također ima i iz drugih indoevropskog jezika.
    Usput krevet je francuska reče.

  3. vojislav ananić

    2500 broj turcizama u Vukovom rečniku
    By
    Dragana Amarilis

    Broj turcizama u Vukovim rječnicima kreće se oko jedne devetine ukupnog fonda datih riječi u tim rječnicima. Naime, ako u prvom izdanju Rječnika ima 26.270 riječi, prema našim podacima,…, oko 2500 turcizama, jasno je kakav je tu riječnički odnos…
    U drugom izdanju Rječnika, u kojem prema Enciklopediji Jugoslavije ima “oko 40.000” riječi,…, obrađeno je oko 3700 turcizama.
    izvor -Turcizmi u Vukovim Rječnicima, Asim Peco
    Napomena: Vuk je u svojim Rječnicima obeležavao turcizme zvezdicom. Međutim, postoje reči koje je obeležio kao turcizme a one to nisu, zatim reči koje su iz drugih jezika ušle u srpski jezik kao turske – arapski, persijski, grčki, neki evropski jezici a i starih srpskih i praslovenskih reči. (primer – sapun, kika, višnja, drum, pištolj)
    Procena autora navedenog dela je da u današnjem jeziku imamo oko 10.000 turcizama!?
    Za veliki broj reči postojale su stare srpske reči i izrazi, koje je Vuk izbacio iz svog rečnika, zato što su njemu bile nepoznate, kao i zato što se nisu koristile u njegovom kraju i dijalektu. To je dovelo do navedene situcije i zaboravljanja starih srpskih reči i prihvatanja turcizama u svakodnevnom govoru.

  4. vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo A, a

    By
    Dragana Amarilis

    ahar – štala, konjušnica
    aba – domaće sukno, platno
    abadžija – suknar, vrsta zanatlije
    avaz – glas
    avlija – kućno dvorište ograđeno zidom
    aga – dobrostojeći gospodin
    agadara – vrsta sablje
    aginica – agina žena
    ada – rečno ostrvo
    adet – običaj, navika
    aždaha – neman
    ajgir – konj, pastuv
    ajdamak – batina
    ajluk – plata
    akšam – prvi mrak
    al – ružičast
    ala – čudovište, aždaja
    alaj – skupina, mnoštvo
    alaj-barjak – svečana zastava
    alajbeg – zapovednik spahija u sandžaku
    alamanka – sablja nemačke proizvodnje
    alast – ružičast
    alat – pribor za rad
    alat – vrsta konja crvenkaste boje
    alatast – crvenkast
    al-bašča – vrt sa mnogo crvenog cveća
    alem – dragi kamen
    ama – ali, samo
    aman – milost
    amanet – preporuka, zavet
    amber, ambra – mirisna smola, jantar, ćilibar
    argat – puškarnica
    argat, argatin – nadničar
    arka – leđa
    armagan – poklon
    Arnaut – Albanac
    arpa – ječam
    arpadžik – sitni semenski luk
    arslan – lav
    aršin – mera za dužinu
    ašlama – vrsta trešnje
    asli – sigurno
    astar – postava
    at – konj plemenite vrste
    atlija – konjanik
    aferim – odlično, bravo
    afion – opijum
    ahar – štala, konjušnica
    adžaip – čudnovata stvar
    adžamija – neiskusan
    adžo – starac, deda
    adžuvan – mladić
    ašik , ašikdžija – ljubavnik
    aščija – kuvar
    aščinica – narodna kuhinja
    aščiluk – kuvarsko umeće, zanat
    Napomena – izvori:
    Vuk Stefanović Karadžić – Srpski riječnik, 1818, 1852
    A. Škaljić – Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku
    Broj turcizma kod Vuka je uvek mnogo veći za određeno slovo, pošto je Vuk u turcizme ubrajao i mnoge reči, čije poreklo mu nije bilo poznato kao i mnoge starosrpske reči.
    Primer: drum – reč, grčkog porekla, dromos
    kika – prasl. i stsl. kyka, starosrpski kыka, rus. kika
    Vuk je u predgovoru prvog izdanja Rječnika napisao sledeće: “Turske riječi (koje sam od prilike znao da su jamačno Turske) naznačio sam zvijezdicom (*), i đe mi je odma moglo pasti na um, zamjenjivao sam i Srpskim riječima. Najviše od ovi Turskije reči mogu se bez sve muke išćerati iz našeg jezika, zašto imamo Srpske mjesto nji; a đekoje se može biti ni u godini dana ne spominju; ali sam i ja opet pisao, zašto sam se čuo đe se u narodu govore, ili pjevaju; a ima i nekoliko i takovi riječi Turski, koje ćemo morati zadržati i posvojiti n.p.boja, amanet, tepsija, đerđef, top, barjak, barjaktar, brk, burmut, čakšire (đekoji naši spisatelji pišu nogavice umjesto čakšire, ali to nije isto.”

  5. vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo B, b

    By
    Dragana Amarilis

    badava – besplatno; vidi badava, zabadava
    badavadžija – neradnik
    badem – vrsta voća
    baždar – carinik, osoba koja naplaćuje trošarinu
    baždarina – trošarina
    bajat – ustajao, koji nije svež
    bajati – vračati, čarati
    bakal – trgovac na malo
    bakalnica – radnja, prodavnica prehrambene i druge robe
    bakar – metal
    baklava – vrsta slatkiša
    bakrač – bakreni kotao
    balaban – krupan, veliki
    balvan – trupac posečenog drveta
    balta – sekira
    balčak – držak od sablje, mača
    bambadava – besplatno
    barabar – uporedo
    bar, barem – makar, iole
    barabariti – izjednačavati
    barjak – zastava
    barjaktar – zastavnik
    barut – puščani prah
    barutana – skladište baruta
    basamak – stepenica
    batal – pokvaren
    bataliti – (po)kvariti
    batli – srećan
    batlija -srećnik
    bahnuti – iznenada se pojaviti
    badža – otvor na kući za dim
    badžak – noga, krak
    badžaklija – dugonoga osoba
    baš – prednji prvi
    baša – starešina, prvak
    baška – posebno
    baš-knez – glavni knez
    bašča, bašta – voćnjak, vrt
    baščovan, baštovan – vrtlar
    beg – plemić
    begenisati – dopadati se, sviđati se
    bedevija – kobila arapske pasmine
    bedem – zid
    bezistan – pokriven trg
    belaj – nesreća, zlo
    bena – luda
    benaviti (se) – govoriti gluposti
    benast – budalast
    berat – carski ukaz
    berber, berberin – brica
    berićet – obilje
    bećar – neženja
    behar – voćni cvet
    bešika – kolevka
    biber
    biljur – kristal
    bimbaša – majstor
    bitisati – nestati
    bogaz – grlo, grkljan
    boja – mast, premaz
    bajagi – tobože
    bojadžija – vrsta zanatlije
    bojiti
    boranija
    bostan – lubenica, dinja
    bošča – prekrivač za glavu
    bubreg
    budak – alat za kopanje
    budala
    boza – vrsta pića
    bozadžija – proizvođač boze
    buzdovan – vrsta oružja
    bukagije – okovi
    bula – žena, strina
    buljubaša – starešina
    buljuk – četa vojske
    bumbul – slavuj
    bunar
    burazer
    burgija – svrdlo
    burmut – vrsta duvana
    burmutica – kutija za burmut
    busija – zaseda
    but – bedro
    budža – rupa, jama
    budžak – ugao

  6. vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo V, v

    By
    Dragana Amarilis

    vada – rok
    vaiz – propovednik
    vajda – korist
    vakuf – verska zadužbina
    vala – bogami
    varak – pozlata
    varakli – pozlaćen
    vezir – visoki državni službenik u Turskoj
    veresija – odloženo plaćanje
    vilajet – pokrajina
    vildiš – slonova kost

  7. vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo G, g

    By
    Dragana Amarilis

    gadara – vrsta sablje
    gazi – pobednik
    gazija – junak
    gaib – nestati
    gajde – vrsta muzičkog instrumenta
    gajtan – vrsta trake, vrpce
    galama – vriska, dreka, plač
    garib – siromašak
    groš – sitan novac
    guba – kožna bolest
    gungula – metež, gužva
    gurabija – vrsta kolača

  8. vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo D, d

    By
    Dragana Amarilis

    dava – tužba
    dada, dadilja
    dahija – silnik
    daire – muzički instrumnet
    daidža – ujak
    darmar – nered
    deva – kamila
    degenek – batina
    dežmekast – omanji i debeljuškast
    deli – lud, silan
    delibaša – vođa delija
    delija – junak
    deliluk – ludost, mladost
    dembel – lenština
    deme, demet – breme, teret
    demir – gvožđe
    denjak -svežanj
    dervent – klanac, utvrđenje
    derviš – pripadnik verske sekte
    dernek – vašar
    dert – briga, jad
    divan – vrsta sofe, dvor
    divanhana – predsoblje
    divanija – sulud, lakouman
    divaniti – razgovarati
    divan-kabanica – duga, crvena kabanica
    dizgin – kožni podvodac
    dizdar – zapovednik tvrđave
    dilber – momak, ljubavnik
    dimije – donji deo ženske odeće
    dimiskija – vrsta sablje
    din – vera
    direk – stub, greda
    dirindžiti – raditi težak posao
    dokusuriti – okončati
    dolama – vrsta nošnje, kabanice
    dolma – vrsta jela od mesa i pirinča
    domazluk – domaće životinje
    dorat – vrsta konja tamno smeđe boje
    doratast – smeđ, zagasitocrven
    doruša – kobila tamno smeđe boje
    dostluk – prijateljstvo
    dost – prijatelj
    dram – mera za težinu
    dramlija – krupna sačma, vidi dramoser
    duvak – nevestinski veo
    duvan
    duvaniti
    duvankesa
    duvandžija
    duvar – zid
    dugme – puce
    dud – vrsta voća
    dumen – kormilo
    dulek – tikva, dinja, lubenica
    dunđer – vrsta zanatlije, građevinara
    dur, dura – stani, stoj
    durati – trpeti
    durbin – dvogled
    durmadan – neprekidno
    dućan – radnja
    dućandžija – trgovac
    dušek
    dušekluk – platno za dušeke i ostava za dušeke
    dušman – neprijatelj
    dušmanluk – neprijateljstvo

  9. vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo Đ, đ

    By
    Dragana Amarilis

    đavrk, đevrek – komad hleba
    đaur – koji nije muslimanske vere
    đevđir – posuda za ceđenje
    đem – metalni deo uzde
    đemija – lađa
    đene – ponovo, opet, još
    đerdan – vrsta nakita, ogrlica
    đerđef – deo pribora za veženje
    đerz – momak, mladić
    đidija – veseljak, šaljivdžija
    đogat – vrsta sivkastog konja
    đon
    đubre
    đuvegija – mladoženja
    đuvez – ružičast
    đuvezlija – vrsta svile
    đuvendija – vrsta raskalašne žene
    đuveč – vrsta jela
    đuzel – lep
    đul -ruža
    đulabija – vrsta jabuke
    đule – topovsko zrno
    đumišli – srebrn
    đumruk – carina
    đuture – sve zajedno

  10. vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo E, e

    By
    Dragana Amarilis

    evenak, evenka – lozova grančica sa grožđem
    evlad – potomstvo
    ej – usklik dozivanja
    ejvalah, ejvala – doviđenja
    ekser – klin
    elčija – ambasador, poslanik
    em – i pored toga
    ereza – reza
    erende – vrsta alatke za struganje
    eser – trag, znak
    espap – oprema, roba
    efendija – gospodin
    ešak – uzbuđenje
    ešek – magarac