Turcizmi u srpskom jeziku

11. oktobar 2013.

komentara: 46

 

A

Astal – sto

aber – glas koji ispuštaju životinje ili ljudi, vest

Avaz – glas

Aga – gospodar; zapovednik, starešina agaluk – zvanje, dostojanstvo agaluk- posed koji pripada agi

adet – običaj, navika

azdija – plašt (obično ukrašen skupocenim vezom)

azna – vidi hazna

akšam– prvi mrak, sumrak; muslimanska molitva no zalasku sunca.

alaj – skupina, gomila, mnoštvo, maca; vojna jedinica, puk.

alaj-barjak – zastava jednog alaja

alamanka – vrsta nemačke sablje alat – konj riđožute dlake

amanet – zaveštanje, zavet, svetinja

anterija – vrsta gornje haljine

ar – v.axap

arambaša – v.harambaša

aratos – (u izrazu) ne bilo ga, neka ga đavo nosi

argat – Hajamni radnik, kulučar, nadničar

argatija – prisilni rad, kuluk argatluk – kuluk

argatovati – kulučiti, prinudno raditi bez plate

aršin – stara mera za dužinu

atlija – konjanik

aferim – uzvik za odobravanje: čestitam, bravo

ahar – konjušnica

adžamjija – naivno, neiskusno momče

ašluk – svakodnevni trošak

aščija – kuvar, ekonom

avlija

Ajvar

 

B

Babo – otac

babajko – hipokoristik od babo

bakračlija – stremen, uzengija

bakšiš – napojnica, poklon

balčak – držak od sablje, mača i sl.

baljemez – Ton velikog kalibra

baša – poglavar, starešina

baška – posebno, odvojeno, zasebno

bedevija – kobila dobre pasmine

bezisten – natkriveni trg, čaršija; dućan

belilo – mesto gdje se beli, pere platno

belćim – možda, valjda, verovatno

benđeluk – opojna trava ili napitak; mađije

beribet – blagoslov; sreća, napredak

beškot – dobro pečen hleb, dvopek

biljega – obeležje; meta

binjektaš – kamen sa koga se uzjakuje

binjiš – široki ogrtač, obično od crvene čohe

boščaluk – u naročitu maramu, bošču uvijen dar

breška – starinska, mala puška, nazvana no italijanskoj varoši Breši

bugar-kabanica – čobanska kabanica

bukagije – okovi za noge, negve

buljuk – četa, odred vojske; mnoštvo, gomila, grupa

busija – zaseda, zaklon

butun(butum) – sav, ceo, celokupan: zajedno, skupa

buđelar

baksuz

burek

 

B

Vaiz – poznavalac verske literature (kod muslimana), propovednik vajda – korist, dobit

vezir – ministar, upravnik vilajeta

veresija – prodaja ili kupovina na poček, na kredit

veđil – zastupnik, poverenik

vilajet – pokrajina, provincija; narod, stanovništvo

vakat – vreme

 

G

Gadara – vrsta sablje koja je oštra s obe strane.

gairet – nomoć, potpora; veselost, veselje

gradina – vrt, bašta

grozan – koji obiluje goržđem, grozdan

 

D

Dalbulana – turska vojna muzika,

devetak – devetogodišnja domaća životinja

deli – hrabar, neustrašiv

delibaša – zapovednik vojnog odreda u turskoj carevini

denije – noćna liturgija, bdenije

derviš – član nekog islamskog verskog reda

dert -jad, bol, čežnja

diva, diba – skupocena svilena tkanina, brokat

divan – razgovor; sabor, veće; dvorana za primanje

divit – mastionica; pribor za pisanje

dizgen, dizđen – kaiš, kožni povodac od uzde, dizgin

dizdar – zapovjednik tvrđave

dilber – dragi, dragan; lep, krasan, mio

diljka – vrsta starinske duge puške

dimišćija – vrsta sablje iz damaska

direk – drveni stub

dišer – napolje! van!

dolama – vrsta gornjeg kaputa u narodnoj nošnji

dorat – konj crvenosmeđe dlake

dohakati – doći kome glave, savladati – nekoga

duvar-zid

dušmanin – neprijatelj, protivnik

dunđer – graditelj

 

Đ

Đakonija – birano jelo, poslastica

đem – deo uzde

đemija – lađa

đerdan – ogrlica

đečerma -jelek, prsluk

đuvegija, đuveglija – mladoženja; muž

đugum – bakreni sud za vodu

đumišli – od srebra, srebrn

đorda – vrsta sablje

đuture

 

E

Elčibaša – glavni izlaslanik

efendija – gospodin; gospodar

ećim – v.hećim

ekser

 

Ž

Ždraka – zraka

žura – mali, sitan čovek; osoba slabog karaktera

 

3

Zazor – stid, sramota

zamandaliti – zatvoriti mandalom (polugom)

zasobice – uzastopce

zatomiti – uništiti; sakriti

začamati – dugo ostati negde, zadržati se

zvekir – metalni kolut na vratima kojim se kuca

zeman – vreme, rok

zijamet – begovski posjed

zlamenije – znamenje, znak; predskazanje

zulum – nasilje, bezakonje, teror, tiranija

zulumćar – nasilnik, tiranin

zaman

 

I

Ibrišim – svileni konac; tkanica od takvog konca

izmet – služba, dvorenje, usluga

izmećarka – sluškinja, služavka

izubaha – iznenada, neočekivano

intov – kola, kočije

incijel, incil – eveta knjiga

 

J

Jabana – tuđina, tuđa zemlja

jabancija – stranac, tuđinac, doseljenik, pridošlica

jagluk – maramica, rubac

jagma – grabež

jazija – pisani tekst; pismo

jazicija – pisar

jalaknuti – uzviknuti “Alah”, pomenitu boga pri jurišu, halaknuti

jako – istom, tek

jali – ili

jalija – obala (reke ili mora)

jankesa – torba koja se nosi sa strane, o boku

japunce – ogrtač, kabanica; pokrovac

jasak – naredba kojom se nešto zabranjuje, zabrana

jatagan – dugi krivi nož, handžar

jatak – onaj koji skriva hajduke; skrovište hajduka

jeglen – razgovor; govor, beseda

jeglenisati – razgovarati

jedek – paradni konj

jednak – odmah, smjesta

jezan – muslimanska molitva

jemenija – marama, šamija

joldaš – drug, prijatelj

jutrenje – jutarnja služba u crkvi

 

K

Kava – kafana, prostorija u kojoj se pije kafa

kavga – svađa; boj

kavgadžija – svađalica; ubojica

kavedžija – onaj koji drži kafanu, gostioničar

kadifa, kadiva – fina tkanina, somot

kaduna, kada – gospođa; ugledna žena

kadundžika – deminutiv od kaduna

kail – voljan, rad

kaldrma – put ili dvorište popločani kamenom

kaliak – kapa od krzna ili samo optočena krznom

kardaš – drug, prijatelj

katana – pripadnk konjice, konjanik

kauk – vrsta muslimanske kape

kaur, kaurin – nevernik

kašketa – vrsta kape

komšija – sused

kašika

katanac

kasaba

 

L

Lav – posed, spahiluk

lavra – veliki manastir

lagum – mina; prokop,

lala – sultanov dvorjan

lasno – lako

lever – plaćeni vojnik

leđen – posuda za umivanje

leturđija – crkvena služba

litar – ogrlica na vratu

lobud – buzdovan

londža – skupština, već;mesto za razgovor u kući ili pred kućom

 

M

Magaza – magazin; dućan

malvasija – vrsta vina

manoveki – nepoznat jezik

maha – vrsta zobnice

megdan – boj, bitka; mesto okršaja

međer – zbilja, zaista, stvarno

mezil – kurir koji na konju prenosi poštu

mezileki – koji se odnosi na mezil

mejdan – v.megdan

mejdandžija – onaj koji se bori na megdanu

meneviš – ljubičast, modroljubičast

mešte – umesto, mesto

mešćema – sud, sudnica

mljezimica – mezimica; najmlađa kći

mramor – kamen

mramorje – stenje

mujezin – džamijski službenik koji sa minareta kujiše

mukadem – vrsta svilene tkanine; muški pojas od te tkanine

munara – visoki toranj džamije, minaret

muštuluk – radosna vest; nagrada za javljenu vest

meze

 

H

Nabrekivati – vikati “bre”, natresati se na nekoga

navalija – vrsta sablje

namah – odjednom, odmah, smesta

nazorice – poizdalje, iz daljine

nakrpati – slabo govoriti, natucati

nalbantin – pokrivač konja

napokonji – posljednji

nacak – bojna sjekira

peimar – zidar, građevinar

 

O

Obeznaniti (ce) – onesvestiti(se)

oblučje – prednji deo sedla, jabuka

oberknez – knez jedne oblasti, vilajetski knez

obršter – pukovnik

ograšje – razbojište,bojište; boj, bitka

odvrći (se)- odmetnuti (se)

opadnuti – oklevetati

opteći – opkoliti

ordija – vojska; horda

orjatka – prosta žena; prostakuša;

ortak – drug

otoka – rukavac, zaliv

ocak – kuća, dom; ugledna porodica

 

P

Paša – titula visokih građanskih i vojnih dostojanstvenika u Turskoj

pašaluk – oblast kojom upravlja paša; zvanje paše

pendžer – prozor

peškeš – dar, poklon

pinjal – vrsta noža, kama, bodež

pirlitan – nakićen, navezen

podušje – crkvena služba za pokoj duše umrlog

pojagmiti – razgrabiti

potekar – ponovo, iznova

potrošak – trošenje; upotreb

poharati – opljačkati; opustošiti

poharčiti – potrošiti; unintiti

prvobratučed – brat od strica

pridrnuti(se) – pomamiti(se)

prohesapiti – proračunati, promisliti

prstenovati – dati prsten, zaručiti, veriti

puljat – šaren, pegast konj

pusnik – đavolski čovjek, prokletnik

putalj – putast, putonog konj

puce -dugme

podrum

 

R

Rabadžija – onaj koji se bavi prevozom robe zaprežnim kolima

Raždenuti – rasterati, razagnati

razdertiti (se) – rastužiti(se)

razma – osim, izuzev

raskarati (se) – zabrinuti (se)

raf – polica

r’at – ukrašena konjska oprema

rahat – zadovoljan, spokojan

rudina – pašnjak, utrina

rumendže – bakreni sud za vodu

rusa – crvenkasta, stalni epiet za glavu

rušpa – mletački dukat

 

C

Sajalija – vrsta čohe

sakagija – zarazna bolest u konja, slinavka

saklet – nalog, zapovest

saktisati – skršiti, slomit

samur – kuna; koža od te kune

samurkalpak – kapa od samur

saraor – vojnik koji čuva tvrđavu ili neko mesto; titula za posebno zaduženje u vojsci

saru – v. čalma

seiz – sluga, konjušar

seir – naslađivanje u gledanju lepog, radost

selam – turski pozdrav

seratlija – graničar, krajišnik

serbez – slobodno, bez etraha

serdžada, sedžada – prostirka na kojoj muslimani klanjaju

silembet – kaiš preko prsa

sinija – okrugla trpeza, sofra

sindžilat – potvrda

sindžilatiti – potvrditi

sindžir – lanac; okov

skerlet – tkanina crvene boje

sobet – dogovor, skup; poselo

sovra, sofra – nizak sto, trpeza

ermajli – srebrn, ukrašeen srebrom

erčali – staklen

stambolija – izrađena u Stambolu, stambolska

starostavan, staroslavan – od davnine, starodrevan

stolak – stolica; presto

struka – ogrtač

subaša – pomoćnik ili zamenik banše, poglavara

 

T

Tabor – logor; odred vojske

taincija – ekonom, intendant

tatar, tatarin – konjanik pismonoša

tataranka – vrsta strijele

tamaniti – uništavati

tevabija – svita, pratnja; sledbenici, istomišljenici

teva – hoće, valja da

teveneli – naprazno, besciljno

telal – javni objavljivač, oglasivač, dobošar

tenef – konopac, uže

terzija – krojač

testir – odobrenje, dopuštenje

teferič – provod u prirodi

tefter – računska knjiga; spisak

teftiš – pregled, inspekcija; istraga

timar – feudalni posed, spahiluk; poljsko dobro

toke – ukrasni i zaštitni oklop od metalnih pločica nagrudima

tolkovati – tumačiti

tufekdžija – puškar

tulumina – meh, meešina

tumbak – tuč, bronza

taraba

 

Ć

Ćaba – sveto mjesto; hodočašne do ćabe

ćar – zarada

ćardžija – onaj koji ide za ćarom, dobitkom,

ćeif, neiv – rasploženje, zadovoljstvo, uživanje

ćemer – pojas u kome se nosi novac; ženski srebrom ukrašen pojas

ćentalambas dainckinja – vrsta starinskog pištolja

ćesar – car

ćurak – ogrtač postavljen krznom, kožuh

ćufte

ćevap

ćošak

 

U

Ubav – lep, divan

uvjedžbati – proceniti

uleva – vojnička plata

unkaš – prednji uzdignuti deo sedla

uostrit (se) – naoštriti se, naljutiti se

urokljiv – koji je urečen, koji je zle kobi

utva – divlja patka

utuviti – zapamtiti

uhititi – uhvatiti

učkur – uzica kojom se vezuju gaće, svitnjak

ugursuz

 

F

Ferman – sultanov ukaz, naredba, zapovest

frenđija – kula sazidana na francuski način

 

H

Haber – vest, glas

hazna – blagajna, riznica

hazur – spreman, gotov

hanin – izdajica, odmetnik, nevernik

hajvan – životinja, stoka

hak – pravo, pravda; zasluga

halaliti – oprostiti; blagosloviti; pokloniti

han – gostionica

handžar – kratki krivi mač, jatagan; veliki nož

harambaša – vođa hajduka

haramija – razbojnik, zlikovac

harač – trošak, izdatak

harčiti – trošiti

hatar – naklonost, ljubav, volja

hadžija – onaj koji je išao na hadžiluk Hristovom ili Muhamedovom grobu, hodočasnik

hesap – račun

hećim – lekar

harač

 

Č

Čair – livada

čalma – planto omotano oko fesa ili koje druge kape

čardak – veća prostorija na spratu istočnjačke kuće sa tremom prema ulici; doksat, balkon; lepa višespratna kuća, dvorac

čatiti – čitati molitvu

čauš – podnarednik u turskoj vojsci; glasnik; svat koji zabavlja i oglašava naredbe svatovima

čekrkčelenka, čekrkli-čelepka – perjanica na kapi koja se okreće na vetru

čengel – gvozdena kuka za vešanje i mučenje

čilaš, čile – konj sivobele dlake, belac

čultan – konjski pokrivač, pokrovac

čorba

čakšire

čarapa

čibuk

 

Džas – strah, strava

džabe – besplatno

džeba – bojni oklop napravljen od metalnih pločica

džebana – municija

dževap – dogovor; razlog

dževerdan – naročito ukrašena puška cida – koplje

džilitati – bacati koplje

džezva

 

Š

Šejtan – đavo

Šenluk – veselje, slavlje uz pucnjavu pušaka

šer, šeher – veliki grad, varoš

šestoper, šestoperac – buzdovan sa šest pera

šićar – plijen, korist, dobit

šićardžija – čovjek koji je lakom na dobitak, pljačkaš

šurkulija – šapa

 

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Prethodni članak:

Komentari (46)

Odgovorite

46 komentara

  1. vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo S, s

    By
    Dragana Amarilis

    sabah – zora
    sabahile, sabajle – zorom
    savatleisati – gravirati
    saganlija – vrsta pasulja
    sade – pravi, čist
    sahibija – gospodar
    sakagija – vrsta konjske bolesti
    sakat – bogalj
    sakatiti – bogaljiti
    saksija – lončić za cveće
    salamura – vrsta rastvora sosli u vodi za konzerviranje mesa
    salep – vrsta pića
    samar – deo tovarne opreme, drveno teretno sedlo
    samardžija – zantlija koji izrađuje samare
    samsov – veliko pseto
    samun, somun – vrsta hleba
    samur – vrsta krzna
    sandal – vrsta svilene tkanine
    sandalija – stolica
    sanduk – drveni kovčeg
    santrač – bunarska ograda
    sandžak – administrativna jedinica
    sapun
    saraj – dvor
    sarahor – vrsta stražara
    sarač – zanatlija koji pravi predmete od kože
    sarma
    saruk – zavoj oko kape, čalma
    sahat, sat – časovnik
    satara – mesarska sekira
    sahibija – vlasnik
    sač – metalni poklopac za ognjište
    sačma – sitna olovna zrnca
    sevap – dobro delo
    sevdalija, sevdahlija – zaljubljenik
    sevdisanje – milovanje
    sedef – ljuštura biserne školjke
    sedefli – ukrašen sedefom
    seiz – konjušar
    seir, sejir – gledanje, razgledanje
    seiriti – gledati, razgledati
    sejmen – rod turske vojske
    selam – pozdrav
    selam alejk – pozdravljam te
    selvija – čempres
    sepija – voda za štavljenje kože
    srhat – krajina
    serhatlija – krajišnik
    serbez – slobodno
    serdar – starešina
    serdarija – administrativno područje serdara
    sermija – imovina
    serdžada – vrsta ćilima
    sefte – prvi dnevni Pazar
    seftedžija – prvi kupac
    sijaset – mnoštvo
    sike, sinle – šamar
    simit – vrsta hleba
    simičija – vrsta pekara
    simsija – lula srebrom okovana
    sinija – niski sto, sofra
    sindžilit – sudska potvrda
    sindžir – lanac
    siridžik – belilo za mazanje lica
    sirće
    sičan – miš, mišomor
    sjaraniti – sprijateljiti se
    skela – pristanište, splav
    skeledžija – splavar
    skerlet – vrsta tkanine, crvena boja, bolest šarenica
    soj – rod, pleme
    sokak – ulica
    soluf, zuluf – uvojak
    somun – okrugao hleb
    sofa – trem, uzdignut prostor pred džamijom, natkriveno mesto u bašti
    sofra – trpeza
    spahija – posednik
    spahiluk – posed spahije
    srklet – tegoba
    srma – srebro
    srča – staklo
    srčali – staklen
    subaša – nadzornik
    sultan –car
    sultanija – princeza
    sulundar –dimnjak
    sunet – obrezivanje muške dece
    sunđer
    surgun – progonstvo
    sutlijaš – slatko jelo jelo od mleka i pirinča
    sudžuk – vrsta kobasice

  2. vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo T, t

    By
    Dragana Amarilis

    tabak – sloj, red, arak
    tabakhana – ko\arska radionica
    taban – donja strana stopala
    tabandže – mala puška
    tabor – bataljon vojske
    tava – tiganj
    tavan – potkrovlje
    taze – svež, nov
    tain – obrok, sledovanje
    takum – pribor, oprema
    talambas – muzički instrument
    talas
    talih, talija – sreća
    taman – upravo
    tambura – muzički instrument
    tandara – roštilj, prčvarnica
    tandara – mandara – zbrda zdola
    tane – topovsko zrno
    tapija – javna isprava o vlasništvu
    taraba – drvena ograda
    tarana – izdrobljeno testo na mrvice kao dodatak supi, čorbi
    tas – vrsta posude
    Taslidža – Pljevlja
    tatar, tatarin – poštar konjanik u turskoj vojsci
    tevabija – pristalica
    tezga – trgovački sto
    tezgere – nosila
    teke – samo, istom
    tekne – korito
    telal – glasnik
    telaliti – objavljivati
    tenhan, tenhanluk – samoća
    tenef – konpopac, uže
    tendžera – vrsta posude za kuvanje
    tepa – brežuljak, uzvisina
    tepsija – vrsta posude
    terak – uzorak
    Terazije – deo Beograda gde se u tursko vreme rezvoar odakle se voda razvodila u raznim pravcima. Rezervoar za vodu se na turskom kaže terezija ili terazije; tur – terazi: pers. – terazu
    terzije, terazije – ručna vaga
    teredža – kalup
    terzija – krojač
    terziluk – krojački zanat
    terli, terli diba – vrsta svile
    terluke – ženske papuče
    teskera – pismo
    teste – svežanj od 10 komada
    testera
    testir, testijar – dozvola
    tetik – luk, pero
    teferič – izlet, provod
    tefterdar – blagajnik
    tefter – beležnica
    tefteriti – zapisivati
    teftiš – pregled, inspekcija
    tiganj
    timar – negovanje konja
    timariti – čistiti konje
    tiftik – pocepan
    toba – pokajanje, zaricanje
    tobdžija –artiljerac
    tobdžiluk – rod vojske
    tozluci, tozluke – dokolenice
    tojaga, toljaga – batine
    toke – metalni ukrasi
    tokmak – malj, glupak
    tomruk – klada
    top – vrsta oružja
    topal – sakat, hrom
    topalast – hrom
    topuz – vrsta oružja
    topuk – potpetica
    Topčider – topcu deresi, topdžijska dolina
    torba – manja vreća za lične stvari, nosi se na ramenu
    torlak – hvališa, razmetljivac
    tug – znak pašinog dostojanstva
    Tuzla – mesto, solana, mesto gde se vadi so
    tulipan – lala
    tulum – mešina; praznoglavac, rastrojen čovek
    tumbak – zlatna legura bakra
    tumbas – vrsta čamca
    Tuna – tursko ime Dunava
    tur – donji deo odeće
    turkovanje – život po propisima islama
    turpija – stolarska i bravarska alatka
    turpijati – strugati
    turšija – ukiseljeno voće i povrće
    tutkal – vrsta lepka
    tutkun – glupak, neznalica
    tutun-kesa – pribor za nošenje duvana
    tutundžija – duvandžija
    tufek – puška
    tufekdžija, tufegdžija – puškar
    tucak – zarobljenik, prosjak
    tuč – bronza

  3. vojislav ananić

    Turcizmi u srpskom jeziku – slovo Ć, ć
    By
    Dragana Amarilis

    Ćaba – hram u Meki
    ćage – papir
    ćar – dobitak
    ćarenje – zarađivanje, trgovanje
    ćardžija – trgovac
    ćasa – dublja posuda za čorbu, mleko
    ćata – pisar
    ćebe – vuneni prekrivač
    ćebedžija – zantlija koji pravi prekrivače
    ćevap
    ćeif, ćef – uživanje, dobro raspoloženje
    ćela – deo glave bez kose
    ćelav – vrsta oboljenja, calvities, alopecia: stanje bez kose
    ćelepir – pljačka
    ćilibar – jantar
    ćemane – violina
    ćemer – pojas; svod
    ćenar – rub, ivica, krajina
    ćepenak – krilo, deo dućana
    ćeramida – vrsta crepa
    ćerpič – vrsta cigle
    ćeskin – oštar, ljut
    ćeten – lan
    ćef, ćeif – uživanje
    ćevšiti – voditi istragu
    ćibrit, šibrit – šibica
    ćila – torba za barut
    ćilim – vrsta vunenog pokrivača
    ćilit – katanac
    ćimlija – vrsta igle
    ćiriš – skrob, štirak
    ćitab, kitab – knjiga
    ćifta – trgovčić
    ćor, ćorav – slep
    ćorlaisati – ići nasumice
    ćoro– bez jednog oka
    ćorpazar – prodaja na slepo
    ćosa – muškarac bez brade i brkova
    ćotek – batina
    ćošak – ugao
    ćošak – čardak, vila
    ćošeli – uglast
    ćulumak – mali topaz
    ćuma –čuperak, hrpica
    ćumez – kokošinjac
    ćumur – ugalj
    ćuprija – most
    ćurak – kožuh
    ćurčija – zanatlija, krznar, kožar
    ćuskija – gvozdena poluga; sasvim pijan čovek koji ne može da stoji uspravno
    ćutuk – panj, klada
    ćufte – okroglo oblikovani komadići mesa

  4. jkhgfyuk

    Vecinu ovih rijeci mozete naci u Vukovim pjesmama, tako da je od velike koristi

  5. Milan

    Zar reč liturgija i lavra nisu grčkog porekla?

  6. Miško ue

    Alat=instrumenti
    Kiša=dažd, dožd

  7. Rada Tanaskovic

    Ovde ima mnogo reči koje su latinskog, grčkog ili nekog drugog porekla a svrstane su u turcizme, recimo: kašika, sve reči izvedene od agrar…. Posebna sramota je što su i srpske reči stavljene u turcizme, recimo šestoperac. Kako šestoperac možemože biti turcizam ako se za šest na turskom kaže alti a za pero tui? Mnogo je neozbiljno na ovaj način baviti se jezikom. Mnogo starosrpskih da ne kažem staroslovenskih reči je takođe upisano u turcizme.
    Moj predlog: naši lengvivsti bi trebalo da znaju bar još jedan slovenski jezik pre nego što se upuste u temu prisustva stranih reči u srpskom jeziku, čisto da se ne bi sramotili. I obavezno da poznaju grčki i latinski, iz istih razloga.

  8. IceLancer

    Upravo sam cuo turcina iz 1918-te (film) govori na srpskom “sledeci” obracajuci se sledecem da pridje..
    Bas me zanima poreklo ima li ikakve veze ili se samo neko igrao recima?
    Film Water Diviner
    oko 24minuta u filmu taman kada Russel Crow sidje sa broda i pridje “carini”