Turcizmi u srpskom jeziku

11. oktobar 2013.

komentara: 46

 

A

Astal – sto

aber – glas koji ispuštaju životinje ili ljudi, vest

Avaz – glas

Aga – gospodar; zapovednik, starešina agaluk – zvanje, dostojanstvo agaluk- posed koji pripada agi

adet – običaj, navika

azdija – plašt (obično ukrašen skupocenim vezom)

azna – vidi hazna

akšam– prvi mrak, sumrak; muslimanska molitva no zalasku sunca.

alaj – skupina, gomila, mnoštvo, maca; vojna jedinica, puk.

alaj-barjak – zastava jednog alaja

alamanka – vrsta nemačke sablje alat – konj riđožute dlake

amanet – zaveštanje, zavet, svetinja

anterija – vrsta gornje haljine

ar – v.axap

arambaša – v.harambaša

aratos – (u izrazu) ne bilo ga, neka ga đavo nosi

argat – Hajamni radnik, kulučar, nadničar

argatija – prisilni rad, kuluk argatluk – kuluk

argatovati – kulučiti, prinudno raditi bez plate

aršin – stara mera za dužinu

atlija – konjanik

aferim – uzvik za odobravanje: čestitam, bravo

ahar – konjušnica

adžamjija – naivno, neiskusno momče

ašluk – svakodnevni trošak

aščija – kuvar, ekonom

avlija

Ajvar

 

B

Babo – otac

babajko – hipokoristik od babo

bakračlija – stremen, uzengija

bakšiš – napojnica, poklon

balčak – držak od sablje, mača i sl.

baljemez – Ton velikog kalibra

baša – poglavar, starešina

baška – posebno, odvojeno, zasebno

bedevija – kobila dobre pasmine

bezisten – natkriveni trg, čaršija; dućan

belilo – mesto gdje se beli, pere platno

belćim – možda, valjda, verovatno

benđeluk – opojna trava ili napitak; mađije

beribet – blagoslov; sreća, napredak

beškot – dobro pečen hleb, dvopek

biljega – obeležje; meta

binjektaš – kamen sa koga se uzjakuje

binjiš – široki ogrtač, obično od crvene čohe

boščaluk – u naročitu maramu, bošču uvijen dar

breška – starinska, mala puška, nazvana no italijanskoj varoši Breši

bugar-kabanica – čobanska kabanica

bukagije – okovi za noge, negve

buljuk – četa, odred vojske; mnoštvo, gomila, grupa

busija – zaseda, zaklon

butun(butum) – sav, ceo, celokupan: zajedno, skupa

buđelar

baksuz

burek

 

B

Vaiz – poznavalac verske literature (kod muslimana), propovednik vajda – korist, dobit

vezir – ministar, upravnik vilajeta

veresija – prodaja ili kupovina na poček, na kredit

veđil – zastupnik, poverenik

vilajet – pokrajina, provincija; narod, stanovništvo

vakat – vreme

 

G

Gadara – vrsta sablje koja je oštra s obe strane.

gairet – nomoć, potpora; veselost, veselje

gradina – vrt, bašta

grozan – koji obiluje goržđem, grozdan

 

D

Dalbulana – turska vojna muzika,

devetak – devetogodišnja domaća životinja

deli – hrabar, neustrašiv

delibaša – zapovednik vojnog odreda u turskoj carevini

denije – noćna liturgija, bdenije

derviš – član nekog islamskog verskog reda

dert -jad, bol, čežnja

diva, diba – skupocena svilena tkanina, brokat

divan – razgovor; sabor, veće; dvorana za primanje

divit – mastionica; pribor za pisanje

dizgen, dizđen – kaiš, kožni povodac od uzde, dizgin

dizdar – zapovjednik tvrđave

dilber – dragi, dragan; lep, krasan, mio

diljka – vrsta starinske duge puške

dimišćija – vrsta sablje iz damaska

direk – drveni stub

dišer – napolje! van!

dolama – vrsta gornjeg kaputa u narodnoj nošnji

dorat – konj crvenosmeđe dlake

dohakati – doći kome glave, savladati – nekoga

duvar-zid

dušmanin – neprijatelj, protivnik

dunđer – graditelj

 

Đ

Đakonija – birano jelo, poslastica

đem – deo uzde

đemija – lađa

đerdan – ogrlica

đečerma -jelek, prsluk

đuvegija, đuveglija – mladoženja; muž

đugum – bakreni sud za vodu

đumišli – od srebra, srebrn

đorda – vrsta sablje

đuture

 

E

Elčibaša – glavni izlaslanik

efendija – gospodin; gospodar

ećim – v.hećim

ekser

 

Ž

Ždraka – zraka

žura – mali, sitan čovek; osoba slabog karaktera

 

3

Zazor – stid, sramota

zamandaliti – zatvoriti mandalom (polugom)

zasobice – uzastopce

zatomiti – uništiti; sakriti

začamati – dugo ostati negde, zadržati se

zvekir – metalni kolut na vratima kojim se kuca

zeman – vreme, rok

zijamet – begovski posjed

zlamenije – znamenje, znak; predskazanje

zulum – nasilje, bezakonje, teror, tiranija

zulumćar – nasilnik, tiranin

zaman

 

I

Ibrišim – svileni konac; tkanica od takvog konca

izmet – služba, dvorenje, usluga

izmećarka – sluškinja, služavka

izubaha – iznenada, neočekivano

intov – kola, kočije

incijel, incil – eveta knjiga

 

J

Jabana – tuđina, tuđa zemlja

jabancija – stranac, tuđinac, doseljenik, pridošlica

jagluk – maramica, rubac

jagma – grabež

jazija – pisani tekst; pismo

jazicija – pisar

jalaknuti – uzviknuti “Alah”, pomenitu boga pri jurišu, halaknuti

jako – istom, tek

jali – ili

jalija – obala (reke ili mora)

jankesa – torba koja se nosi sa strane, o boku

japunce – ogrtač, kabanica; pokrovac

jasak – naredba kojom se nešto zabranjuje, zabrana

jatagan – dugi krivi nož, handžar

jatak – onaj koji skriva hajduke; skrovište hajduka

jeglen – razgovor; govor, beseda

jeglenisati – razgovarati

jedek – paradni konj

jednak – odmah, smjesta

jezan – muslimanska molitva

jemenija – marama, šamija

joldaš – drug, prijatelj

jutrenje – jutarnja služba u crkvi

 

K

Kava – kafana, prostorija u kojoj se pije kafa

kavga – svađa; boj

kavgadžija – svađalica; ubojica

kavedžija – onaj koji drži kafanu, gostioničar

kadifa, kadiva – fina tkanina, somot

kaduna, kada – gospođa; ugledna žena

kadundžika – deminutiv od kaduna

kail – voljan, rad

kaldrma – put ili dvorište popločani kamenom

kaliak – kapa od krzna ili samo optočena krznom

kardaš – drug, prijatelj

katana – pripadnk konjice, konjanik

kauk – vrsta muslimanske kape

kaur, kaurin – nevernik

kašketa – vrsta kape

komšija – sused

kašika

katanac

kasaba

 

L

Lav – posed, spahiluk

lavra – veliki manastir

lagum – mina; prokop,

lala – sultanov dvorjan

lasno – lako

lever – plaćeni vojnik

leđen – posuda za umivanje

leturđija – crkvena služba

litar – ogrlica na vratu

lobud – buzdovan

londža – skupština, već;mesto za razgovor u kući ili pred kućom

 

M

Magaza – magazin; dućan

malvasija – vrsta vina

manoveki – nepoznat jezik

maha – vrsta zobnice

megdan – boj, bitka; mesto okršaja

međer – zbilja, zaista, stvarno

mezil – kurir koji na konju prenosi poštu

mezileki – koji se odnosi na mezil

mejdan – v.megdan

mejdandžija – onaj koji se bori na megdanu

meneviš – ljubičast, modroljubičast

mešte – umesto, mesto

mešćema – sud, sudnica

mljezimica – mezimica; najmlađa kći

mramor – kamen

mramorje – stenje

mujezin – džamijski službenik koji sa minareta kujiše

mukadem – vrsta svilene tkanine; muški pojas od te tkanine

munara – visoki toranj džamije, minaret

muštuluk – radosna vest; nagrada za javljenu vest

meze

 

H

Nabrekivati – vikati “bre”, natresati se na nekoga

navalija – vrsta sablje

namah – odjednom, odmah, smesta

nazorice – poizdalje, iz daljine

nakrpati – slabo govoriti, natucati

nalbantin – pokrivač konja

napokonji – posljednji

nacak – bojna sjekira

peimar – zidar, građevinar

 

O

Obeznaniti (ce) – onesvestiti(se)

oblučje – prednji deo sedla, jabuka

oberknez – knez jedne oblasti, vilajetski knez

obršter – pukovnik

ograšje – razbojište,bojište; boj, bitka

odvrći (se)- odmetnuti (se)

opadnuti – oklevetati

opteći – opkoliti

ordija – vojska; horda

orjatka – prosta žena; prostakuša;

ortak – drug

otoka – rukavac, zaliv

ocak – kuća, dom; ugledna porodica

 

P

Paša – titula visokih građanskih i vojnih dostojanstvenika u Turskoj

pašaluk – oblast kojom upravlja paša; zvanje paše

pendžer – prozor

peškeš – dar, poklon

pinjal – vrsta noža, kama, bodež

pirlitan – nakićen, navezen

podušje – crkvena služba za pokoj duše umrlog

pojagmiti – razgrabiti

potekar – ponovo, iznova

potrošak – trošenje; upotreb

poharati – opljačkati; opustošiti

poharčiti – potrošiti; unintiti

prvobratučed – brat od strica

pridrnuti(se) – pomamiti(se)

prohesapiti – proračunati, promisliti

prstenovati – dati prsten, zaručiti, veriti

puljat – šaren, pegast konj

pusnik – đavolski čovjek, prokletnik

putalj – putast, putonog konj

puce -dugme

podrum

 

R

Rabadžija – onaj koji se bavi prevozom robe zaprežnim kolima

Raždenuti – rasterati, razagnati

razdertiti (se) – rastužiti(se)

razma – osim, izuzev

raskarati (se) – zabrinuti (se)

raf – polica

r’at – ukrašena konjska oprema

rahat – zadovoljan, spokojan

rudina – pašnjak, utrina

rumendže – bakreni sud za vodu

rusa – crvenkasta, stalni epiet za glavu

rušpa – mletački dukat

 

C

Sajalija – vrsta čohe

sakagija – zarazna bolest u konja, slinavka

saklet – nalog, zapovest

saktisati – skršiti, slomit

samur – kuna; koža od te kune

samurkalpak – kapa od samur

saraor – vojnik koji čuva tvrđavu ili neko mesto; titula za posebno zaduženje u vojsci

saru – v. čalma

seiz – sluga, konjušar

seir – naslađivanje u gledanju lepog, radost

selam – turski pozdrav

seratlija – graničar, krajišnik

serbez – slobodno, bez etraha

serdžada, sedžada – prostirka na kojoj muslimani klanjaju

silembet – kaiš preko prsa

sinija – okrugla trpeza, sofra

sindžilat – potvrda

sindžilatiti – potvrditi

sindžir – lanac; okov

skerlet – tkanina crvene boje

sobet – dogovor, skup; poselo

sovra, sofra – nizak sto, trpeza

ermajli – srebrn, ukrašeen srebrom

erčali – staklen

stambolija – izrađena u Stambolu, stambolska

starostavan, staroslavan – od davnine, starodrevan

stolak – stolica; presto

struka – ogrtač

subaša – pomoćnik ili zamenik banše, poglavara

 

T

Tabor – logor; odred vojske

taincija – ekonom, intendant

tatar, tatarin – konjanik pismonoša

tataranka – vrsta strijele

tamaniti – uništavati

tevabija – svita, pratnja; sledbenici, istomišljenici

teva – hoće, valja da

teveneli – naprazno, besciljno

telal – javni objavljivač, oglasivač, dobošar

tenef – konopac, uže

terzija – krojač

testir – odobrenje, dopuštenje

teferič – provod u prirodi

tefter – računska knjiga; spisak

teftiš – pregled, inspekcija; istraga

timar – feudalni posed, spahiluk; poljsko dobro

toke – ukrasni i zaštitni oklop od metalnih pločica nagrudima

tolkovati – tumačiti

tufekdžija – puškar

tulumina – meh, meešina

tumbak – tuč, bronza

taraba

 

Ć

Ćaba – sveto mjesto; hodočašne do ćabe

ćar – zarada

ćardžija – onaj koji ide za ćarom, dobitkom,

ćeif, neiv – rasploženje, zadovoljstvo, uživanje

ćemer – pojas u kome se nosi novac; ženski srebrom ukrašen pojas

ćentalambas dainckinja – vrsta starinskog pištolja

ćesar – car

ćurak – ogrtač postavljen krznom, kožuh

ćufte

ćevap

ćošak

 

U

Ubav – lep, divan

uvjedžbati – proceniti

uleva – vojnička plata

unkaš – prednji uzdignuti deo sedla

uostrit (se) – naoštriti se, naljutiti se

urokljiv – koji je urečen, koji je zle kobi

utva – divlja patka

utuviti – zapamtiti

uhititi – uhvatiti

učkur – uzica kojom se vezuju gaće, svitnjak

ugursuz

 

F

Ferman – sultanov ukaz, naredba, zapovest

frenđija – kula sazidana na francuski način

 

H

Haber – vest, glas

hazna – blagajna, riznica

hazur – spreman, gotov

hanin – izdajica, odmetnik, nevernik

hajvan – životinja, stoka

hak – pravo, pravda; zasluga

halaliti – oprostiti; blagosloviti; pokloniti

han – gostionica

handžar – kratki krivi mač, jatagan; veliki nož

harambaša – vođa hajduka

haramija – razbojnik, zlikovac

harač – trošak, izdatak

harčiti – trošiti

hatar – naklonost, ljubav, volja

hadžija – onaj koji je išao na hadžiluk Hristovom ili Muhamedovom grobu, hodočasnik

hesap – račun

hećim – lekar

harač

 

Č

Čair – livada

čalma – planto omotano oko fesa ili koje druge kape

čardak – veća prostorija na spratu istočnjačke kuće sa tremom prema ulici; doksat, balkon; lepa višespratna kuća, dvorac

čatiti – čitati molitvu

čauš – podnarednik u turskoj vojsci; glasnik; svat koji zabavlja i oglašava naredbe svatovima

čekrkčelenka, čekrkli-čelepka – perjanica na kapi koja se okreće na vetru

čengel – gvozdena kuka za vešanje i mučenje

čilaš, čile – konj sivobele dlake, belac

čultan – konjski pokrivač, pokrovac

čorba

čakšire

čarapa

čibuk

 

Džas – strah, strava

džabe – besplatno

džeba – bojni oklop napravljen od metalnih pločica

džebana – municija

dževap – dogovor; razlog

dževerdan – naročito ukrašena puška cida – koplje

džilitati – bacati koplje

džezva

 

Š

Šejtan – đavo

Šenluk – veselje, slavlje uz pucnjavu pušaka

šer, šeher – veliki grad, varoš

šestoper, šestoperac – buzdovan sa šest pera

šićar – plijen, korist, dobit

šićardžija – čovjek koji je lakom na dobitak, pljačkaš

šurkulija – šapa

 

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Prethodni članak:

Komentari (46)

Odgovorite

46 komentara

  1. vitavita

    Malvasija jeste vrsta vina, ali teško da je to turcizam, (Turci tada nisu konzumirali vino.)
    Bit će pre da je italijanizam,
    Malvasia je italijanski (i venecijanski) naziv za pokrajinu Monemvasia na Peloponezu, po kojoj je to vino dobilo naziv. A onda se s obale, gde je vladala Venecija, trgovinom i drugim kontaktima naziv proširio i udomaćio na celom Balkanu. Evo i linka na wiki: http://en.wikipedia.org/wiki/Monemvasia , http://sh.wikipedia.org/wiki/Malvazija , a i na Trekani: http://www.treccani.it/vocabolario/malvasia/

    • zasto ne ubacite mnogo vaznije reci kao na primer čakija ili srča ili neke druge

    • Slavko Petrusic

      Malvasia (ispravno napisano) je belo vino koje potiče sa Malte a Italiani su ga preneli u područje Veneto u IX veku.Kasnije je zbog povoljnog podneblja prenošeno na ostale predele širom Italije.Vinski čokot daje vrlo malo grozdova te je zato plod veoma sladak i mirišljav.To je veoma mirisno vino a može se naći u mnogim drugim predelima italije a najslađe je ono sa Sicilije.Međutim,najčistija je sorta grožđa koje se gaji u Istarskom području i veoma je ukusno i identićno je sorti porekla( Malteškoj).

  2. vitavita

    Slično i za beškot (i izvedenice biškot i piškota (u tom slučaju više se odnosi na keks, a manje na dvopek (hleb))):

    reč dolazi iz Crnogorskog primorja, a tamo je stigla s kontaktima s Venecijom (i srednjevekovni latinskim). Bis+coctus = dva + pečen = dvopek

    evo i linka: http://www.treccani.it/vocabolario/biscotto/

  3. vitavita

    uhititi je reč slavenskog porekla, za razliku od uhapsiti koja je turcizam (odnosno arabizam)

    prasl. i stsl. xytiti (rus. po-xítit̕: ugrabiti, češ. chytiti, chytati: uhvatiti)

  4. PedjaNyx

    Turcizmi su reci turskog porekla ili reci koje su usle u nas jezik posredstvom turaka Osmanlija, sto znaci da su i neke rece iz drugih jezika preko turskog usle u srpski… i smatraju se turcizmima iako nisu turskoga porekla.
    Npr: pogaca je hungarizam u tursko ali kod nas turcizam.
    Isto tako “astal” nije turcizam, to pouzdano tvrdim.

  5. vitavita

    mađarski asztal = stol 🙂

    • dolinalima

      I to od slovenskog stol. Turcizam nije ni u ludilu.

      • tuta

        Da. Molim vas, uradite za ime Boga ovo na naučnoj osnovi. Danas je lako otvoriti guglovog prevodioca i videti da je čarapa u poljskom skarapa, dakle, koren je k’rpa, da grci pogaču izgovaraju kao bogaca, sveti ‘lebac. Ne brukajte se prepisivanjem propagande.

  6. vitavita

    a krevet je turcizam 🙂

    slavenska reč za krevet je postelja,

  7. vojislav ananić

    Nekad davno, bar u našim narodnim pesmama, upotrebljavala se i reč ložnica.

  8. vitavita

    trebalo bi nekako dokučiti kad su nastale te pesme: ložnica za krevet (ležaj, postelju), kao i spavaću sobu verovatno dolazi od fr. loža
    (i priložnica (konkubina)).. možda i grešim, ali imam osećaj da nisu baš mnogo stare

    prasl. *posteljь, *postelja (rus. postél’, češ. postel) ≃ po- + *stelti: prostirati (rus. stlat’)
    od reči postelja je nastala reč posteljina koja se zadržala u govoru (barem u kući moje bake), za razliku od postelje koja je zamenjena krevetom

    pa reč posteljica (placenta)…

    • Lepenicanin

      Lazare, link koji ste naveli ne sadrži samo reči turskog porekla (turcizme), nego reči zajedničke srpskom i turskom jeziku, od kojih ubedljiva većina potiče iz nekih drugih jezika (latinski, engleski, francuski…).

      Inače bi ispalo da je reč “seksi” turcizam.

      • U pravu ste. Prvi link su slične reči, drugi link su turcizmi (bar etimološko poreklo iz turskog jezika).. Naravno, te turske reči i same potiču možda iz drugih jezika…

  9. Salek

    Astal je mađarska reč.