A
Astal – sto
aber – glas koji ispuštaju životinje ili ljudi, vest
Avaz – glas
Aga – gospodar; zapovednik, starešina agaluk – zvanje, dostojanstvo agaluk- posed koji pripada agi
adet – običaj, navika
azdija – plašt (obično ukrašen skupocenim vezom)
azna – vidi hazna
akšam– prvi mrak, sumrak; muslimanska molitva no zalasku sunca.
alaj – skupina, gomila, mnoštvo, maca; vojna jedinica, puk.
alaj-barjak – zastava jednog alaja
alamanka – vrsta nemačke sablje alat – konj riđožute dlake
amanet – zaveštanje, zavet, svetinja
anterija – vrsta gornje haljine
ar – v.axap
arambaša – v.harambaša
aratos – (u izrazu) ne bilo ga, neka ga đavo nosi
argat – Hajamni radnik, kulučar, nadničar
argatija – prisilni rad, kuluk argatluk – kuluk
argatovati – kulučiti, prinudno raditi bez plate
aršin – stara mera za dužinu
atlija – konjanik
aferim – uzvik za odobravanje: čestitam, bravo
ahar – konjušnica
adžamjija – naivno, neiskusno momče
ašluk – svakodnevni trošak
aščija – kuvar, ekonom
avlija
Ajvar
B
Babo – otac
babajko – hipokoristik od babo
bakračlija – stremen, uzengija
bakšiš – napojnica, poklon
balčak – držak od sablje, mača i sl.
baljemez – Ton velikog kalibra
baša – poglavar, starešina
baška – posebno, odvojeno, zasebno
bedevija – kobila dobre pasmine
bezisten – natkriveni trg, čaršija; dućan
belilo – mesto gdje se beli, pere platno
belćim – možda, valjda, verovatno
benđeluk – opojna trava ili napitak; mađije
beribet – blagoslov; sreća, napredak
beškot – dobro pečen hleb, dvopek
biljega – obeležje; meta
binjektaš – kamen sa koga se uzjakuje
binjiš – široki ogrtač, obično od crvene čohe
boščaluk – u naročitu maramu, bošču uvijen dar
breška – starinska, mala puška, nazvana no italijanskoj varoši Breši
bugar-kabanica – čobanska kabanica
bukagije – okovi za noge, negve
buljuk – četa, odred vojske; mnoštvo, gomila, grupa
busija – zaseda, zaklon
butun(butum) – sav, ceo, celokupan: zajedno, skupa
buđelar
baksuz
burek
B
Vaiz – poznavalac verske literature (kod muslimana), propovednik vajda – korist, dobit
vezir – ministar, upravnik vilajeta
veresija – prodaja ili kupovina na poček, na kredit
veđil – zastupnik, poverenik
vilajet – pokrajina, provincija; narod, stanovništvo
vakat – vreme
G
Gadara – vrsta sablje koja je oštra s obe strane.
gairet – nomoć, potpora; veselost, veselje
gradina – vrt, bašta
grozan – koji obiluje goržđem, grozdan
D
Dalbulana – turska vojna muzika,
devetak – devetogodišnja domaća životinja
deli – hrabar, neustrašiv
delibaša – zapovednik vojnog odreda u turskoj carevini
denije – noćna liturgija, bdenije
derviš – član nekog islamskog verskog reda
dert -jad, bol, čežnja
diva, diba – skupocena svilena tkanina, brokat
divan – razgovor; sabor, veće; dvorana za primanje
divit – mastionica; pribor za pisanje
dizgen, dizđen – kaiš, kožni povodac od uzde, dizgin
dizdar – zapovjednik tvrđave
dilber – dragi, dragan; lep, krasan, mio
diljka – vrsta starinske duge puške
dimišćija – vrsta sablje iz damaska
direk – drveni stub
dišer – napolje! van!
dolama – vrsta gornjeg kaputa u narodnoj nošnji
dorat – konj crvenosmeđe dlake
dohakati – doći kome glave, savladati – nekoga
duvar-zid
dušmanin – neprijatelj, protivnik
dunđer – graditelj
Đ
Đakonija – birano jelo, poslastica
đem – deo uzde
đemija – lađa
đerdan – ogrlica
đečerma -jelek, prsluk
đuvegija, đuveglija – mladoženja; muž
đugum – bakreni sud za vodu
đumišli – od srebra, srebrn
đorda – vrsta sablje
đuture
E
Elčibaša – glavni izlaslanik
efendija – gospodin; gospodar
ećim – v.hećim
ekser
Ž
Ždraka – zraka
žura – mali, sitan čovek; osoba slabog karaktera
3
Zazor – stid, sramota
zamandaliti – zatvoriti mandalom (polugom)
zasobice – uzastopce
zatomiti – uništiti; sakriti
začamati – dugo ostati negde, zadržati se
zvekir – metalni kolut na vratima kojim se kuca
zeman – vreme, rok
zijamet – begovski posjed
zlamenije – znamenje, znak; predskazanje
zulum – nasilje, bezakonje, teror, tiranija
zulumćar – nasilnik, tiranin
zaman
I
Ibrišim – svileni konac; tkanica od takvog konca
izmet – služba, dvorenje, usluga
izmećarka – sluškinja, služavka
izubaha – iznenada, neočekivano
intov – kola, kočije
incijel, incil – eveta knjiga
J
Jabana – tuđina, tuđa zemlja
jabancija – stranac, tuđinac, doseljenik, pridošlica
jagluk – maramica, rubac
jagma – grabež
jazija – pisani tekst; pismo
jazicija – pisar
jalaknuti – uzviknuti “Alah”, pomenitu boga pri jurišu, halaknuti
jako – istom, tek
jali – ili
jalija – obala (reke ili mora)
jankesa – torba koja se nosi sa strane, o boku
japunce – ogrtač, kabanica; pokrovac
jasak – naredba kojom se nešto zabranjuje, zabrana
jatagan – dugi krivi nož, handžar
jatak – onaj koji skriva hajduke; skrovište hajduka
jeglen – razgovor; govor, beseda
jeglenisati – razgovarati
jedek – paradni konj
jednak – odmah, smjesta
jezan – muslimanska molitva
jemenija – marama, šamija
joldaš – drug, prijatelj
jutrenje – jutarnja služba u crkvi
K
Kava – kafana, prostorija u kojoj se pije kafa
kavga – svađa; boj
kavgadžija – svađalica; ubojica
kavedžija – onaj koji drži kafanu, gostioničar
kadifa, kadiva – fina tkanina, somot
kaduna, kada – gospođa; ugledna žena
kadundžika – deminutiv od kaduna
kail – voljan, rad
kaldrma – put ili dvorište popločani kamenom
kaliak – kapa od krzna ili samo optočena krznom
kardaš – drug, prijatelj
katana – pripadnk konjice, konjanik
kauk – vrsta muslimanske kape
kaur, kaurin – nevernik
kašketa – vrsta kape
komšija – sused
kašika
katanac
kasaba
L
Lav – posed, spahiluk
lavra – veliki manastir
lagum – mina; prokop,
lala – sultanov dvorjan
lasno – lako
lever – plaćeni vojnik
leđen – posuda za umivanje
leturđija – crkvena služba
litar – ogrlica na vratu
lobud – buzdovan
londža – skupština, već;mesto za razgovor u kući ili pred kućom
M
Magaza – magazin; dućan
malvasija – vrsta vina
manoveki – nepoznat jezik
maha – vrsta zobnice
megdan – boj, bitka; mesto okršaja
međer – zbilja, zaista, stvarno
mezil – kurir koji na konju prenosi poštu
mezileki – koji se odnosi na mezil
mejdan – v.megdan
mejdandžija – onaj koji se bori na megdanu
meneviš – ljubičast, modroljubičast
mešte – umesto, mesto
mešćema – sud, sudnica
mljezimica – mezimica; najmlađa kći
mramor – kamen
mramorje – stenje
mujezin – džamijski službenik koji sa minareta kujiše
mukadem – vrsta svilene tkanine; muški pojas od te tkanine
munara – visoki toranj džamije, minaret
muštuluk – radosna vest; nagrada za javljenu vest
meze
H
Nabrekivati – vikati “bre”, natresati se na nekoga
navalija – vrsta sablje
namah – odjednom, odmah, smesta
nazorice – poizdalje, iz daljine
nakrpati – slabo govoriti, natucati
nalbantin – pokrivač konja
napokonji – posljednji
nacak – bojna sjekira
peimar – zidar, građevinar
O
Obeznaniti (ce) – onesvestiti(se)
oblučje – prednji deo sedla, jabuka
oberknez – knez jedne oblasti, vilajetski knez
obršter – pukovnik
ograšje – razbojište,bojište; boj, bitka
odvrći (se)- odmetnuti (se)
opadnuti – oklevetati
opteći – opkoliti
ordija – vojska; horda
orjatka – prosta žena; prostakuša;
ortak – drug
otoka – rukavac, zaliv
ocak – kuća, dom; ugledna porodica
P
Paša – titula visokih građanskih i vojnih dostojanstvenika u Turskoj
pašaluk – oblast kojom upravlja paša; zvanje paše
pendžer – prozor
peškeš – dar, poklon
pinjal – vrsta noža, kama, bodež
pirlitan – nakićen, navezen
podušje – crkvena služba za pokoj duše umrlog
pojagmiti – razgrabiti
potekar – ponovo, iznova
potrošak – trošenje; upotreb
poharati – opljačkati; opustošiti
poharčiti – potrošiti; unintiti
prvobratučed – brat od strica
pridrnuti(se) – pomamiti(se)
prohesapiti – proračunati, promisliti
prstenovati – dati prsten, zaručiti, veriti
puljat – šaren, pegast konj
pusnik – đavolski čovjek, prokletnik
putalj – putast, putonog konj
puce -dugme
podrum
R
Rabadžija – onaj koji se bavi prevozom robe zaprežnim kolima
Raždenuti – rasterati, razagnati
razdertiti (se) – rastužiti(se)
razma – osim, izuzev
raskarati (se) – zabrinuti (se)
raf – polica
r’at – ukrašena konjska oprema
rahat – zadovoljan, spokojan
rudina – pašnjak, utrina
rumendže – bakreni sud za vodu
rusa – crvenkasta, stalni epiet za glavu
rušpa – mletački dukat
C
Sajalija – vrsta čohe
sakagija – zarazna bolest u konja, slinavka
saklet – nalog, zapovest
saktisati – skršiti, slomit
samur – kuna; koža od te kune
samurkalpak – kapa od samur
saraor – vojnik koji čuva tvrđavu ili neko mesto; titula za posebno zaduženje u vojsci
saru – v. čalma
seiz – sluga, konjušar
seir – naslađivanje u gledanju lepog, radost
selam – turski pozdrav
seratlija – graničar, krajišnik
serbez – slobodno, bez etraha
serdžada, sedžada – prostirka na kojoj muslimani klanjaju
silembet – kaiš preko prsa
sinija – okrugla trpeza, sofra
sindžilat – potvrda
sindžilatiti – potvrditi
sindžir – lanac; okov
skerlet – tkanina crvene boje
sobet – dogovor, skup; poselo
sovra, sofra – nizak sto, trpeza
ermajli – srebrn, ukrašeen srebrom
erčali – staklen
stambolija – izrađena u Stambolu, stambolska
starostavan, staroslavan – od davnine, starodrevan
stolak – stolica; presto
struka – ogrtač
subaša – pomoćnik ili zamenik banše, poglavara
T
Tabor – logor; odred vojske
taincija – ekonom, intendant
tatar, tatarin – konjanik pismonoša
tataranka – vrsta strijele
tamaniti – uništavati
tevabija – svita, pratnja; sledbenici, istomišljenici
teva – hoće, valja da
teveneli – naprazno, besciljno
telal – javni objavljivač, oglasivač, dobošar
tenef – konopac, uže
terzija – krojač
testir – odobrenje, dopuštenje
teferič – provod u prirodi
tefter – računska knjiga; spisak
teftiš – pregled, inspekcija; istraga
timar – feudalni posed, spahiluk; poljsko dobro
toke – ukrasni i zaštitni oklop od metalnih pločica nagrudima
tolkovati – tumačiti
tufekdžija – puškar
tulumina – meh, meešina
tumbak – tuč, bronza
taraba
Ć
Ćaba – sveto mjesto; hodočašne do ćabe
ćar – zarada
ćardžija – onaj koji ide za ćarom, dobitkom,
ćeif, neiv – rasploženje, zadovoljstvo, uživanje
ćemer – pojas u kome se nosi novac; ženski srebrom ukrašen pojas
ćentalambas dainckinja – vrsta starinskog pištolja
ćesar – car
ćurak – ogrtač postavljen krznom, kožuh
ćufte
ćevap
ćošak
U
Ubav – lep, divan
uvjedžbati – proceniti
uleva – vojnička plata
unkaš – prednji uzdignuti deo sedla
uostrit (se) – naoštriti se, naljutiti se
urokljiv – koji je urečen, koji je zle kobi
utva – divlja patka
utuviti – zapamtiti
uhititi – uhvatiti
učkur – uzica kojom se vezuju gaće, svitnjak
ugursuz
F
Ferman – sultanov ukaz, naredba, zapovest
frenđija – kula sazidana na francuski način
H
Haber – vest, glas
hazna – blagajna, riznica
hazur – spreman, gotov
hanin – izdajica, odmetnik, nevernik
hajvan – životinja, stoka
hak – pravo, pravda; zasluga
halaliti – oprostiti; blagosloviti; pokloniti
han – gostionica
handžar – kratki krivi mač, jatagan; veliki nož
harambaša – vođa hajduka
haramija – razbojnik, zlikovac
harač – trošak, izdatak
harčiti – trošiti
hatar – naklonost, ljubav, volja
hadžija – onaj koji je išao na hadžiluk Hristovom ili Muhamedovom grobu, hodočasnik
hesap – račun
hećim – lekar
harač
Č
Čair – livada
čalma – planto omotano oko fesa ili koje druge kape
čardak – veća prostorija na spratu istočnjačke kuće sa tremom prema ulici; doksat, balkon; lepa višespratna kuća, dvorac
čatiti – čitati molitvu
čauš – podnarednik u turskoj vojsci; glasnik; svat koji zabavlja i oglašava naredbe svatovima
čekrk–čelenka, čekrkli-čelepka – perjanica na kapi koja se okreće na vetru
čengel – gvozdena kuka za vešanje i mučenje
čilaš, čile – konj sivobele dlake, belac
čultan – konjski pokrivač, pokrovac
čorba
čakšire
čarapa
čibuk
DŽ
Džas – strah, strava
džabe – besplatno
džeba – bojni oklop napravljen od metalnih pločica
džebana – municija
dževap – dogovor; razlog
dževerdan – naročito ukrašena puška cida – koplje
džilitati – bacati koplje
džezva
Š
Šejtan – đavo
Šenluk – veselje, slavlje uz pucnjavu pušaka
šer, šeher – veliki grad, varoš
šestoper, šestoperac – buzdovan sa šest pera
šićar – plijen, korist, dobit
šićardžija – čovjek koji je lakom na dobitak, pljačkaš
šurkulija – šapa
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
13. februar 2014. u 00:56
vitavita
Malvasija jeste vrsta vina, ali teško da je to turcizam, (Turci tada nisu konzumirali vino.)
Bit će pre da je italijanizam,
Malvasia je italijanski (i venecijanski) naziv za pokrajinu Monemvasia na Peloponezu, po kojoj je to vino dobilo naziv. A onda se s obale, gde je vladala Venecija, trgovinom i drugim kontaktima naziv proširio i udomaćio na celom Balkanu. Evo i linka na wiki: http://en.wikipedia.org/wiki/Monemvasia , http://sh.wikipedia.org/wiki/Malvazija , a i na Trekani: http://www.treccani.it/vocabolario/malvasia/
23. decembar 2015. u 19:18
almesa
zasto ne ubacite mnogo vaznije reci kao na primer čakija ili srča ili neke druge
15. septembar 2016. u 19:45
Slavko Petrusic
Malvasia (ispravno napisano) je belo vino koje potiče sa Malte a Italiani su ga preneli u područje Veneto u IX veku.Kasnije je zbog povoljnog podneblja prenošeno na ostale predele širom Italije.Vinski čokot daje vrlo malo grozdova te je zato plod veoma sladak i mirišljav.To je veoma mirisno vino a može se naći u mnogim drugim predelima italije a najslađe je ono sa Sicilije.Međutim,najčistija je sorta grožđa koje se gaji u Istarskom području i veoma je ukusno i identićno je sorti porekla( Malteškoj).
13. februar 2014. u 01:26
vitavita
Slično i za beškot (i izvedenice biškot i piškota (u tom slučaju više se odnosi na keks, a manje na dvopek (hleb))):
reč dolazi iz Crnogorskog primorja, a tamo je stigla s kontaktima s Venecijom (i srednjevekovni latinskim). Bis+coctus = dva + pečen = dvopek
evo i linka: http://www.treccani.it/vocabolario/biscotto/
17. februar 2014. u 12:44
vitavita
uhititi je reč slavenskog porekla, za razliku od uhapsiti koja je turcizam (odnosno arabizam)
prasl. i stsl. xytiti (rus. po-xítit̕: ugrabiti, češ. chytiti, chytati: uhvatiti)
5. mart 2014. u 18:38
PedjaNyx
Turcizmi su reci turskog porekla ili reci koje su usle u nas jezik posredstvom turaka Osmanlija, sto znaci da su i neke rece iz drugih jezika preko turskog usle u srpski… i smatraju se turcizmima iako nisu turskoga porekla.
Npr: pogaca je hungarizam u tursko ali kod nas turcizam.
Isto tako “astal” nije turcizam, to pouzdano tvrdim.
11. mart 2014. u 00:14
vitavita
mađarski asztal = stol 🙂
24. septembar 2016. u 18:54
dolinalima
I to od slovenskog stol. Turcizam nije ni u ludilu.
24. novembar 2019. u 22:43
tuta
Da. Molim vas, uradite za ime Boga ovo na naučnoj osnovi. Danas je lako otvoriti guglovog prevodioca i videti da je čarapa u poljskom skarapa, dakle, koren je k’rpa, da grci pogaču izgovaraju kao bogaca, sveti ‘lebac. Ne brukajte se prepisivanjem propagande.
11. mart 2014. u 01:09
vitavita
a krevet je turcizam 🙂
slavenska reč za krevet je postelja,
11. mart 2014. u 11:35
vojislav ananić
Nekad davno, bar u našim narodnim pesmama, upotrebljavala se i reč ložnica.
11. mart 2014. u 14:08
vitavita
trebalo bi nekako dokučiti kad su nastale te pesme: ložnica za krevet (ležaj, postelju), kao i spavaću sobu verovatno dolazi od fr. loža
(i priložnica (konkubina)).. možda i grešim, ali imam osećaj da nisu baš mnogo stare
prasl. *posteljь, *postelja (rus. postél’, češ. postel) ≃ po- + *stelti: prostirati (rus. stlat’)
od reči postelja je nastala reč posteljina koja se zadržala u govoru (barem u kući moje bake), za razliku od postelje koja je zamenjena krevetom
pa reč posteljica (placenta)…
28. januar 2015. u 23:28
Lazar
Evo lista od preko hiljadu reci turskog porekla:
http://www.ezglot.com/common-words.php?l=hbs&l2=tur
http://www.ezglot.com/etymologies.php?l=hbs&l2=tur
29. januar 2015. u 13:25
Lepenicanin
Lazare, link koji ste naveli ne sadrži samo reči turskog porekla (turcizme), nego reči zajedničke srpskom i turskom jeziku, od kojih ubedljiva većina potiče iz nekih drugih jezika (latinski, engleski, francuski…).
Inače bi ispalo da je reč “seksi” turcizam.
30. januar 2015. u 01:24
Lazar
U pravu ste. Prvi link su slične reči, drugi link su turcizmi (bar etimološko poreklo iz turskog jezika).. Naravno, te turske reči i same potiču možda iz drugih jezika…
9. jun 2016. u 13:25
Salek
Astal je mađarska reč.