Poreklo prezimena, selo Trninić Brijeg (Drvar)

Poreklo stanovništva sela Trnjinića Brijeg (danas Trninić Brijeg), opština Drvar. Prema istraživanju Petra Rađenovića „Unac“ iz 1933-34. godine.

Trnjinića Brijeg je kao i sva sela Donjeg Unca dugo a usko selo! No dužina sela ne ide istim pravcem kojim i dužina Unačke Župe nego se s ovom unakrsno seče. Stoga svako ovo selo ima u svome sastavu po komadić župe i no komadić sviju onih strana, zaravni i pleća što se iznad Župe uzvijaju na obe strane sve do planinskih kosa, kao skrajnjih granica vidika. Selo ima prirodne granice samo prema zapadu i istoku. Na zapadu čine granice Misije i Jadovnik, na nstoku Klekovača i Crvljivica. Prema jugu n severu nema nikakve vidne granice, a ni po udaljenosti kuća ne može se raspoznavati gde prestaje jedno selo a otpočinje drugo.

Zemlje za obradu i za drugo iskorišćavanje na raznovrsnim su položajima.

Oranice nose ove nazive: Zavođe, Golubić, Drobnjak, Brijeg, Brdo, Rujarics, Ćulum, Miljačevac, Do Perića, Kukurijekovo, Duge Njive, Jezero, Kamenica, Đudurovac, Rečkovac, Šljemešce, Uvala.

Livade: Draga, Potok, Ćulum, Bara, Metla, Podovi, Bijesne Doline, Stražbenica Mala n Velika, Uvale, Brezovača, Brda, Lisine, Oklinak.

Pašnjaci: Golubić, Derež, Misije, Zlorad, Brina, Kamenica, Metla, Glavičica, Runjeva Njiva, Tavani.

Šume: Misije, Jadovnik, Tavani, Dolac, Lunjevača, Lisina.

Vode: Unac, Drobnjak, Rajinovac. Ovaj zadnji teče granicom do Drvara.

Izvori: Romića Točak, Miljačevac, Perića Vrelo, Radinovac, Zvečak, Zdjekica. Na Podovima i na Kamennci nema živih voda. Tamo upotrebljuju kišnicu iz bunareva suvozidnih ili u novije doba i cementiranih. Jedino u Otaševcu ima malo vreoce. Mlini su na Drobnjaku. Oni mogu podmirivati potrebe sela.

Koliba ima na više mesta, tako: nad Brinom 10, u Bijesnim Dolinama 4, Pod Ogratkom 3, u Otaševcu sedam. Većinom su i letnje i zimske, tek nekolike samo letnje.

Selo je razbijenog tipa. Deli se na šest krajeva: Trnjinića Brijeg, Prnjavor, Kamenica, Crvljivica (Rečkovac), Podovi, Otaševac. Ima svega 100 kuća. U glavnom kraju, Trnjinića Brijegu, kuće su prilično nablizu, tako da ovaj kraj pruža vid napola zbijenog naselja. Zanimljiva je činjenica da kraj Prnjavor nema veze s ostalim selom. Rastavlja ih zemljište sela Drvara. Taj kraj je nekada aga Trnjinića Brijega dobio u miraz pa ga i pripojio ovom selu.

U selu je sedam grobalja: Drvara, Pleć, Dražica, Ćulum, Kamenica, Crvljivica, Brdo. „Prnjavor se kopa na Spasovini.“ (Ovako narod kaže, umesto: „Mrtvaci iz Prnjavora kopaju se…“).

Selo je dobilo ime po najstarijoj i najsnažnijoj porodici. Krajevi su uglavnom dobili nazive zbog svog položaja i oblika. Prnjavor možda zbog nekadašnjeg manastira negde u blizini (na Spasovini?).

Na zemljištu Trnjinića Brijega nisu dosada nigde opaženi tragovi ili ostaci kakvih starih naselja ni davnašnjih građevina.

Poreklo porodica.

— Trnjinići (21 k.) slave Stevanjdan. Za njih je već rečeno da su starinom iz Hercegovine a ovamo došli iz Dalmacije.

— Banjci (9 k.) slave Jovanjdan. Doselili pre bune iz Drinića. Bili pravo u Šipovljanima. Otuda pobegli od kuge i nastanili se ovde.

— Kecmani (9 k.) slave Vartolomijevdan. Posle Trnjinića oni su ovde najstariji. Obrad Kecman kazuje da su njehovi stari doselili iz Ravnih Kotara odmah kada i Trnjinići. Ovde se jedni prozvali Trikići i Materići.

— Vladušić (1 k.) slavi Sv. Vrače. Doselno nz Tiškovca po okupaciji.

— Bucalo (1 k.) slavi Đurđevdan. Priženio se pre 20 g. u kuću Vladušića, došao iz Tiškovca.

— Srdić (1 k.) došao pre 20 g. iz Bastaha.

— Kneževići (2 k.) slave Nikoljdan. Doselili po okupaciji iz Otona.

— Grubori (4 k.) slave Đurđevdan. Doselio pre 80 g. iz Plavna u Dalmaciji.

— Materići (10 k.) slave Vartolomijevdan. Oni su od roda Kecmana. Prozvani ovako po svome pretku koji je dobio izdeveno ime Matera.

— Dešić (1 k.) slavi Nikoljdan. Doselio no okupaciji iz Otona.

— Dukić (1 k.) slavi Đurđevdan. Došao po okupaciji iz Žagrovića u Dalmaciji.

— Sopić (1 k.) slavi Jovanjdan. Doselili pre 70 g. nz Drinića. Zvali se Banjci pa po nretku im Stojanu, prozvanom Sopo, dobili novo prezime.

— Vidović (1 k.) slavi Đurđevdan. Došao malo pre bune od Vidovića iz Štrbaca.

— Arsići (2 k.) slave Đurđevdan. Doselili pre kojih 70 g. nz Tiškovca.

— Dodizi (1 p. Dodig, 10 k.) slave Đurđevdan. Doselili vrlo davno po svoj prilici iz Dalmacije! Posle Trnjinića n Kecmana oni su najstariji ovde. Oni što su u Crvljivici izišli tamo s kućom još pre bune.

— Sabljići (9 k.) slave Nikoljdan. Doselili iz Grahova pre 100—120 g.

— Desnice (2 k.) slave Nikoljdan. Doselili po okuiaciji iz Srba.

— Tanjga (1 k.) slavi Đurđevdan. Došao po okupaciji iz Dalmacije.

— Jaglice (3 k.) slave Jovanjdan. Doselili po okupaciji iz Like.

— Marić (1 k.) slavi Aranđelovdan. Prešao ovamo iz Tiškovca pre 20 g.

— Bošnjak (1 k.) slavi Tripunjdan. Došao po okupaciji iz Crnog Vrha.

— Trikići (7 k.) slave Vartolomijevdan. Oni su od roda Kecmana. Prozvani ovako po dedi Triki (Trivunu).

— Rodić (1 k.) slavi Aranđelovdan. Doselio iz Tiškovca io okupacnjn.

— Miljević (1 k.) slavi Stevanjdan. Doselio pre bune iz Raljevca u Dalmaciji.

Selili su odavde:Rizvani u Slavonnju, Trnjinići u Dobrnju, Dodizi u Lijevče, Kecmani u Lijevče, Sopići u Lijevče, Grubori u Ovče Polje.

Izumrli su Romići.

IZVOR: Petar Rađenović – Unac. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 30) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga LVI), Beograd 1948.