Poreklo stanovništva sela Bastasi, opština Drvar. Prema istraživanju Petra Rađenovića „Unac“ iz 1933-34. godine.
Bastasi su najdonje i najsevernije selo Unačke Župe. Prostorno protezanje im je sasvim slično, gotovo jednako, kao i kod ostalih sela u Unačkoj Župi. I njima pripada deo župske nizine, zatim postranih pleća, tavanastih zaravni planinskih livada, najposle i samih planina. Župska nizina je središte, a one ostale površine nižu se istim redom s obe strane toga središta kao dva potpuno jednaka krila. Ni Bastasi nemaju prirodne granice prema jugu, do D. Vrtoča, a do istoka i zapada im granicu čine skrajnje planinske kose. Prema severu granicu obeležava potok Misije i strmo oborene padine urvinske prodoline, koja takođe kao i potok što niza nju teče nosi ime Misije.
Oranice nose nazive: Čavčića Polje, Podovi, Jandrin Pod, Luke, Lapkuša, Do, Korita, Razboj.
Livade: Bare, Hrnjadi, Repišta, Zagalje, Bastaški Do, Bobara, Poljice, Metla, Skadar.
Pašnjaci: Misije, Vranova Strana, Glavica, Obljaj, Brina, Šatornica, Strana.
Šume: Planinica, Osoje, Suvi Vrh, Repište, Jezera, Uvale, Ignjina Draga, Zeljarice.
Vode: Unac, Bastašica, Misije.
Izvori: Ljeskovac, Pavićevac, Crnomudski Bunar, Točak, Vodica, Adamovića Vrelo, Miljado, Okovir. Mlini su na Bastašici i na Misijama.
Koliba ima: na Hrnjadima šest, za Glavicom dve, na Bobari jedna.
Selo je kao i sva ovdašnja sela razbijenog tipa sa svima onim osobitim obeležjima razbijenosti, običnim u ovoj oblasti. Deli se na sedam krajeva: Za Glavicom, Gruborski Naslani, Rastoka, Podbrina, Zaobljaj, Šobatska Podbrina, Kamenica. Najstarijn deo sela je u Župi, ali su prve porodice ubrzo posle naseljenja počele da iznose kuće na više položaje, kao za Glavicu i na Kamenicu, zbog bolje zgode za držanje stoke. Kao prostorom najveće selo u Unačkoj Župi Bastasi premašuju ostala sela i brojem kuća, jer imaju 261 kuću.
Zbog velike prostornosti i raštrkanosti mnogo je i grobalja u selu. Ima ih dvanaest: Glavičica, Gruborsko Groblje, Pištelji, Korita, Jabučica, Rastoka, Heljdovište, Grabovac, Poprijeka Glavnca, Dolištica.
Starine: Postoji gradina na brini više Sklopa. Tu se vide ruševine obrasle u tratinu, a okolo nasipi i putevi. Ima hrbina, a nalazilo se i bakarne žice. Na vrhu Obljaja tako isto može se videti hrbina i uglja. Po Glavici i iza Glavice ima mnogo gromila. Tu se raspoznaju razori i po zemljištu za koje se ne pamti i ne priča da je ikada orano. Na Kamenici ima starinsko groblje Skadar, a odmah tu nablizu jedna dolina se zove Zbjeg.
O imenu sela ne čuju se nikakve priče ni tumačenja. Glavna voda u selu Bastašica ima ime od istog korena kao i selo, ali se ne zna koji je od ova dva naziva stariji. Krajevi su dobili nazive po porodicama ili po položaju i obliku zemljišta.
Poreklo porodica.
Najstarije su porodice u selu Srdići i Crnomudi.
— Srdići (24 k.) slave Nikoljdan. Žive na dva mesta: Za Glavicom 20 k. i u Župi 4 k. O njima je već rečeno da su doselili iz Dalmacije. Pre 120—150 g. Damjan Srdić otselio odavde u Korjenicu. U razgovoru rekao on begu Kulenu da mu je pojata veća od begove. On to rekao u šali misleći na veliki planinski pašnjak Šatornicu. Beg mu tu reč uze za zlo i oglobi ga sa stotinu dukata. Zbog toga se Damjan krene s kućišta i otseli. Jedni su Srdići otselili i u Srem. Pre 70 g. Petar, zvani Špego, preselno u Kolunić. Ti su po njemu prozvani Špegari.
— Crnomudi (16 k.) slave Petrovdan. Doselili su iz Sanice (srez Ključ). Otuda su preneli kalemove i ovde pokalemili kruške i jabuke. Tako su oni uvek od starina imali voća i njihovo voće je ovde i sada najbolje.
— Morače (11 k.) slave Nikoljdan. Prešli ovamo s Očijeva, a pre toga bili u Trubaru. U Bastasima bili najpre u Župi, pa pre 80 g. izišli za Glavicu. Vele da su se ovako prozvali negde davno u prošlosti, po materi koja bila morilja (bojila sukno crnom bojom).
— Jovičići (6 k.) slave Đurđevdan. Doselili iz Plavna ire 100 g. Predak im utekao otuda od vojske i napravio kuću za Glavicom. Imali su zemlje i u Župi, pa su tamo letovali. Selili su odavde u Krupu.
— Zrilić (1 k.) slavi Vasilijevdan. Došao s Osredaka po okupaciji.
— Grubori (26 k.) slave Đurđevdan. Doselili iz Plavna pre 120—140 g. Kuća im bila u Župi, a gore pod planinom držali naslane i imali po 500 ovaca, 30 konja n 60 govedi.
— Kurbalija (1 k.) slavi Jovanjdan. Priveden iz Strmice u kuću Gruborovu po okupaciji.
— Grahovci (26 k.) slave Nikoljdan. Doselili pre pet kolena iz Grahova.
— Marinkovići (3 k.) slave Đurđevdan. Doselili iz Plavna malo posle Grahovaca. Stojan Grahovac odlazio često u Plavno, odgonio tamo paklinu. Pobratio se s njime Tanasija Marinković i pitao ga bi li se imao naseliti gde u blizini njega. Ovaj mu rekao da može odmah uz njega. Dođe ovde i napravi kuću pokraj Stojanove. Rastoku i Repišta podele tada bratinski, napola. Marinkovići selili odavde negde oko Prijedora i u Lijevče.
— Romići (6 k.) slave Jovanjdan. Doselili iz Trubara malo posle Grubora. Bili najpre s levu stranu vode pa ih beg preterao ovamo ia drugu stranu.
— Dobrijević (1 k.) slavi Stevanjdan. Priveden posle okupacije.
— Radulović (1 k.) slavi Jovanjdan.
— Trnjinić (1 k.) slavi Stevanjdan. Pre 80 g. doveli ga Bastašani iz Trnjinića Brijega da im bude kovač. Otada su stalno u toj kući kovači. Jedan odavde otselio na Kosovo sad posle rata.
— Puzić (5 k.) slavi Sv. Mateja. Doselili malo pokašnje Grubera iz Golubića. Utekli otuda od vojske. Zvali se nekada Klincovi. Ovde prozvani Puzići.
— Adamović (1 k.) slavi Jovanjdan.
— Jarić (1 k.) slavi Nikoljdan. Došao iz Zrmanje po okupaciji.
— Đurići (34 k.) slave Stevanjdan. Naselio iz Plavna pre 80—100 g.
— Đurica (1 k.) slavi Đurđevdan. Došao po okupaciji iz Strmice.
— Tintori (3 k.) slave Vrače. Doselili pre 80 g. iz Plavna. Na Glavičici za kućom zatekli staro groblje. Tu se sada i oni kopaju.
— Aćići (8 k.) slave Nikoljdan. Doselili pre 150 g. iz Kupirova (Srb).
— Šobati (43 k.) slave Dmitrovdan. Doselili iz Ravnih Kotara “poslije Jankovića”. Odmah kad su došli napravili kuću u Župi, a nešto posle i kolibu na Kamenici. Žive sada ovde na četiri mesta.
— Paravina (1 k.) slavn Jovanjdan. Pre bune bio u Misijama, posle prešao ovamo.
— Zeljković (1 k.) slavi Đurđevdan. Došao iz Trubara posle rata kao uljez kod Kamenka.
— Kukolji (15 k.) slave Jovanjdan. Doselili pre 140—150 g. iz Like. Zvali se pre Miljuši. Bio neki od njih omalešan, a crn kao kukolj pa mu reku: „crn kao kukolj“. Tako mu ostane to ime. Odavde su davno otselili jedni u Lušce, drugi u Krnju Jelu, jedni opet posle rata na Kosovo.
— Tomići (13 k.) slave Jovanjdan. Doselili lre 120—130 g. iz Trubara. Oni su od roda Babića, prema tome daljim poreklom iz Dalmacije.
— Papci (10 k.) slave Đurđevdan. Stevo Papak doselio iz Plavna pre kojih 120 g. Tamo ubio čoveka u kukuruzima, pa iako je platio krvarinu i dobio oproštenje, opet se bojao da se stara pizma ne povrati pa se sklonio ovamo. Kad je došao ovde, bilo po Jandrinu Podu samo malo krčevine, a okolo svuda krupna bukva. Bilo u šumi mnogo medveda i druge zverke, a u bukvama dosta meda. Papci se u starini zvali Alvirovići. Jedan od njih vrlo malen pa ga Turci iz sprdnje prozovu Papčićem. Tako to posle i ostane.
— Ševe (4 k.) slave Lučindan. Došli pre bune iz Tiškovca.
— Kamenko (1 k.) slavi Nikoljdan. Došao posle okupacije s Osredaka.
— Zorići (3 k.) slave Đurđevdan. Došli po okupaciji s Osredaka (ličkih), jedna kuća s Boboljusaka.
— Medić (1 k.) slavi Đurđevdan. Došao s V. Očijeva i ušao kao uljez u kuću Zorića.
— Rodići (2 k.) slave Aranđelovdan. Prešli amo iz Dugopolja posle okupacije.
— Lukić (1 k.) slavi Aranđelovdan. Došao s Popine po okupaciji.
— Bodirože (15 k.) slave Stevanjdan. Doselili pre 150 g. iz Cetine. Najpre im bila kuća na Kamenici, posle 30—40 g. naprave kuću i u Župi. Otseljavali negde oko Sanskog Mosta.
— Bursać (1 k.) slavi Đurđevdan. Došao iz Kaldrme po okupaciji. U Kaldrmu doselili pre 120 g. iz Plavna.
— Kneževići (4 k.) slave Nikoljdan. Došao im otac posle okupacije s Cvejtnića. Bio sprva u najmu, posle se zakućio.
IZVOR: Petar Rađenović – Unac. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 30) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga LVI), Beograd 1948.
Komentari (0)