Poreklo prezimena, selo Rilji (Nevesinje)

Poreklo stanovništva sela Rilji kod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

U općini Koleško u Nevesinjskoj Površi, visoko uzdignuto nad desnim brijegom Zalomčice.

Kuće jako raštrkane na seoskom udutu. Interesantne su zajedničke Kosanice koje se rade na ”prijestup”. Ima takih kosanica, na kojima se izmijenjuju ”na prijestup” i dva sela kao selo Ribalj Teg i Rilji; take su kosanice u Kadinoj Glavici.

Veći deo seljaka su ućemisljeni kmetovi, samo je mali dio otkupljen. Kuće su zbije ne u dvije, tri do četiri stotine metara udaljene grupe kuća, od kojih je veća grupa na prisojnoj strani brda Košariša, a druga manja na ”boku”, u strani brda Lakta. Pri opisu (1899.god.) selo je imalo 22 kuće.

Seljaci ne znaju ništa o postanku imena Rilji. Najstarije poznato stanovništvo seosko bilo je muslimansko. Prije 48 godina iselile su se zadnje porodice.

• BUVE su doselili iz Domrka prije 70 godina. Pri ispitivanju starijeg porijkla i ovdje su ponovili onu priču kako su doselili s Boraka, i kako je tamo Sv. Savo pretvorio selu u jezero zato što je bilo negostoljubivo. Ovdje su se doselili zbog ”prokletstva”. U Domrkama su ih bila dva brata pa je Vasilj bio imućniji i ”vazda mu malo bilo” pa je gledao da od brata što više prigrabi. Kad je jednom određujuđi mednjike između njiva nosio bus na glavi, poče pod njim zemlja pucati ”i dan danji teče tuda potok”. Zbog toga pobjegnu i dosele se poslije dužeg vremena u Rilje. Seljaci vele da od ove porodice nema ”nevjernije” u cijelom Nevesinju. Slave Mitrovdan.
• MARIĆI su Kovačevići iz Nudola u Zaslatu u Crnoj Gori. Prešli su davno, i dugo su se seljakali po Hercegovini dok su došli ovdje. Slave Aranđelovdan, a prislužuju Vasiljevdan.
• SAMARDŽIJE su Gredeljanovići iz Drobnjaka. Došli ”zbog muke i nevolje ljute”. Slave Đurđevdan, a prilsužuju Savindan.
• ŠILJEGOVIĆI su doselili ”davno” ispod Trebješke Glavice kod Nikšića. Slave Lučindan. Bili su tamo jako brastvo. Udare im Građani (Nikšići) i učine zulum nad ženama. Poslije se s njima pomire, daju im 40 kumstava i jednu ih noć pokolju. Onda se veći dio iseli u Rusiju u kraj koji se kako kažu po njima prozvao Mala Hercegovina.
• MILOŠEVIĆI su doselili prije 90 godina iz Rioca (bilećski kotar). Isto su brastvo s onim na Mekoj Grudi. Slave ?

IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta,  NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković