Krajiški rodovi (Mudrinić – Majkić – Marjanović)

18. mart 2013.

komentara: 0

PRIREDIO: Petar Demić, saradnik portala Poreklo

 

“Starinci su sa Zmijanja grupa rodova MudrinićMajkićMarjanović.

– Predak ovih rodova zvao se Gvozden. U Zmijanju sam čuo od Jove Kneževića iz Ratkova da je Gvozden bio sa Turcima pod Bečom (ne znaju šta je radio u vojsci), pa donio gvožđe u nozi i prozvan Gvozden. Imao je tri sina:

1) jednom bilo ime Marko, pa ga od milošte prozvali Marjanom;

2) drugog (ne znaju mu imena) kako nisu jedno vreme imali žensko u kući, “majao”, pa ga nazvali Majkom;

3) treći je bio odveć mudar, pa ga zvali Mudrica.

Od njih su postali  Marjanovići, Majkići i Mudrinići.

– Ima ih svega u ispitanoj oblasti od ta tri brata 139 kuća sa 12 prezimena, i to su:

1) Marjanovići, 6 kuća u 4 naselja;

Marjanovići su i Majkići davali više sveštenika.

2) Mudrinići, 21 kuća u 11 naselja, i od njih:

Đukići, 32 kuće u 7 naselja;

Jožići, 12 kuća u 2 naselja;

Kneževići, 11 kuća u 4 naselja;

Savići, 9 kuća u 4 naselja;

Šušilovići, 6 kuća u 3 naselja;

Puđe, 3 kuće u 2 naselja;

Dopuđe, 1 kuća.

Mudrinići, dosele pre 200 godina sa Zmijanja u Grmušu. Jedan je organak odselio u Liku za Laudanova Rata, 1788-91, i od tih su se jedni naseljavali u ovu oblast. Iz Grmuše su se raseljavali pod raznim prezimenima po Beširevića i Bužimskoj Krajini.

3) Od onoga što su ga zvali “Majka“:

Majkići, 30 kuća u 9 naselja;

Vukomanovići, 5 kuća;

Stričevići, 3 kuće.

Majkića je porodica bila sa 94 čeljadi u jednoj kući pre 150 godina. Tada su kad jedu sedali na 7 stolica. Moglo je izaći po 30 kosaca na livadu. Imali su po 30 žena i 1500 ovaca. U kući su bile 4 starešine: glavni starešina, jedan od ovaca, jedan od janjaca i jaradi, a jedan od letine. Zakolje starešina vola čeljadima i čuje da se jedna žena iz kuće potužila, da nije ni okusila mesa. Tada se razljuti i podeli ih na troje. Jedni odsele u dolinu Japre pod Grmeč planinom, i od njih se kanije razvilo celo naselje Majkića Japra sa preko 100 kuća. Ona je matica svih Majkića ove oblasti.”

 

Literatura:

Milan Karanović, Pounje u Bosanskoj Krajini, Beograd, 1925. /  Naselja i poreklo stanovništva (knjiga XX) – SEZ (knjiga XXXV)

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.