Poreklo prezimena, selo Ratari (Obrenovac)

13. mart 2013.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Ratari, opština Obrenovac. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Antropogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Ratari su savsko selo između Skele i Zvečke. Zemljište je ravno, polojsko i bez ikakve uzvišice. Kuće su u južnom delu iznad mehane i manje više zbijene na oceditijim mestima između pojedinih seoskih bara.

Sava je od ušća Vukodraže pa do ušća Kolubare pogranička reka oblasti. Na celom prostoru, osim veze sa susednim barama, u Savu se ne uliva ni najmanji potočić. Pri povodnjima razliva se i puni bare, samo ako joj obala nije visoka kao na Ušću, Skeli, Breskvi i Zabrežju oko pristaništa. Poplave su velikih razmera i zahvataju sva posavska polojska sela. Seljaci sela: Skele, Krtinska, Ratara, Urovaca, počeli su podizati pored obale savske nasipe ili dolme ali su ti radovi primitivni. Poplave posavskih sela obuhvataju velike razmere i sa svim grozotama, jer pored poplava imanja i useva, poplave nisu retke bez ljudskih žrtava i rušenjea zgrada. Zato su seljaci sporazumno otpočeli podizati dolme i podizati obalu, ali je od slabe prednosti. Poplava od 1897. godine nije ni ova sela ostavila, već ih je tako potopila, da ih je morala državna vlast lađama spasavati. Takav je isti slučaj bio i s proleća 1907. godine.

Kad se Sva povuče u korito Poloj ostaje bezvodan, voda ostaje po očagama, u Zvečiccama i Maloj Bari i onda je letnji ispust svih susednih sela. Do pre 10 godina bio je zajednica sela: Skele, Ratara, Krtinske i Urovaca, a sada je izdeljen i ograničen tako, da su na jednom kraju Ratari i Krtinska ostali u zajednici, na drugom Krtinska i Urovci, na trećem sama Krtinska i na četvrtom sama Skela. Sva ova sela, osim Skele, ostavila svoje poloje nepodeljene, pa i Skela opet je jedan, potolitiji deo, ostavila nepodeljen.

Polojska sela su pored Save i sva u pravoj i niskoj ravnici. Kuće s malim okućnicama poređane su duž glavnog seoskog puta (Zabrežje, Krtinska, Zvečka) ili strpane bez ikakvog reda (Skela i Ratari) ili koncentrički raspoređene oko izvesnog centra (Ušće) ili zrakastim linijama (Belo Polje i Rvati).

U ravnijim selima pored Save postoje zajednice ne samo jednog nego i po dva sela. Zajednice ovih sela su najveće, to su bare i ogromne prostorije oko njih, koje voda plavi i duže se na njima zadržava s proleća i preko godine. Ratari, Grabovac i Zvečka polažu podjednaka prava na grabovačku Veliku Baru. U Grabovcu, Skeli i Ušću i svima drugim polojskim selima bare manjeg obima su porodične zajednice, koje kada se isuše, zajednički se upotrebljavaju za ispašu.

U Tamnavi imamo nekoliko vrsta zemalja: peskuše, krečuše, crnice, smolnice, blaguše, mrtvuše i polojske zemlje.

Polojske su zemlje tresetne, pune vode, uvek gnjile, dobre livade i pašnjaci. Ovakve su zemlje oko bara i pri stavama pojedinih reka. A ima ih: u Crvenoj Jabuci, Broviću, Trstenici, Piromanu, Stublinama, Zabrežju, Ratarima, Krtinskoj itd. i daju najbolju travu za pašnjake, zbog čega se u selima sa ovakvom zemljom podiglo konjarstvo.

Starovlaškog su tipa i neka sela na ravnici pored Save. Seoske kuće su pored drumova, s jedne i s druge strane puta, dosta zbijene, s malim okućnicama, s kućama uvučenim malo u dvorište i naročitim rasporedom zgrada. Ova sela su ili prava šumadijska ili približna ovom tipu, kao: Lajkovac (selo), Skela, Krtinska, Urovci, Belo Polje i Ratari. U selima ovog tipa nema zaseoka izuzev šti su to Brgulice u Krtinskoj.

Raselice po krajvima, nikad u sredini, većinom do drugih sela, pored glavnog seoskog ili važnijeg puta i naseljene na drugi način od sela. Kuće su ublizu, s malim okućnicama, uvučene unutra i s obe strane puta. Na ovakvim mestima prvo se naseljavao kakav dugogodišnji seoski sluga, koji je službom nešto zaradio i stekao, pa bi se okućio a uz njega pridolazili bi Krajišnici, uz koje bi pridošao po kakav odeliti zadrugar iz sela, ako bi imao imanja u tom mestu. Takve su raselice sela: Ušća, Skele, Grabovca, Stublina, Ratara itd.

Po narodnim tradicijama mnoga današnja sela postala su od raselica. Narod misli, da su ovakva sela bila trla ili ispusti glavnog sela, pa su se pojedinci deobom ili zbog kakve bolesti udaljavali od sela i stvarali nova sela: Lajkovac (selo) je raselica Gornjeg Lajkovca u srezu kolubarskom, i zato ga svaki seljak zove još i Donji Lajkovac; Brović je raselica Piromana, Batalage Svileuve, Kršna Glava Dokmira, Milorci Crvene Jabuke, Rvati, Krtinska, Urovci, Zvečka i Ratari su nastali od stare Breskve, Belo Polje od Zvečke itd.

Krtinska i Ratari imaju velike zajednice u Poloju i Baluru i preko leta, kad ova mesta nisu potopljena, stoka oba sela zajednički se napasa uz naplatu neke utvrđene takse, koju utvrđuju sami seljaci na svojim seoskim sastancima radi isplate poreza i drugih troškova oko ovih zajednica. Tarifa se propisuje pre Đurđevdana i važi do Mitrovdana i obavezna je za svakog seljaka. Naplata je u rukama seoskih kmetova i vrši se u drugoj polovini godine između 8. septembra i Mitrovdana. Tarifa oba sela, koja je stalna već nekoliko godina, propisuje od konja 1,5 dinar, od govečeta 1 dinar, od ovce 0,3 dinara i sviljčeta 0,2 dinara. Ratarci izgone svoju stoku sa svojim čobanima ili više domova imaju zajedničkog čobanina, kome se plaća gotovim novcem ili u prirodi, ali po sve malo. Krtinci imaju naročite čobane za svaku vrstu stoke, osim konja, i ovi je izjutra po selu kupe, a uveče dogone i predaju. Konji za teglenje i volovi su po pašnjacima ili štalama.

Imena sela koja opominju na ranija naselja i ljudske tvorevine su, između ostalih, i Ratari.

Sela koja su postala kao raselice drugih sela pre 200 (sada 300) godina, bila bi: Brović raselica Piromana, Batalege Svileuve, zukve Novaka, Zvečka, Krtinska, Uroivci i Ratari starog sela Breskve.

 

Poreklo familija-prezimena sela Ratari

Prezime – kada su doseljeni – odakle su doseljeni – krsna slava – napomena:

-Borjanovići, posle 1827. godine, Bačka, Đurđevdan, srodnici sa Borjanovićima u Zvečkoj.

-Vasiljevići i Mićići. Videti Mićići i Vasiljevići.

-Vasići, posle 1827. godine, Srem, Sv. Petka.

-Gajići, posle 1827. godine, Osat, Tomindan.

-Đakovići, prva polovina 18. veka, Stara Srbija, Đurđevdan.

-Đukanovići i Stevanovići 1. Videti Stevanovići 1 i Đukanovići.

-Jovanovići, druga polovina 18. veka, Zavlaka u Rađevini, Nikoljdan, poveća zadruga.

-Krstići, druga polovina 18. veka, Miličinica u Podgorini, Nikoljdan.

-Lukići, posle 1827. godine, B. Krajina, Jovanjdan.

-Mikići, posle 1827. godine, Orašac, Lučindan, poreklom rumunski Romi kao i u Orašcu i Grabovcu.

-Mićići i Vasiljevići, druga polovina 18. veka, Vrbić u Rađevini, Nikoljdan.

-Nikolići, druga polovina 18. veka, Mojkovići u Rađevini, Stevanjdan.

-Pokrajci, druga polovina 18. veka, Krajina, Jovanjdan.

-Radojičići*, stara porodica, Nikoljdan.

*Radojičići su stara urovačka porodica, prešla u susedne Ratare i naselila se. Vode poreklo od Rosića, ranije Vilića, još iz Breske.

-Simići, posle 1827. godine, obližnje Stubline, Petrovdan.

-Stevanovići 1 i Đukanovići*, stara porodica, Stevanjdan.

*Đukanovići ovog sela su od Stevanovića 1 iz Urovaca i do dans su u srodstvu.

-Ristići, druga polovina 18. veka, Bijeljina, Jovanjdan.

 

IZVOR: Ljubomir Ljuba Pavlović „Antropogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. I pored toga što po geografskom položaju tako ne izgleda zaseok Brgulice ne pripada Krtinskoj, kako sam napisao, već Ratarima. To sam juče sasvim slučajno saznao.
    Izvinjavam se zbog ove moje greške.

  2. Ivan Dimitric selo Urovci

    Selo brgulice ne pripada sada Krtinskoj vec Ratarima,ali je nekada pripadalo Krtinskoj dok je jos postojalo selo stara Breska.Brgulice,Urovci i Krtinska su raselice stare Breske…

  3. Gordana

    Trazim podatke o svojoj baki Nataliji Brankovic. Mislim da je bila uz Ratara. Da li neko nesto zna o Brankovicima?

    Puno hvala
    Gordana