Poreklo prezimena, selo Dren (Obrenovac)

Poreklo stanovništva sela Dren, opština Obrenovac. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Antpopogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Dren je posavsko selo na rečici Vukićevici na obodu tamnavske ravnice, a i po posavskoj ravnici. Seoske kuće su po obodu i po ravnici i zbijene oko seoskih bara. U selu su tri kraja: Gornji Kraj, zapadni deo do Orašca, Donji Kraj, na istok do Grabovca i Pljoštara, deo sela po ravnici.

U selima Drenu i Grabovcu seoske zajednice u Dubravi izdeljene su pa onda u selu zatekla se žive, punoletne muške glave i svakoj ukazat je srazmerno jednak deo i dat na uživanje, makar pojedinci živeli u zadrugama i najvećem bogatstvu. Ove zajednice nisu date seljacima za večite vremena; dato im je da ga uživaju dokle hoće ili dokle postoji njihovo muško potomstvo. Svaki se može odreći prava uživanja, kad god bude našao za potrebno, kada njegov deo prelazi u svojinu sela, i ono ga daje oskudnome. Umre li uživalac ovog imanja prelazi na njegove neposredne potomke. Pravo uživanja može se i na drugog preneti i drugome ustupiti, ali taj prenos i ustupljenje može se samo jedanput učiniti i više ne. Niko ne može uživati više od dva dela, a pravo uživanja nema onaj, koji se posle deobe ovih zajednica doselio u selo. Doseljenici stiču pravo na uživanje onih delova, koji su ili napušteni ili su im uživaoci zamrli bez potomstva i selo im dalo. Ako se jedna zadruga podeli, onda pravo uživanja deli na ravne časti. Prinovljeni zadrugari, kao i noviji doseljenici, do ovih imanja dolaze prekim putem. Uz uživanja skončane su i ove dužnosti: plaćanje poreza sa svim troškovima, nezaduživanje istog imanja i održavanje u stanju, kakvom je primljeno. Imanje se zirati, ali se šuma, ako bi je bilo, ne sme dizati, nju je vlasno samo selo dizati i svoje potrebe njime podmirivati. Niko ne sme ovakvo imanje zalagati ni porezom niti kakvim drugim dugovima.

Starih planina ili šuma nema, isečene su i na njihovim mestima su ziratne zemlje. Stare šumske celine Dubrave između Orašca, Ljubinića i Drena i drugih posavskih sela danas nema, ostalo je malo pojedinačnih zabrana i nešto zapuštenih mesta, na kojima se sama šuma podigla ili ostala ziratna zemlja.

Svi zadružni i imućniji domovi imaju pored ove dve kuće još po jednu ili dve druge; zadruga Jovičića u Drenu, Nešići u Skeli i Begovići u Brezovici po tri kuće, a zadruge: Jovanovića-Pavlovića u Crniljevu i Đapići u Bukoru i četiri kuće.

Imena, koja bi opominjala na šumsko drveće je, između ostalih, i selo Dren.

Još se drže stare, napuštene crkve u Drenu, Orašcu i Crniljevu.

Stara sela, koja bi po narodnom predanju postojala od pre 300 (sada 400) godina je, između ostalih, i Dren.

Porodica Lazarevići su poreklom iz Birča i od tri brata, pa se jedan naselio u Svileuvi, drugi u Batalagama, a treći spustio se Savi, u Dren, i time obezbedio prelaz preko reke u slučaju potrebe. A da bi imali sklonište u prekosavskim oblastima, oni su prvog sina, svoga brata u Drenu, prebacili u Kupinovo, od koga i danas ima potomaka.

Zadružni život je u oblasti na velikoj ceni. Jedinština je posledica porodičnih nedaća i ona ne mora da predstavlja siromanštinu. Inokonština je posledica deobe i materijalnog upropašćavanja kuće i porodice od strane rđavih starešina i predtavnika. Nema doma u selu, koji nije bio, ili koji nije zadužen ili koji se ne sprema da bude zadužen. Za zadružni život vezano je i blagostanje doma, za jedinštinu oskudica u radnoj snazi, za ikonoštinu krajnja nemaština. Pa i danas ova oblast ističe se sa najvećim brojem stanovnika na jednu kuću u Kraljevini. Zadruga ima s osobinama i bez osobina, i uopšte uređenih, kao što su zadruge gornjih valjevskih oblasti. U oblasti zadruge prvog oblika, kao i gore, su: Stankovići u Golohj Glavi, Aškovići i Miloševići u Čučugama, Đapići i Arsenovići u Bukoru, Jovanivići i Cvejići u Crniljevu, Kovačevići i Paunovići u Koceljevi, Petrići u Družetiću itd.

Jače zadruge bez osobina su: Jovičići i Janoševići u Drenu, Nešići u Skeli, Antonići u Vukoni, Lukići-Brdarskih u Kožuaru, Rakići u Stublenici, Todorovći u Ljubiniću, Mišići u Broviću, Popovići u malom Borku, Ciglići u Skobalju, Brkići u Tularima, Begovići u Brezovici, Tešići 1 i 2 u Novacima itd.

Zadruge od nesrodnih elemenata su: Jovanovići u Crniljevu sa starim Milakovićima od najranijih vremena, Miloševići u Čučugama sa starincem Smiljanićem itd.

Janoševića (Jovičića) zadruga u Drenu je iz Krajine. Ovog prezimena (Janošević) nema u knjizi Ljube Pavlovića i spisku porodica mada postoji porodica Janošević u Obrenovcu, op. Milodan.

Poreklo familija-prezimena sela Dren

Prezime – kada su doseljeni – odakle su doseljeni – krsna slava – napomena:

-Alimpići i Ilići. Videti Ilići i Alimpići.

-Aćimovići, posle 1827. godine, B. Krajina, Đurđevdan, dovodci uz mater.

-Banjci, posle 1827. godine, B. Krajina, Nikoljdan.

-Barusani*, stara porodica, Nikoljdan.

*Barusani su u Gornjem Kraju i poznati po prezimenima: Mirkovići, Živanovići i Jovanovići.

-Batići i Simići. Videti Simići i Batići.

-Brankovići, druga polovina 18. veka, Bobova u Podgorini, Nikoljdan.

-Bukuri, posle 1827. godine, Erdelj, ne slave, Rumuni po narodnosti.

-Vasiljevići i Ilići. Videti Ilići i Vasiljevići.

-Vasići, posle 1827, Osat, Lučindan.

-Vićentići, prva polovina 18. veka, Milina u Jadru, Nikoljdan.

-Vučkovići, prva polovina 18. veka, Dragijevica u Podgorini, Nikoljdan.

-Gavrići*, prva polovina 18 veka, Stara Reka u Podgorini, Jovanjdan.

*Gavrići, kako sami svoje prezime izgovaraju, jesu najmnogobrojnija drenska porodica, poznata još kod prezimena: Spasići, Đokići, Jankovići, Mijailovići i Markovići u Gornjem Kraju i Živkovići u Pljoštari.

-Grujići, posle 1827. godine, Karlovčić u Sremu, Sv. Petka.

-Despotovići, posle 1827. godine, B. Krajina, Sv. Vasilije.

-Došeni, posle 1827. godine, Ravni Kotari, Jovanjdan.

-Dragojlovići i Čulići. Videti Čulići i Dragojlovići.

-Živanovići 1, druga polovina 18. veka, obližnji Ljubinić, Jovanjdan, od Vasića iz Ljubinića.

-Živanovići 2, druga polovina 18. veka, Beljin u Posavskoj Tamnavi, Nikoljdan.

-Živanovići 3, druga polovina 18. veka, Lukavac u Kolubari, Jovanjdan, zadruga i uljezi u Živanoviće 1.

-Živanovići 4, posle 1827. godine, Rača u užičkom okrugu, Aranđelovdan.

-Ilići 1, Alimpići i Vasiljevići, prva polovina 18. veka, Klinci u Kolubori, Aranđelovdan.

-Ilići 2, druga polovina 18. veka, Sušica u Podgorini, Jovanjdan, uljezi u Gavriće.

-Jankovići, posle 1827. godine, Bela Krajina, Jovanjdan, uljezi u Mladenoviće.

-Jovanovići, posle 1827. godine, Osat, Đurđevdan.

-Jovičići, prva polovina 18. veka, Stara Reka u Podgorini, Nikoljdan.

-Karići, stara porodica, Sv. Vrače.

-Kojići, druga polovina 18. veka, Lelić u Podgorini, Nikoljdan.

-Lazarevići 1, posle 1827. godine, Jakovo u Sremu, Jovanjdan.

-Lazarevići 2, polse 1827. godine Šimanovci u Sremu, Jovanjdan.

-Magudovići, posle 1827. godine, Osat, Aranđelovdan, velika i imućna zadruga.

-Mandići, druga polovina 18. veka, Dubica, Časne Verige,

-Marići, druga polovina 18. veka, Jevovac u B. Krajini, Nikoljdan, Sv. Roman.

-Marjanovići, druga polovina 18. veka, Str. Gora u Podgorini, Nikoljdan.

-Markovići, druga polovina 18. veka, Varna u Bugarskoj, Alimpijevdan, uljez u Raduliće.

-Mijatovići, posle 1827. godine, Bela Krajina, Jovanjdan uljezi u Mladenoviće.

-Milanovići, posle 1827. godine, Plužac u Podgorini, Nikoljdan.

-Milojevići, posle 1827. godine, B. Krajina, Sv. mučenik Kalinik.

-Mirosavljevići, druga polovina 18. veka, Krajina, Jovanjdan i Ignjatijevdan, poveća zadruga i uljezi u Gavriće.

-Mišljenovići, posle 1827. godine, Moravica u Hrvatskoj Krajini, Ignjatijevdan.

-Mladenovići, druga polovina 18. veka, Klanica u Kolubari, Jovanjdan, uljezi u Gavriće.

-Nenadovići, posle 1827. godine, Dragijevica u Podgorini, Đurđic.

-Nikolići 1, posle 1827. godine, Bačka, Mala Gospojina.

-Nikolići 2, posle 1827. godine, B. Krajina, Nikoljdan.

-Obradovići, posle 1827. godine, B. Krajina, Jovanjdan.

-Pavlovići 1, posle 1827. godine, Karlovčić u Sremu, Sv. Petka.

-Pavlovići 2, posle 1827. godine, Krajina, Nikoljdan.

-Radulići*, stara porodica, Alimpijevdan.

*Radulići su već na umoru, predstavljeni su samo jednom kućom bez muških potomaka.

-Rakići, posle 1827. godine, Šimanovci u Sremu, Nikoljdan.

-Ranitovići, posle 1827. godine, Banat, Nikoljdan.

-Rankovići, posle 1827. godine, Crvena Jabuka u okolini, Đurđic.

-Savići, prva polovina 18. veka, Leović u Azbukovici, Miholjdan.

-Simići i Batići, prva polovina 18. veka, Donja Bukovica u Podgorini, Đurđevdan.

-Stanojevići, posle 1827. godine, Miličinica u Podgorini, Aranđelovdan.

-Todorovići, druga polovina 18. veka, Ravni Kotari, Nikoljdan i Aranđelovdan, uljez u Nikoliće 1.

-Filimonovići, druga polovina 18. veka, susedni Grabovac, Nikoljdan.

-Čulići i Dragojlovići, druga polovina 18. veka, Svileuva, Jovanjdan.

-Šarčevići, posle 1827. godine, B. Krajina, Stevanjdan.

IZVOR: Ljubomir Ljuba Pavlović „Antpopogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.