Poreklo stanovništva sela Bogatić, grad Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković
Bogatić je na istočnom kraju prostrane Leskovičke visoravni, a na levoj obali reke Graca. Bogatinske su zemlje po vrtačama, dolovima i plećastim visovima. Samo kišnih godina, zemlje ovog sela mogu doneti osrednji rod. Šuma je od lisnatog drveta, a ima je po celom sleu i njegovom ataru.
Bogatić je selo razređenog tipa. Prvobitno je bilo selo od jedne kuće, pa se posle deobom množilo i širilo na sve strane. Na ovaj način postao je džemat, kji se dalje grana i pomerao, te dobio današnji izgled. U selu se znaju tri džemata: Matići, Antonijevići i Oglavci.
Bogatić je prema haračkim tefterima iz 1818. god. imao 14 domova sa 17 porodica i 40 har. lica. Prema popisu od 1865. god. bilo je 25 domova sa 196 stanovnika….dokle prema popisu od 1900. god. bilo je 47 domova sa 382 stanovnika.
U Bogatiću je 48 kuća od 3 porodice. Odvajkada je sastavni deo leskovičke opštine u srezu valjevskom. Groblje je zajedničko ina Mehovinama. Selo ne preslavlja.
Bogatić je staro selo. Po pričanju starijih seljaka i predanjima koja su se očuvala u selu i okolini, selo je osnovala porodica Bogatinaca, doseljena iz sela koje je imalo današnje imena. Imena džematska: Matići i Antonijevići su po prezimenima glavnijih porodica, a Oglavci su ime po mestu naseljenja jer su po oglavcima ovih brda iznad reka Graca i Suvaje.
Po Guvništu se nalaze mnogi stećci za koje narod držji da su spomenici od starih madžarskih grobalja, kojih je bilo dosta u ovom selu, nu to mogu biti spomienici ranijih naseljenika ili izginulih putnika koji su sahranjivani pored puteva. Kao seoska starina je stari, niz Dugalicu, u korito reke Graca, svedeni put kojim se u tursko doba i ranije išlo iz Bosne na Valjevo. Ovaj je put usečen u kamenu, a mogao je biti i rimski put po staroj tvrđavici u Branegoviću, koja je verovatno bila smestište male posade koja je ovaj put čuvala i održavala.
Poreklo stanovnštva i osnivanje sela
Matići su na Parlogu i u njima su ove porodice: Matići 4k, Rankovići 2k i Matijevići 3 kuće.
U Antonijevićima su: Mićovići 5k, i Antonijevići 7 kuća.
Oglavci su: Mitrovići 4k, Šabazovići 1k, Jankovići 4k, Marići (Mitrovići) 5k, Romanovići (Marinkovići) 3k, Kneževići 1k, Stevanovići 3 kuće.
Na Dugalici su: Mitrovići 2k, Markovići 1k i Gospavići 2 kuće.
Narodno predanje veli da je selo osnovao Jovan Bogatinac, doseljen pre početka 17. stoleća iz Donjeg Kolašina u Staroj Srbiji, iz bratstva ili sela Bogatića. Kad se Jovan doselio, našao je selo pusto i nenaseljeno, morao ga je krčiti i tako se naseliti. Prva kuća bila je na Tičaku. Jovan je imao tri sina: Iliju, Savka i Miliju, koji su živeli u zadruzi do smrti Ilijine. Po smrti Ilijinoj, braća se sa sinovcima tako podele da Miliji pripadne Parlog i sav kraj sela oko njega, Savku ostane Tičak, a sinovcima Guvnište. O naseljavanju Bogatića, svojim mlađima je pričao pok. Pavle Antonijević, rođen 1792. god., a umro 1891. godine.
- MARIĆI, STEVANOVIĆI, ROMANOVIĆI i JANKOVIĆI – potomci Ilijini.
- MITROVIĆI, GOSPAVIĆI i MARKOVIĆI – od Savka.
- MIĆOVIĆI, ANTONIJEVIĆI i MATIĆI – od Milije.
Prema ovome, celo je selo skoro od jedne porodice, ima ih 46 kuća, svi slave Sv. Nikolu.
- ŠABAZOVIĆ – je iz Vraneši u Starom Vlahu
- KNEŽEVIĆ – iz Štrbaca u Starom Vlahu, obojica doseljeni pre 45 godina u ovo selo, prvo kao sluge, pa se posle ovde oženili i zakućili; oba slave Sv. Jovana.
Bogatinci se zanimaju zemljoradnjom i voćarstvom…dokle je stočarstvo svedeno na najmanju meru. Bogatinci se osim ovoga najradije zanimaju i zidarstvom. Zanat su izučili od Osaćana i od pre 30 godina otpočeli su ga u tolikoj meri upražnjavati, da su se pustili u samostalna preduzeća po svima susednim selima ove oblasti. Na zanat ih je uputila nerodnost njihovog sela i malena imanja.
IZVOR: “KOLUBARA I PODGORINA“, Ljubomir Pavlović, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga osma NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga IV Beograd, 1907. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković
8. jun 2013. u 03:58
NemanjaVa
Da li znate šta još detaljnije o poreklu Jovana Bogatinca? Iz Bogatića sam poreklom pa me interesuje. Unapred hvala.
8. februar 2015. u 22:15
mg valjevo
Jovan Bogatinac (orginalno Bogetinac, po selu Bogetic odakle se doselio, smestenom na izvoru reke Zete, bratstvo Pjesevaca, slave sv. Nikolu, pod tim imenom upisivano u turske teftere i u enturiji manastira Celije 1830. god.) se na ovaj prostor doselio sa svojom i bratovljevom porodicom.Prethodno prezime je nepoznato.Brat Jovanov se kratko zadrzao na ovom prostoru te nastavio put sa svojom porodicom ka Cesariji. Posto mu nedozvolise da granicu predje osta u Macvi i formira selo koje nazvase Bogetici (kasnije opstina Bogatic).Pominju se u popisu iz 1809. god. (Pavle Bogatinac, verovatno unuk Jovanovog brata).Iz ovog bratstva bio je i Nikonor Bogetic, savinski arhimandrit i provikar bokokotorski od 1812-1822, osvestao barjak rusko-crnogorsko-bokeljske vojske koju je predvodio mitropolit Petar I 1806. god.
9. maj 2016. u 13:06
Ivan
postovani, video sam vas komentar i na sajtu http://www.ajmonegde.com, u vezi izvora reke Gradac. Radim zavrsni rad na temu predeo izuzetnih odlika klisuta reke Gradac, pa me zanima da li to sto ste napisali u komentaru postoji u nekoj literaturi? bio bih vam zahvalan ukoliko biste mi odgovorili. unapted hvala.
pozdrav!
15. maj 2016. u 00:48
MG Valjevo
Izvori podataka:1. Vojnogeografska karta,Sekcija 1:25000 Valjevo 4-1 (Susica),2. Dr Radenko Lazarevic valjevski karst (srpsko geografsko drustvo ,Beograd 1996.),3. Vode valjevskog kraja,Kolubara-veliki narodni kalendar za prestupnu 2004.,knjiga 14,IP Kolubara.
28. jul 2016. u 21:36
NemanjaVa
Da li imate u pdf formatu knjigu ,,Selo Bogatić (valjevski” i ukoliko je imate lično u iz Valjeva ste kopirao bih je. Evo i moga mejla pa mi se se javite ukoliko ste radi [email protected]
26. februar 2015. u 00:34
mg valjevo
ispravka je neophodna, prvo treci sin Jovanov je Matija.Drugo, potomci Savkovi su Stevanovici, Markovici i Gospavici (prethodno Gavrilovici pa Pantelici), potomci Ilijini su Milovanovici, Marici, zatim Marinkovici, Jankovici i Mitrovici koji se prethodno prezivase Romanovici a Matijini su Petrovici od kojih nastase Matijevici, Markovici i Rankovici te sve tri familije uzese prezime Matici a od drugog sina Antonijevici.Sabazovic prezime postojalo je u Lelicu a njihov doseljenik u Bogatic preziva se Nikolic.Knezevici su se prethodno prezivali Dubnica,Simeunovic, Mihajlovic (postoji i Ivanic) konacno Knezevic po knezu Mijailu Dubnici. Postojala su i prezimena Dimitrijevici (potomci Jankovica), zivkovici (potomci Markovica), Zekici (potomci Matica iz Lelica), Jovanovici (teritorijalno pripali s. Leskovice kao i Miletici, Rakici pripali s. Lelic, Teodorovici nastanjeni iz s. Curovo, Bistrica, srez Prijepoljski.