Socijalno-ekonomske prilike u Srbiji na prelazu 19. u 20. vek

5. decembar 2012.

komentara: 0

Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković priredio je statističke podatke o stanju ekonomije Srbije od pre 100 i više godina. Tome su pridodati i podaci o stepenu obrazovanja stanovništva Srbije, zemalja regiona i Evrope

Prva tabela prikazuje odnos između budžetskih prihoda i rashoda zemalja u regionu koje su se tek oslobodile turske vlasti.

Vidljivo je da Rumunija ima izrazito pozitivne rezultate, a Grčka umereno pozitivan odnos prihoda i rashoda. Srbija i Bugarska su imale ”rupe” u budžetu, što se na žalost, ni danas nije promenilo.

Ipak, treba uzeti u obzir da su i Srbija i Bugarska neposredno pred Prvi sv. rat značajnije ulagali u vojsku i pripreme za predstojeće balkanske okršaje, što iziskuje velika sredstva. Primerice, za vojsku je izdvajano čak 3 puta više novca nego za obrazovanje, a u Bugarskoj čak 5 puta više. Vojni budžet je u obe zemlje bio duplo veći od sredstava izdvojenih za infrastrukturu. Istovremeno, Rumunija je više sredstava po glavi stanovnika namenila infrastrukturi nego vojsci, a sredstva namenjena obrazovanju su bila dvostruko ili čak trostruko veća u odnosu na Srbiju i Bugarsku. U pogledu obrazovanja, Rumunija je bila bliža Francuskoj nego balkanskim susedima.

BUDŽETI BALKANSKIH DRŽAVA 1898. – 1912.

GOD.

SRBIJA

RUMUNIJA

BURAGSKA

GRČKA

  Prih. – Rash.     P/R Prih. – Rash.   P/R Prih. – Rash.   P/R Prih. – Rash.   P/R

1900.

  75         84         – 9 210       237      – 27   81         96     – 15 120       109      + 11

1905.

  95         87        + 8 308       263      + 45 128       125     +  3 130       116      + 14

1910.

126       128         – 2 583       525      + 58   81       198     – 17 175       141      + 34

1911.

140       125        + 5 644       533     +111 199       181     + 18 240       181      + 59

Izvor: M. JACKSON – J. LAMPE ”Balkanska ekonomija 1550.-1950.”, BLOOMINGTON 1982.

 

PROCENAT NEPISMENOG STANOVNIŠTA REGIONA (i poređenja sa nekim od ”Velikih sila”)

DRŽAVA GODINA UKUPNO MUŠK. ŽENE DECA
BOSNA I HERC. 87,8 82,9 93,4 87,3
SRBIJA 1900. 79,7 67,3 92,9 78,3
RUMUNIJA 1899. 78,0 70,6
EVR. DEO RUSIJE 1897. 73,0 62,5 83,1 77,5
BUGARSKA 1900. 72,1 57,9 86,9 68,4
GRČKA 1907. 60,8 41,8 79,8 55,0
MAĐARSKA 1900. 40,7 34,4 49,6 36,2
AUSTRIJA 1900. 23,8 22,1 25,5 31,3
FRANCUSKA 1901. 17,4 14,8 19,8 16,9

Zanimljivo je da je nepismenost među stanovništvom koji su nekad živeli u Osmanskom carstvu tek neznatno veća od one u evropskom delu Rusije.  Kraljevinu Srbiju i prostor BiH kartakteriše izuzetno visok procenat nepismenosti ženske populacije.

TABELA PROCENATA UČENIKA NA 1.000 STANOVNIKA

DRŽAVA UČENICI NA 1000 STAN. GODINA
FRANCUSKA 155 1903.
AUSTRIJA  146 1903.
MAĐARSKA 133 1905.
BELGIJA 121 1905.
ŠPANIJA 105 1901.
BUGARSKA 96 1898.
ITALIJA 84 1901.
GRČKA 81 1902.
RUMUNIJA 75 1903.
PORTUGALIJA 47 1890.
SRBIJA 46 1904.
RUSIJA 44 1903.
BOSNA I HERC. 18 1899.

Zanimljivo je da su Bugari krajem 19. veka imali procentualno više učenika na 1.000 stanovnika od Italije. Na začelju su opet Srbija, Rusija i prostor BiH, a daleko ispred nas je bila čak i Rumunija.

Izvor:

HOLM SUNDHAUSSEN, ”HISTORISCHE STATISTIK SERBIENS 1834-1914…”, 1989.

 

PROCENAT UVOZA I IZVOZA ZEMALJA REGIONA PREMA ”VELIKIM SILAMA”

AUSTROUGARSKA NEMAČKA FRANCUSKA VEL.BRITANIJA OSMAN.CARSTVO BELGIJA
UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ
SRBIJA % % % % % % % % % % % %
1901.-05. 58 86 13 5 1 9 6
1906.-10. 33 28 33 25 1 12 10
1911. 41 41 27 25 1 8 8
RUMUNIJA % % % % % % % % % % % %
1901.-05. 27 13 28 7 6 3 17 9 29
1906.-10. 25 10 34 6 5 7 16 10 30
1911. 24 9 32 5 6 7 15 8 28
BUGARSKA % % % % % % % % % % % %
1901.-05. 27 10 15 9 6 6 17 14 19 16
1906.-10. 27 8 17 12 6 6 16 12 14 27 18
1911. 24 6 20 12 13 6 15 13 8 16 28
GRČKA % % % % % % % % % % % %
1901.-05. 14 14 9 8 8 10 21 27 10 6
1906.-10. 14 10 9 10 7 8 22 26 9 11
1911. 17 10 9 11 8 10 4 24 5 4

Uočljivo je da su najveći trgovinski partneri Srbije pre Prvog sv. rata bile Austrougarska i Nemačka. Takođe, primetan je i značajnija trgovinska razmena između Vel. Britanije i Grčke.

Izvor: M. JACKSON – J. LAMPE ”Balkanska ekonomija 1550.-1950.”, BLOOMINGTON 1982.

Priredio: Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.