Socijalno-ekonomske prilike u Srbiji na prelazu 19. u 20. vek

5. decembar 2012.

komentara: 0

Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković priredio je statističke podatke o stanju ekonomije Srbije od pre 100 i više godina. Tome su pridodati i podaci o stepenu obrazovanja stanovništva Srbije, zemalja regiona i Evrope

Prva tabela prikazuje odnos između budžetskih prihoda i rashoda zemalja u regionu koje su se tek oslobodile turske vlasti.

Vidljivo je da Rumunija ima izrazito pozitivne rezultate, a Grčka umereno pozitivan odnos prihoda i rashoda. Srbija i Bugarska su imale ”rupe” u budžetu, što se na žalost, ni danas nije promenilo.

Ipak, treba uzeti u obzir da su i Srbija i Bugarska neposredno pred Prvi sv. rat značajnije ulagali u vojsku i pripreme za predstojeće balkanske okršaje, što iziskuje velika sredstva. Primerice, za vojsku je izdvajano čak 3 puta više novca nego za obrazovanje, a u Bugarskoj čak 5 puta više. Vojni budžet je u obe zemlje bio duplo veći od sredstava izdvojenih za infrastrukturu. Istovremeno, Rumunija je više sredstava po glavi stanovnika namenila infrastrukturi nego vojsci, a sredstva namenjena obrazovanju su bila dvostruko ili čak trostruko veća u odnosu na Srbiju i Bugarsku. U pogledu obrazovanja, Rumunija je bila bliža Francuskoj nego balkanskim susedima.

BUDŽETI BALKANSKIH DRŽAVA 1898. – 1912.

GOD.

SRBIJA

RUMUNIJA

BURAGSKA

GRČKA

 Prih. – Rash.     P/RPrih. – Rash.   P/RPrih. – Rash.   P/RPrih. – Rash.   P/R

1900.

  75         84         – 9210       237      – 27  81         96     – 15120       109      + 11

1905.

  95         87        + 8308       263      + 45128       125     +  3130       116      + 14

1910.

126       128         – 2583       525      + 58  81       198     – 17175       141      + 34

1911.

140       125        + 5644       533     +111199       181     + 18240       181      + 59

Izvor: M. JACKSON – J. LAMPE ”Balkanska ekonomija 1550.-1950.”, BLOOMINGTON 1982.

 

PROCENAT NEPISMENOG STANOVNIŠTA REGIONA (i poređenja sa nekim od ”Velikih sila”)

DRŽAVAGODINAUKUPNOMUŠK.ŽENEDECA
BOSNA I HERC.87,882,993,487,3
SRBIJA1900.79,767,392,978,3
RUMUNIJA1899.78,070,6
EVR. DEO RUSIJE1897.73,062,583,177,5
BUGARSKA1900.72,157,986,968,4
GRČKA1907.60,841,879,855,0
MAĐARSKA1900.40,734,449,636,2
AUSTRIJA1900.23,822,125,531,3
FRANCUSKA1901.17,414,819,816,9

Zanimljivo je da je nepismenost među stanovništvom koji su nekad živeli u Osmanskom carstvu tek neznatno veća od one u evropskom delu Rusije.  Kraljevinu Srbiju i prostor BiH kartakteriše izuzetno visok procenat nepismenosti ženske populacije.

TABELA PROCENATA UČENIKA NA 1.000 STANOVNIKA

DRŽAVAUČENICI NA 1000 STAN.GODINA
FRANCUSKA1551903.
AUSTRIJA 1461903.
MAĐARSKA1331905.
BELGIJA1211905.
ŠPANIJA1051901.
BUGARSKA961898.
ITALIJA841901.
GRČKA811902.
RUMUNIJA751903.
PORTUGALIJA471890.
SRBIJA461904.
RUSIJA441903.
BOSNA I HERC.181899.

Zanimljivo je da su Bugari krajem 19. veka imali procentualno više učenika na 1.000 stanovnika od Italije. Na začelju su opet Srbija, Rusija i prostor BiH, a daleko ispred nas je bila čak i Rumunija.

Izvor:

HOLM SUNDHAUSSEN, ”HISTORISCHE STATISTIK SERBIENS 1834-1914…”, 1989.

 

PROCENAT UVOZA I IZVOZA ZEMALJA REGIONA PREMA ”VELIKIM SILAMA”

AUSTROUGARSKANEMAČKAFRANCUSKAVEL.BRITANIJAOSMAN.CARSTVOBELGIJA
UVOZIZVOZUVOZIZVOZUVOZIZVOZUVOZIZVOZUVOZIZVOZUVOZIZVOZ
SRBIJA%%%%%%%%%%%%
1901.-05.5886135196
1906.-10.3328332511210
1911.41412725188
RUMUNIJA%%%%%%%%%%%%
1901.-05.27132876317929
1906.-10.251034657161030
1911.2493256715828
BUGARSKA%%%%%%%%%%%%
1901.-05.27101596617141916
1906.-10.2781712661612142718
1911.2462012136151381628
GRČKA%%%%%%%%%%%%
1901.-05.1414988102127106
1906.-10.1410910782226911
1911.171091181042454

Uočljivo je da su najveći trgovinski partneri Srbije pre Prvog sv. rata bile Austrougarska i Nemačka. Takođe, primetan je i značajnija trgovinska razmena između Vel. Britanije i Grčke.

Izvor: M. JACKSON – J. LAMPE ”Balkanska ekonomija 1550.-1950.”, BLOOMINGTON 1982.

Priredio: Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.