Digitalizovana knjiga: Popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine

21. oktobar 2012.

komentara: 2

Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković daje prikaz knjige “Opširni popis Kliškog sandžaka 1550. godine”, u kojem se pominju Srbi nastanjeni u dalmatinskoj Zagori, Lici i Krbavi.

NAPOMENA: Tekst iz knjige koju su obradili Fehim DŽ. Spaho i Ahmed S. Aličić, a priredila Behija Zlatar, prenosimo u originalu. 

Osmanski katastarski popisi – tapu tahrir defteri – predstavlja bogatu i raznovrsnu građu za izučavanje društvene i ekonomske historije Osmanskog carstva, a posebno za historiju i historijsku geografiju. Brigu oko popisa vršila je carska defterhana.

Sačuvan je značajan broj deftera za područja koja je nekad obuhvatao Bosanski ejalet, a opširni popis Kliškog sandžakata, čiji se prijevod ovdje objavljuje, čuva se u Arhivu Predsjedništva vlade u Istanbulu (Başbakanlik Dervet Arşivleri Gener Müdürlüģü, Osmanli Arşivi Daire Başkanliģi) pod brojem Tapu defter No 284. Fotokopije ovog deftera nalaze se u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Nastao je 13 godina nakon osnivanja Sandžakata, što znači da je vjerovatno postojao još jedan raniji popis ovih područja jer je osmanska administracija vršila popise određenih oblasti prilikom stupanja na prijestolje novog sultana, prilikom novih osvajanja ili krupnijih administrativnih promjena.

Naime, prema pisanju Ibrahima Alajbegovića Pečevije, Osmanlije su posle zauzeća Nadina i Obrovca, osnovali poseban sandžak, nazvan Krčki, koji je kasnije ukinut, a njegova teritorija priključena Kliškom sandžaku u čijem je sastavu i ranije bila. Kasnije je Memi-beg tu teritoriju ponovo razdijelio na dva sandžaka, Kliški i Krčki; ovaj posljednji je dobio ime po rijeci Krki koja mu je bila granica. Kako je u Lici i Krbavi usljed ratnih pustošenja došlo do masovnog raseljavanja stanovništva, Osmanlije su vjerovatno zbog toga ukinule Krčki sandžak, za koji više nije bilo ekonomske osnove… Krčki sandžak je ponovo osnovan 1578. godine.

Područja koja su ulazila u okvire Kliškog sandžaka na teritoriji današnje Hrvatske su: Sinjsko polje sa gradom Sinjom, područje planine Svilaje i Mosače, dio dalmatinske Zagore u zaleđu gradova Splita, Trogira i Šibenika sa gradom Klisom, dolina rijeka Čikole i Krke sa gradovima Drnišem, Kninom i Skradinom, Ravni Kotari i Bukovica sa gradovima Benkovcem i Obrovcem, i dijelovi Like i Krbave sjeverno od rijeke Zrmanje sa gradovima Gračac i Udbina.

Na kraju, kao i u cijeloj Bosni, koncentracija muslimanskog stanovništva bila je najveća u gradovima. U Livnu je npr. stanovništvo četiri mahale bilo isključivo muslimansko i imalo je status gradskog stanovništva. U drugoj polovini 16. i početkom 17. stoljeća u Livnu je bilo 95,7% muslimanskog, a 4,3% kršćanskog stanovništva.

 

TUMAČ POJMOVA (dodao – A.M.)

–         Primićur – katunar

–         Čair – livada

–         Mezra – zaselak

–         Džemat – osnovna organizaciona jedinica u muslimana, može značiti opštinu, ali i skup, zajednicu (slično porodičnoj zadruzi)

–         Zeamet – feudalni posed (spahiluk) kojim upravljaju begovi

–         Timar – feudalni posed (spahiluk) koje se dobija na plodouživanje radi vršenja vojne službe; najčešće su age upravljale timarima

–         Sistem administrativnih jedinica: osnovna je nahija, više nahija čini kadiluk, a više kadiluka sandžak (livi)

–         Filur – od ”florin”, zlatnik

 

NOVI HASOVI

Njegove ekselencije Cara, čuvara svijeta, neka potraje njegova vlast,

preko rijeke Krke, u kadiluku Skradin, u livi Klis

 

  1. 1.      NAHIJA STRUMIČKA

Džemat kneza Ljubinka, sina Milašina

 

Sela GOLUBIĆ i KORIČIĆ (Kuća: 12)

  • Golubić je sjeverozapadno od Knina, Koričić je vjerovatno Krčić, dio naselja Polača jugoistočno od Knina

–         Radovan, sin Radosava

–         Radovan, sin Biljana

–         Nikola, sin Miočina

–         Miloš sin Vuksana

–         Vučeta, sin Vukosava

–         Vuk, sin Kojića

–         Radeš, sin Vukše

–         Cvetko, sin Ljubisava

–         Radko, sin Radice

–         Radosav, sin Ivana

–         Vučko, sin Radmana

–         Vukosav, sin Vukoja

 

Selo BLATCA (Kuća sa baštinama: 14)

–         Vuksan, sin Vukoja

–         Vukosav, sin Radovca

–         Radosav, sin Nikše

–         Radosav, sin Bogdana

–         Vučeta, sin /nepročitano/

–         Bratoje, sin Perčina

–         Vukša, sin Jelovca

–         Niko, sin Vukice

–         Ivan, sin Ivaniša

–         Radosav, sin Radoja

–         baština Novaka, sina Ivaniša

–         baština Vučihne Mile

–         /nepročitano/, sin Bogdana

–         Pavko, sin Čomarića

 

Selo PUTNA VAST, to su baštine Kumalić Ivaniša i Tomaša i Marijana Koričića (Kuća: 5)

–         Zurovac, sin /nepročitano/

–         Stepan, sin Raška

–         Nikša, sin Brajana

–         Vučeta, sin Vukosava

–         Radko, sin Radosava

 

Selo ZARIČJE (Kuća sa baštinom: 4)

–         Radoje, sin Bogdana

–         baština Dragića, u ruci popa, sad u ruci Jeraka, sina Vladka

–         Vuk, sin Vukosalića

–         Đorđe, sin Vladića

 

Selo ZARIČJE (Kuća: 11)

–         Selak, sin Vučihne

–         Ivaniš, sin Radosava

–         Dragić, sin Radivoja

–         Vuk, sin Tomaša

–         Dobri, sin Božidara

–         Ljubinko, sin Stepana

–         Vukašin, sin Radoja

–         Radosav, sin Vladosava

–         Radica, sin Radosava

–         Cvetoje, sin Radoja

–         Radul, sin Vukmira

 

Selo NEŠKOVAC (Kuća: 6)

  • Može se čitati i kao Tiškovac. Danas postoji samo Donji Tiškovac, sjeverozapadno od Strmice

–         Batrić, sin Stepana

–         Radoje, sin Bogdana

–         Nikola, sin Radivoja

–         Vuk, sin Prijana

–         Radica, sin Vučete

–         Ivan, sin Radojine

 

Selo UGORNICA sa čairom Janj, mezrom OBLASTINA, mezrom UGORNICA i mezrom VUKOSALIĆ (Kuća sa baštinom: 19)

–         Petri, sin Nemirka (?)

–         Stanko, sin Ivana

–         Ivaniš, sin Juraja

–         Dragiša, sin Batrića

–         Dragić, sin /nepročitano/

–         baština Radovca Milićeva

–         Paval, sin Mihajila

–         Ivko, sin Vukdraga

–         Nikola, sin Stepana

–         Dragoje, sin Radosava

–         Mihajil, sin Radice

–         Vuksan Kovač (dodao A.M. – verovatno zanimanje, a ne prezime)

–         Kurd, sin Radosava; na baštini Hasana, sina Dragojeva

–         Dragiša, sin Vukića

–         Bogdan, sin Božana

–         Radoje, sin Radka

–         Dragić, sin Radosava

–         Vukašin, sin Marka

 

Mezra LJUBINO POLJE (Kuća: 5)

–         Vučeta, sin Miličića

–         Vuksan, sin Radoja

–         Radojina, sin Milka

–         Ivan, sin Vukosava

–         Radojina, Arbanas

 

Selo KUMALIĆ (Kuća: 4)

  • Danas Komalić, dio naselja Strmica, sjeveroistočno od Knina

–         Milorad, sin Nike

–         Đura, sin Radka

–         Vukosav, sin Radovana

–         Vukić, sin Milana

 

Džemat Radosava, sina Radivojića (Kuća sa baštinama: 11)

–         Vukobrad, sin Radosava

–         Dragoje, sin Stanoja

–         Vuk, sin Ivana

–         Raško, sin Vukdraga

–         Mihač, sin Radojine

–         baština Vučete Dragišina, u ruci Radosava, njegova sina

–         Vuk, sin Vukosava

–         Vuk, sin Petra

–         baština Ferhada i Vuka, sina Radosava, u ruci Vuka, sina Ivana

–         Radojina sin Nikole

–         Vladosav, sin Ivana

 

UKUPNO:

sela 8, mezri 1, džemat 1

kuća 91, svaka po 150 akči, filurijska pristojba od 13.650

knez 1

 

IZVOR: Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine (kliknite na link). Obradili: Fehim DŽ. Spaho i Ahmed S. Aličić, priredila Behija Zlatar, Sarajevo, 2007.

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Vojislav Ananić

    Ravni Kotari su geografska cjelina sjeverne Dalmacije i najplodniji dio dalmatinskog primorja. Kotari se smješteni južno od Bukovice prema priobalju u površini od 996 km2. Prostiru se od Novigradskog i Karinskog mora na sjeveru, te zadarsko-pašmanskog kanala i zaleđa Zadra na sjeverozapadu do donjeg toka Krke i zaleđa Skradina na jugoistoku. Na sjeverozapadu Ravni kotari prelaze u Ninsku i Ljubačku dragu, a na jugu i jugoistoku se ističu brojni brežuljci (Mijavica 413 m, Daleko brdo 341, kota kod Stankovaca 326, Crnagora 305, Vukšić 283, Stražbenica 252, Morovača 224, Sopalj 221 i Brđa 202). Ravnim Kotarima pripadaju naselja: Banjevci, Benkovac, Benkovačko Selo, Bila Vlaka, Budak, Buković, Velim, Vukšić, Dobra Voda, Donja Jagodnja, Donje Biljane, Donje Ceranje, Donji Kašić, Gornja Jagodnja, Gornje Biljane, Gornje Ceranje, Zagrad, Zapužane, Islam Grčki, Kakma, Kolarina, Korlat, Kula Atlagić, Lišane Tinjske, Miranje, Morpolača, Nadin, Perušić Benkovački, Podlug, Polača, Pristeg, Prović, Radošinovci, Raštević, Smilčić, Stankovci, Šopot, Tinj i Crljenik.

    Izvor: Tromeđa Dalmacije, Like i Bosne

  2. Vojislav Ananić

    Lika je kontinentalna regija, omeđena planinama Velebitom (linijom Medak-Teslingrad-Vrhovine-Pordum) na zapadu, Plješivicom i rijekom Unom na istoku. Na jugu je odvojena od sjeverne Dalmacije rijekom Zrmanjom, dok na sjeveru granicu sa Gorskim Kotarom predstavlja Ogulinsko-plašćanska dolina. Čitavo područje može se okarakterisati kao planinska zaravan podijeljena manjim planinskim lancima u više cjelina (Gacko Polje, Krbava, Ličko Pounje i dr). Lici pripadaju naselja: Korenica, Donji Lapac, Gračac, Plaški …

    Izvor: Tromeđa Dalmacije, Like i Bosne