Pitanje čitaoca: Odakle potiču Miljkovići?

4. oktobar 2012.

komentara: 26

Moje ime je Nikola Miljković, imam 29 godina. Rođen sam od oca Milinka i majke Sevde rođ. Bešić.

Očevi roditelji su Bogosav Miljković i Ljubica Miljković. Deda Bogosav je rođen u selu Vrtop kod Niša, bliže Gadžinom Hanu, a baba u selu Trnava kod Prokuplja.

Moji Miljkovići slave Sv. Nikolu.

Majčin otac je rođen u Velikoj Kladuši pod imenom Zekerija Bešić od oca Ibrahima i majke Munibe rođ. Grošić.

Ono što mene zanima je odakle moji Miljkovići potiču?

Jedna mala napomena, možda vama mala olakšica: čuo sam priče da su se neki od dedine rođene braće prezivali Đurić. Neki pop je nešto pogrešio, ili nije.

Koje je naše pravo prezime i odakle potiče?

Hvala unapred na odgovoru!

 

Komentari (26)

Odgovorite

26 komentara

  1. Nenad

    Miljkovici postoje i u selu Siroke Njive ,opstina Prokuplje,a po predanju u srodstvu su sa Milivojevicima.Po usmenom predanju,poticu iz sela u okolini Sjenice,gde su rodjena braca Miljko i Milivoje,zbog krvne osvete Turaka,morali da prebegnu u Toplicu.Takodje slave sv.Nikolu.

  2. Sarko

    Nikola imam podatke od koje se oblasti doseljavalo stanovnistvo u Donju i Gornju Trnavu kod Prokuplja.

    U Donjoj Trnavi su ziveli Cerkezi do 1878 godine, kada je oslobodjena Toplica, oni su se povukli sa Turcima i Siptarima. Od 1878 godine pa sve do kraja 19. veka doseljava se stanovnistvo iz juznog podrucja Juznog Pomoravlja, Makedonije, sa Kosmeta i Kopaonika.

    U Gornjoj Trnavi ima starosedelackog stanovnistva i doseljenog 1878 godine po oslobodjenju Toplice iz juznog dela Jugo-istocne Srbije, sa Kosmeta, Makedonije i Kopaonika.

    Sto se tice starosedelaca u prokupackim selima skoro da ih nema, bilo ih samo u 5-6 naselja, ostalo stanovnistvo je doseljeno po oslobodjenju Toplice 1878 godine iz raznih oblasti. Najbrojniji doseljenici u prokupackim selima su iz jugo-istocne i juzne Srbije: Crnotravci, Vlasotincani, Vladicihani, Pcinjaci, Poljanci, Pirocanci itd. ima i nesto stanovnistva iz Bosilegradskog Krajista. Iz drugih oblasti blize Toplici ima dosta doseljenika sa KIM i iz Makedonije. Ima nesto malo doseljenika i iz uze Srbije.

    Dinarskih doseljenika ima najvise iz jugozapadne Srbije, sever Crne Gore, crnagorska Brda i Stare Hercegovine.

  3. Sarko

    Nenade, pre ce biti da su dosli 1878 godine zbog boljeg zivota u oslobodjenu Toplicu, i da su se doselili na nagovor srpskih vlasti kako bi se sto vise srpskog stanovnistva naselilo u Toplici.

  4. Nikola Miljković

    Hvala na ovim podacima,mislim da je dobro znati koji su narodi živeli na tlu odakle su vam preci,mada ja mislim da nemam ništa što ima veze sa Čerkezima.Baba po ocu ima prozirno plave oči,belu put,bila je i borac u ratu. Jedan istoričar mi je ispričao da su miljkovine bili veliki turski posedi dodeljivani vidjenijim ljudima u selu.Opet,negde sam čitao i da su Miljkovići nastali od Miljka Biljarca koji se naselio u okolini Niša i imao sina Veljka,te su tako nastali Veljkovići jako poznata beogradska vlastela. Na Kosovu je postojala Miljković mahala selo u okolini Vučitrna..Od oca sam čuo da vodimo poreklo iz Crne Gore i da mi je pradeda Nikola pobegao pred krvnom osvetom koja je tamo bila učestala,po njemu sam i dobio ime.

  5. Sarko

    Nikola, a koje je to selo u okolini Vucitrna? U okolini Vucitrna je doseljeno mnogo kolonista uglavnom 1921 – 1935 god. Sad ne znam da li ste se Miljkovic prezivali i pre 1934 godine, ili vam je prezime skorasnje. U Dobroj Luci kod Vucitrna zabelezeni su Miljkovici (1 kuca., ne pise nista o slavi), doseljeni 1922 godine iz Drenove (opstina Brus)- Gornja Toplica. Ovo su jedini Miljkovici u okolini Vucitrna. Meni cudno kako to da znas za Miljkovic mahalu, a ime sela ne znas? Ova poslednja recenica deluje mi neuverljivo, i mislim da si izmislio ovo uvezi krvne osvete, mislim nema potreba za tim, kakve koristi imate od toga gospodine Miljkovicu… Kazete doselio vam se praded. Znate li da je praded cetvrto koleno po redu? Uzmimo primer vi imate 40 godina (iako mislim da ste vi mladji, znaci primer rodjeni ste 1972 godine, prosek po kolenu neka bude izmedju 25 do 30 godina. Vi rodjeni 1972 god (minus 25) otac rodjen 1947, (minus 27)deda rodjen 1920 god. (minus 30) PRADED rodjen 1890 godine.

    • Nikola Miljković

      Pričam ono što sam čuo i ne tvrdim da je to tačno! Da nije konfuzno i da znam odgovore, ne bih ni podelio ovu priču sa vama. Znam i ja za taj matematički sled vezan za kolena i godišta, ipak ne pomaže mi! Moj deda je rodjen oko 1911, pradeda možda oko 186o.

  6. Nenad Miljkovic

    Pozdrav, moj pradeda je takodje iz sela Vrtop kod Gadzinog Hana, dosao je posle I svetskog rata u Bg

    • Nikola Miljkovic

      Pozdrav Nenade,bilo bi mi jako drago ako bismo mogli bliže da se upoznamo.Ako je tvoj pradeda rodom iz Vrtopa,a moj deda Bogosav takođe,velika je mogućnost da smo rod! Ako budeš u mogućnosti kontaktiraj me preko moje elektronske pošte [email protected],ili me potražiti na fb-uk društvenoj mreži.

    • Slaviša Miljković

      Retko kad otvaram mejl,najbolje je da se javite na mob porukom 066/80-66-581.Ja sam iz Niša,potičemo iz istog sela pa cu vam malo detaljnije objasniti poreklo,onoliko koliko znam.

  7. Miroslav Mladenovic

    Sa pažnjom sam pročitao način komuniciranja u pogledu RODOSLOVA Miljković iz okoline Gadži Hana (Zaplanje-Jug Srbije). Naravno da sam SIT mnogih već na desetinu godina od doktora nauka, do običnih “kradljivaca” u pogledu “prisvajanja” istraživanja u pogledu rodoslova određenih familija i sela. No, ovde ću da vam napišem da sam čak i kraće rečeno ISPONIŽAVAN i POTKRADEN pa čak “nazvan” i LOPOVOM na jednom od foruma odnosno PORTALA, a na više NJIH su me PRVO ISKORISTILI pa NAJURILI. tako sam na VIKIPEDIJI sve što postoji devedet i pet procenata sve o VLASOTINCU i SELIMA napisao, ali su me OBRISALI kao PISCA TEKSTOVA i neko pod ŠIFROM je VLASNIK sada MOJIH TEKSTOVA. Evo dostaviću primer za selo Kruševica (opa čak i za svoje rodno selo Dejan). Bruka i sramota od INTELEKTUALNE KRAĐE od MEDIOKRITETA u Srbiji u svim sferama nauke i kulture već na desetine godina na Jugu Srbije i dalje traje.
    PRILOG:
    Razgovor Kruševica
    Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
    Skoči na: navigacija, pretraga
    Razgovor:Kruševica
    Iz projekta Vikipedija
    Izvorni tekst za Vikipediju pisao Miroslav Mladenović, Vlasotince. –Vl 01:39, 18. februar 2007. (CET)

    1. Razgovor_sa_korisnikom:Rainman – Vikipedija
    Pređi na odeljak Svođe/Miroslav Mladenović‎: Miroslav Mladenović je lokalni etnolog, istoričar i prosvetni radnik iz Vlasotinca. …
    en.wikipedia.org/wiki/sr:User_talk:Rainman – Keširano

    1. Pitanje za Knezevica
    Pozdrav Miroslav Mladenovic Vlasotince nastavnik matematike mmirac@ptt/yu … Vikipedija NIJE organizacija sa središtem u Beogradu, Vikipedija je svetska …
    http://www.vokabular.org/forum/index.php?topic=1516.0;prev... – Keširano

    Uređujete Razgovor:Kruševica (Vlasotince)
    Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
    Skoči na: navigacija, pretraga
    Nemamo članak “Kruševica (Vlasotince)”

    Razgovor:Kruševica
    Iz projekta Vikipedija
    Izvorni tekst za Vikipediju pisao Miroslav Mladenović, Vlasotince. –Vl 01:39, 18. februar 2007. (CET)

    Miroslav Mladenović lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije
    2.novembar 2012.gpodine Vlasotinve jug Srbije

  8. Miroslav Mladenovic

    U drugom delu komentara ću napisati nekoliko rečenica na ovu temu po pitanju RODOSLOVA Miljković. Ima dobrih ovde i dobronamernih istraživača, ali i onih koji “love” u mutno. Dok ne objavim lično mnogi sakupljeni materijal, neću više po pitanju RODOSLOVA detaljno pisati, izuzev mogu navesti neki objavljeni materijal, kako je ovde objavljen o prokupačkom kraju iz određenih SPISA istraživača u zapisima, što pozdravljam, jer mi koji smo udaljeni od arhiva nama služi mnogo da proširimo saznanja o određenim rodoslovima. Sam rodoslov FAMILIJE Miljković potiče po pretku MILJKO. To ime se često pominje u mnogim familijama na području Zaplanja, Vlasotinca i Crne Trave. Naravno da je tačna formulacija da je Miljko po pitanju prezimena Đurić (a Đurić rooslov je rasprostranjen u moravskoj i vlasinskoj kotlini-znam i sela gde su doseljeni sa Kosova, a ovde se pomninje Vučitrn)-a iz selo Krivi Del (Crna Trava) zaselili se prvo u selo Borin Dol pa onda u mahalu Đorđine sela Dejan (G.Dejan-do drugog svetskog rata Lenove sela Dejan). tako i dan danas ima potesa MILJKOVA ČUKA. Verovatno se Miljko prezivao ĐURIĆ, jer postoji familija u mahali Đorđine ĐURIĆ ali su prizećeni i tako se gubi krsna slava.
    Za Miljkoviće u selu BORIN DOL(iz svog sakupljenog izvora) evo dostavljam mali deo materijala:
    ““SELO BORIN DOL (Vlasotince):- Prezimena: Čuljkovci(Cekić, Miljković, Đorđević),
    Čuljkovci-Đorđević, Miljljković: Miljko-živeo u jedno selo između Bonjinca i Svođa-naseljeni iz selo Vinje kod Niša), sin Đorđe (prizetio se u selo Pržonje kod G.Oraha)-snovi:Todor( živeo 85.gdoselio se u Selo Borin Dol-Markova Čuka) i Dine(u selo Kruševica)Todorovi sinovi:Dragoljub(rođen 1902.g-živeo 74..g), Vasiljko(sin Žika-odselio se u Vlasotince), Dragoslav.Dragoljubovi sinovi:Radomir) rođen 1923.g-ima 86.g i živi kod sina Zorana u selo Markovac kod Velike Plane), Moša, Jovan, Miroslav-svi su prezime Đorđević, sem Radomira(Miljković). Svi iz familije su se bavili kaladžiskim zanatom, kalaisali su bakarne kazane za pečenje rakije, bakarne tepsije, bakarne kotlove.“ (Iz RUKOPISA: „Sela u vlasotinačkom kraju“., autor: Miroslav B Mladenović Vlasotince 1970-2012.g)

    Miroslav Mladenović lokalni etnolog Vlasotince
    2.novembar 2012.godine Vlasotince, jug Srbije

  9. Miroslav Mladenovic

    Ovde nešto da dodam. Negde u nekom spisu sećam se da sam naišao na čudno istraživanje o porodici Cekić. Ima je u selima Borin Dol, Boljaru, Manastirište ali o tome odakle je zaseljena postoji jedna zanimljivost. Kaže se da je jedina u vremenu najezde nekih plemena osvajača (zaboravio sam naziv) u ovim krajevima preživela u pećini u okolini Bele Palanke (a to je blizi Gadži Hana i Niša i Vlasotinca) – što verovatno ima zanimljivost za istraživače, jer i ona u selo Borin Dol nosi naziv ČULJKOVCI (sa Miljkovićima i Đorđevićima (po Đorđu-sin Miljkov). Kaže se u tom istraživanju da je jedna od najstarih familija u tom kraju koja je opstala posle proilaza mnogih najezdi osvajača.
    Moje mišljenje je da postoje različiti rodoslovi MILJKOVIĆ, prema Miljku i krsnoj slavi, a nekada se dogodi i ista krsna slava i ime, a i prezime isto ali iz suprotnih strana naseljavanja. I o tome se mora dosta voditi računa u istraživanju POREKLA neke familije.
    Miroslav Mladenović lokalni etnolog Vlasotince
    2.novembar 2012.godine Vlasotince, jug Srbije

  10. Miroslav Mladenovic

    Dodatak:.
    „Rodoslov prezimena MILJKOVIĆ (Naziv prema imenu: Miljko):
    U vlasotinačkom kraju:
    Sela: Kruševica i Borin Dol:-MILJKOVCI:-Slave Sveti Nikolu, prezime Miljkovići.
    Selo LIPOVICA:- DOBRUŠKINI:-Miljkovići, krsna slava Sveti Nikola,
    Selo BREZOVICA:- URUCI:-prezime Miljković, krsna slava Aranđelov dan,
    Selo Šišava:- Rodonačelnik Stojan-sinovi: Milenko (Milenković) i Miljko (Miljkovići),krsna slava Sveti Nikola. Drugi rodoslov Miljković(rodonačelnik Mladen-iz Mačkatice (Surdulica)-a braća isto:MMilenko i Miljko –krsna slava Sveti Ranđel.
    Sela:Mlačište i Bajince (Crna Trava):- Baince i Mlačište“. Poreklo stanovništva Mlačista:-Kamenjari, Miljkovci, Ivanovci su poreklom iz turskog samokova u Kozarnici (Crna Trava). Starinom su iz Prokuplja (Kopaonika) pa su tamo „napravili krivicu“ pa pobegli ovamo u Kozarnicu. Njihov predak Miljko imao je 9 sinova, od kojih su u drugoj polovini 19. veka tri brata došla u Mlačište (Sinadin, Spasa i Mlađa), tri brata otišla u Baince (Novkovci) a tri ostala u Kozarnici. Od onih u Baincu su Pronini(Drumari), iza Crvenog Brega..“
    Iz rukopisa: SELA U VLASOTINAČKOM KRAJU, Autor: Miroslav B Mladenović Mirac 1970-2012.godine, Vlasotince
    Miroslav Mladenović lokalni etnolog Vlasotince
    2 novembar 2012,godine Vlasotince jug Srbije