Poreklo prezimena, selo Iđoš (Kikinda, Gornji Banat)

Poreklo stanovništva mesta Iđoš, prema istraživanju Jovana Erdeljanovića “Srbi u Banatu”. Pripremio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Iđoš je bio naseljen na četiri mesta: prvo je bilo Miljan ili Moronja, drugo Selište, treće Berčulja, gdu su izoravali lončiće i gde je bio Grad, a tako je i na Selištu. U Berčulji grad s opkopom i dandnas se zove Gradište. Četvrto mesto na kome je naseljen današnji Iđoš zvalo se Budžak, i tek posle je novom naselju dato zvanično ime Iđoš. Moj dodatak – uprkos većinskom srpskom stanovništvu, ime Iđoš je gotovo sigurno nastalo od mađarskog hegyes (uzvišenje, breg, brdo mada reč ima više različitih značenja) U seoskom ataru, naime, postoji više bregova / humki .

Kad je na Senti bila pogibija turska i Turci izgnani iz Banata, razrušen je grad na Berčulji. Govorilo se da je taj grad sazidao neki Branković i da je tu bio njihov spahiluk.

Stari su pričali da su Radiša i Budiša Miladinski na Maloj Berčulji živeli u zemunicama (Mala i Velika Berčulja bise su jedna blizu druge, razdvojene vodom od 1-2 duži). Obojica su se oženili iz Velike Berčulje, Ružicom i Varvarom. Posvađali su se i Budiša ode, pa naseli Bočar, a Radiša ostade ovde i naseli se ”u roglju” (svud unaokolo bila je voda) i tako počne selo Iđoš. Bili su došli k njemu Makazarovi, kojih sad nema, pa Đurđulovi, Obućinski, Tatomirovi, Komanovi, Grujićevi, Tatarovi, Pavlovi, Popovi.

Smatra se da su Đurđulovi, Obućinski i Lagundžini prvi naselili Iđoš. Stari rodovi u Iđošu, koji su napred pomenuti kao najstariji, i oni koji su dobili zemlju, a srpskog su porekla činili su staro selo, oko sadašnje crkve, koje se posle, kad su se počeli u većem broju naseljavati iz Pomorišja i iz Banatske Crne Gore Srbi i porumunjeni Srbi i Rumuni i nastavljati selo u produženju toga starog sela, prozvalo Srpski kraj, za razliku od toga novog naselja koje je dobilo ime Vlaški kraj.

RODOVI POZNATOG POREKLA (iz protokola ispovedajuščih iz godine 1809.):

–        BOGDANOVI (12, Mitrovdan) – NESTOROVIŽINAREVIKIDINI; to su ”paori” (imaju celu zemlju); Bogdanovi su došli iz okoline Temišvara

–        ĐORĐEVI – PAJINI (4, Sv. arhanđel Mihail), iz Sente

–        ĐURĐULOVI (4, Velika Gospojina), slušali su da suiz Đurđeva (?); Jovan Đurđulov iz Iđoša; Đurđulovima su Komanovi kumovi pre 200 godina

–        BELANOVI – MILOSAVLJEVI – JOVANOVI – SUVAČAROVI – KEKAVČEVI (9, Sv. Paraskeva), iz okoline Temišvara gde iz zovu Kekavci (one iz Banatske Crne Gore zovu ”Kekavcima” – ”iz Kekavaca”

–        KLJAJIĆI – BOBIŠKINI (3, Sv. Luka); deda im iz Mokrina

–        MILOSAVLJEVI – ŽIVKOVI  (12, Sv. Luka); pričali su da su iz Crne Gore (jedna kuća se zove Belanovi)

–        NEDIĆEVI (2, Sv. Nikola); pričali su da su iz Crne Gore (imali su popove, a posle njih Zamurovići)

–        POPOVI – VLA(3, Petkovača), skoro došli iz Valkanja

–        RADIVOJČEVI –NEDELJKOVI (11, Sv. Jovan), došli iz Crne Gore i dinarskog su tipa i mentaliteta

–        SUVAČAROVI – PURKA (-in) (1, Sv. arhanđel Mihail), iz Karlova (dan. Novo Miloševo)

–        SUVAČAROVI – PURKIN (1, Sv. arhanđel Mihail), došao pre 30 godina iz Dragutinova (dan. Novo Miloševo) moj dodatak – Dragutinovo je srpski naziv za nekadašnje Karlovo

–        TODOROV – SLATINOVI (1, Mitrovdan), doseljeni iz Komluša

OSTALI RODOVI POZNATOG POREKLA:

–        BAJKOVI – BAJKINI (10-12, Petkovača), tri brata iz Crne Gore: jedan došao u Iđoš, jedan u Crnju, a jedan u Senđurađ (dan. Žitište); i sad ih ima u tim selima

–        BREBANOVI (4, Sv. Jovan), otac došao iz Mokrina

–        BUDZINIBUMBULOVI (5, Sv. arhanđel Mihail), došao iz Komluša

–        BUKUROVI (1, Petkovača), došli iz Potiskog Sv. Nikole (dan. Ostojićevo)

–        VOZIĆ – KROMIT (1), doveden iz Mola

–        GALEŠEVI (2, Sv. arhanđel Mihail), iz Mokrina

–        DIVJAČKI – BUĆKALOVI (1, Đurđevdan), doveden iz Kikinde

–        DRVENJAKOVI (3, Sv. Vartolomija), iz Crne Bare

–        DUDIĆEVI (1, Sv. Đurđe), iz Mokrina

–        ZAVIŠIĆI (3, Sv. Jovan) iz Mokrina

–        ILIJEVI – VLAŠKI (9, Sv. arhanđel Mihail), deda iz Komluša, a preci došli u Komluš iz Crne Bare; oni koji su zaostali u Komlušu, porumunili se (i sad ima Ilijević u Crnoj Bari)

–        KLJAJIĆI (1, Đurđevdan) iz Mokrina

–        KRSTJAN – CAJKULOVI (1, Sv. arhanđel Mihail) iz Komluša

–        KUZMANČEVI (1, Sv. Jovan) iz Bočara

–        MANDIĆ – ROĐIN (1, Sv. arhanđel Mihail) iz Mokrina

–        MIRKONJEVI; četiri sina; iz ”Vlaške”, iz Banatske Crne Gore; prezime dobili po  Mirku, a po bratu mu Jerku Jerkovljevi

–        NEDIĆI (2, Sv. Nikola), preci iz Crne Gore

–        PANIĆI (3, Đurđevdan), pradeda došao iz Mola

–        ROFINI – PRLJIČEVI  (2, Sv. Nikola), došli iz Komluša

–        SIVČEV (1, Sv. Nikola), došao iz Kikinde

–        SREMČEVI (1, Sv. Nikola), iz Mokrina

–        UGRINOV – SENMIKLUŠANIN (1, Đurđevdan) iz Mola

–        ČOBIĆ (1, Đurđic) iz Čoke

–        TANACKOVIĆ (1) iz Mokrina

 

RODOVI ČIJE POREKLO NIJE UTVRĐENO:

–        AVRAMOVI – JOSULOVI (1, Velika Gospojina)

–        ALEKSIĆI – PANTINI i MAČKINI (8, Đurđevdan)

–        ACKOVI – BICOK (1, Đurđic)

–        AĆIMOVI – LEPOJINI (5, Sv. Jovan)

–        BABINI, sad BABIĆI – BABJOSINI (6, Đurđevdan)

–        BAJKINI – PEKAROVI (6, Ognjena Marija i 2, Sv. Paraskeva)

–        BEODRANSKI (4, Petkovača), jedna kuća Vasinkec (moj dodatak – verovatno došli iz Beodre, jedno od naselja iz kojeg se razvilo N. Miloševo)

–        BEĆAGULOVIĆ (5, Sv. arhanđel Mihail)

–        BREUC, sad BROJČINI (14, Sv. Paraskeva)

–        BULIĆI (4, Sv. Nikola); Srbin je uzeo bulu zaostalu, pa od nje Bulići

–        BULJINI – BUĐULOVI (8, Đurđevdan)

–        VESELINOVI – GREBEŠEVI (6, Sv. Ilija)

–        GECIĆEVI – NEŠKOVI – ČOČINI – ŠUTAKOVI (13, Sv. Stefan)

–        GRIGORINI – NAKRAJKUĆINI (5, Sv. Jovan)

–        GRUJIĆI, jedni se zovu MARKAŠI (16, Sv. Nikola); i sad postoji stara kuća familije Grujića (kao štala)

–        DRAGANOVI – ROCINI (11, Petkovača), bili su Vlasi

–        DUDEJIĆ-esljevi (2, Sv. Jovan)

–        ERDELJANI (3, Đurđevdan)

–        ZAMUROVIĆI – ZAMURANI (2, Đurđevdan), bili su vele ”Grci”; od njih bili popovi i trgovci (moj dodatak – verovatno su cincarskog, a ne grčkog porekla)

–        ISAKOVI (1)

–        TAŠAK (6, Sv. Nikola)

–        JAGODINI (1, Sv. Nikola)

–        JANIĆINI (5, Časne verige)

–        JANKOVI – MILANKOVI (3, Mitrovdan)

–        JOSINI – VEČINOVI (2, Petkovača)

–        KARABAŠEVI (11, Petkovača)

–        KLJAJINI – MOJINI (3, Sv. Jovan)

–        KOLDŽINI – PURKINI – FRTALJDŽIJE (3, Petkovača)

–        KOMANOVI (15, Sv. Tiodor)

–        KRIŠANI – ĆIBRAŠEVI (6, Petkovača) ili ĆIBRICA (2)

–        KRSTINI – KRSTONJEVI (5, Sv. Nikola)

–        LAGUNDŽINI, jedni se zovu BAĐINI; (7, Đurđevdan)

–        LUPULOVI – TORBAR (1, Mitrovdan)

–        LUPŠINI – DUDINI (1, Sv. arhanđel Mihail)

–        MANOVSKI – NINKELJIN (1, Đurđevdan)

–        MARJANOVI – DUDINI (3, Sv. Luka)

–        MARKOVI – ĆAĆINI – BODRLJANOVI (6, Petkovača)

–        MARTINOVI – ROŠULJOVI – MARIKINI (8, Sv. Stefan i Sv. Nikola)

–        MATEJINI – IGRAČEVI (3, Sv. arhanđel Mihail)

–        MIJINI – ĐURINI (4, Đurđevdan); ima ih odseljenih u Kikindu i Beograd

–        MILADINOVI – RACINI (6, Petkovača)

–        MILADINSKI – STOJANČEVI – KRNKOŠEVI (4, Sv. Nikola)

–        MILOŠEVI – BANDINI (6, Petkovača i Sv. Nikola)

–        MIRKOVI – TRGOVAC (1, Sv. Jovan)

–        MOJSILOVI – MOJINI (1, Sv. Vasilije)

–        MOMIROVI (1, Sv. Stefan)

–        MOŠINI – MOMIROVI (4, Sv. Jovan)

–        MUNĆANOVI – SVIRAČEVI (2, Sv. arhanđel Mihail)

–        NAKRAJKUĆINI – VEREŠEVI (8, Sv. arhanđel Mihail)

–        NEDINI – TRUCKALO (1, nazaren)

–        NEŠKOVI (2, Sv. Nikola)

–        NIKOLINI – CRNJAKOVI – GALIKINI (10, Sv. Jovan i Sv. Nikola)

–        NICULOVI (1, Petkovača, sad nazaren), prezime kao da je vlaško

–        OBUĆINSKI (7, Sv. Jovan), jedne zovu Purini

–        PAVLOVI – POPOVI (6, Sv. arhanđel Mihail)

–        PERINI – MUTULOVI (5, Sv. Triva)

–        PETKOVI (2, jedan Petkovača, jedan je ”buger”)

–        PETKOVI – KLEKIĆEVI (10, Đurđevdan)

–        POPOVI – SAMUILOVI (8, Sv. arhanđel Mihail)

–        RADULOVI – PETLIĆEVI (1, Sv. Jovan)

–        RAKINI – SENPETARSKI (7, Sv. arhanđel Mihail)

–        RANKOVI (2, Sv. Paraskeva), stara familija

–        RIBULOVI – ONČINI – DOŠLJACI (2, Mitrovdan), bili pastiri i nisu imali zemlje

–        SVIRČEVI –OMUCOVI (2, Petkovača)

–        SVIRČEVI – RADINI (5, Sv. arhanđel Mihail i Sv. Jovan)

–        SIMINI – CRNJINI (3, Sv. Stefan)

–        SIMINI – ŠPIRINI (9, Sv. arhanđel Mihail)

–        SIMINI – ŠPIRINI (7, Sv. arhanđel Mihail)

–        STANČULOVI – MARIKINI (8, Sv. Nikola), jedan je Šuša

–        STEPANČEV – NAKRAJKUĆINI (1, Sv. arhanđel Mihail)

–        TATOMIROVI, jedni se zovu ŠMILJINI  (12, Sv. Alimpije i Sv. Jovan)

–        HOMANOVI – ČONJINI (3, Sv. arhanđel Mihail)

–        ČURČIĆI – VLADIKINI – GEDŽINI (3, Đurđevdan i Petkovača)

–        ČELEKETIĆ – KARINI – TRESKALOVI (4, Sv. Stefan)

–        ČUPIĆEVI (3, Sv. Stefan)

–        ŠEBULOV – BEBANOVI (6, Sv. Dimitrije i Petkovača)

–        ŠTEVANOVI – BABA-RISTINI – MALEŠEVI (6, Mitrovdan i Sv. arhanđel Mihail)

–        ŠTRBIĆ (1, Sv. Jovan)

–        ŠTRBIĆEVI (1, Sv. Jovan)

–        ŠUGIĆI (11, Sv. arhanđel Mihail)

–        ŠUŠTRANOVI – GURGULOVI (4, Sv. arhanđel Mihail)

 

IZUMRLI RODOVI:

ADAMOVI – ARAĐANSKI – VLAHOVIĆI – DAVIDOVI – DRPAĆEV – ĐURKINI – EGEDUŠ – ŽIVANOVI – JANJIN – KOSTINI – KRESTIN – LAZAROVI – LUKINI – MENDREGIN – MIJATOVI – MILOŠ – MIŠIN – MOLA – POPOVIĆ – SMILJANSKI – ŠIKULAN

 

RODOVI KOJIH VIŠE NEMA ILI SU ISELJENI:

ANTIN – BELI – BEREŠKI – BIROV – BOJANIN – VEZIRDŽIN – GRAORIN – ĐALINAC – ŽIVANOVI – IVAČA – JAKOVLJEVI – JOVINI – JORGOVAN – KOVAČ – KORNJEŠ – LUNGU – MAKSINI – MARKULOV – MATINI – MOŠORINAC – NADLAČKI – NOVAKOVI – OPRINI – PEČKANIĆ – PEŠČANIĆ – PRODAN – RADIN – ROĐINI – ROCKOVI – SOMBORAC – STANIŠIĆ – STEFAN – STOJKOV – TATAROVI (ima njihova kosturnica kod crkve) – TRBICA – TURKEŠEVI – TURSKI – ČOLAKOVI

 

CIGANI: Jockovi (2, Petkovača), naseljeni odskora – Konstantinovi (2, Petkovača) – Mikluc (3, Petkovača), srpski Cigani – Sarini (1, Petkovača), srpski Cigani; nisu imali zemlje – Šošić (1, Sv. Vasilije), srpski Cigani; ne žene se sa Srbima, ali govore samo srpski; nisu imali zemlje, bili su ”lepari” (lepili zidove kuća blatom).

 

IZVOR: Jovan Erdeljanović – ”SRBI U BANATU”. Priredio Aleksandar Marinković

Komentari (10)

Odgovorite

10 komentara

  1. aleksic nebojsa

    Ja sam potomak jednog krila Aleksica iz Idjoša kod Kikinde, koja slavi Djudjevdan, moj pradeda Veljko se sa suprugom Jagorm odselio za Beograd, voleo bih da stupim u kontakt sa srodnicima, ako ih jos ima.

    • Dragoje-Rajo Nikolin (Milete, Rista Perova) Kujović

      Ima Nebojša… nadimci rodova su: Mačkini, Minđarovi, Pantini i Čvarkoni… svi slave Sv. Đorđa… (potraži moju knjigu, Iđoš kroz istoriju potiskog Banata, tamo ćeš naći mnogo opširnije….pozdrav.

  2. dragiša

    Moje poreklo je iz idjosa,od Petrov-i zv.Bakanovi.Sad vise nas nema u tom selu.Krsna slava je Sv.Petka.Nemamo veze sa Romskom populacjom niti sa bilo kojim Petrovima iz okoline.Da li neko zna poreklo ili ima podataka od gore navedene gospode koja se bavila istrazivanjima zasto nas nema na ovim spiskovima.U crkvenim knjigama postoji sve upisano ali zbog nemogucnosti uvida u iste ne mogu da podrobnije istrazim.Ako neko moze da me uputi kako i gde da potrazim.Baba mi je od Bajkini tj devojacko Bajkicc.Hvala unapred!

    • Dragoje-Rajo Nikolin (Milete, Rista Perova) Kujović

      Nema Dragiša osim jedne Ciganske (Romske) porodice s tim prezimenom…. potraži moju knjigu, Iđoš kroz istoriju potiskog Banata, tamo ćeš pročitati i starije popise… i mnogo šta drugog. Pozdrav.

  3. Dragan Sebulov

    Zadnje sto znam deda mi je iz Ade , njegov otac se zvao Obrad,!, voleo bih da znam mogu li saznati jos nesto vise o svome poreklu i precima. ( prezime je sh nije s nemam cirilicnu tastaturu) unapred hvala svakom ko da nrku informaciju.

  4. Dragan Šebulov

    Otac, Šebulov Branislav, 1932,deda, Šebulov Svetozar, oko1900,pradeda Šebulov Obrad oko 1870 godine rođeni u ADI, to je sve ѕto znam,

  5. dragiša

    Ja ne znam koje ste spiskove gledali ali tako neozbiljno da pričate i da jednu celu porodicu izbacite iz sela.I sad pitajte u selu za Bakanove starije žitelje znaće da vam kažu ko su Mara i Milan Petrov po nadimku Bakanovi.Inače prava imena Marija i Milivoj Petrov.Njihov sin je Radovan i dalje idem ja i moja dva sina.Trenutno nisam u mogućnosti da vam napišem ko su bila i mog dede braća ali i to ću vam napisati ovde prvom prilikom.Znam samo da je jedan od njih otišao za Beograd i da nije imao dece.Trenutno što ima u selu Petrovi, jesu romi ali došli su pre 15-20 godina negde iz Kneževca.Mogu i dokazaću vam da nismo tikve bez korena i da je naše selo Iđoš.

  6. vojislav ananić

    Iđoš

    Pripadao je Čanadskoj županiji. Zabeležen je 1339. U kruševskom pomeniku zabeležen je kao Hiđuš. 1660 zabeleženi su: pop Subota, jeromonah Maksim, jeromonah Stepan i Steja Grujić. 1717 imao je 30, a 1727 16 domova. 1720 su se raselili, te je vlast jedva uspela da ih skupi. 1736—7 imao je 40 poreskih obveznika. 1738 stradalo je stanovništvo od kuge. 1740 imao je 18 domova sa 7 oženjenih sinova i jednim neoženjenim. Te godine bili su porodične starešine: knez Jovan Lagumdžija, Jovan Grujin, Pavle Grubić, Filip Ivanov, Arsen Tatomirov, Stojan Manojlov, Ranko Vlaović, Stojan Aleksić, Đurađ Karavlah, Marinko Grgić, Petar Radivojev, Gligorije Marinković, Jovan Svirčev, Đurađ Olušanin, Petar Obućina, Jovan Iladinov, Đurađ Svirčev, Đurađ Savin, Neško Mali, po- ljar Ninko Manojlov, Đurađ Mendrigić. 1751—2 naselili su se ovde Srbi graničari iz Pomorišja i Potisja. 1753 označen je kao srpsko naselje. 1758 bili su sveštenici: Teodor (Pavlović) Popović, r. iz Vasiljkova (Mađarska); Trifun (Filipović) Popović r. iz Petrova Sela (u Bačkoj), i Milutin Sokolović, r. iz Beograda. Na mesto ovota došao je, pre 1767, Pavle Nedić, r. iz Nadlaka. 1773 imao je Iđoš 230 domova.
    Potesi: Bersko groblje, Berčula, Bistrica, Velika dagina, Vikumak, Gradište, Grčka mlaka, Ilijina mlaka, Kečkeler, Kriva bara, Krišćak, Ludaš, Male livadice, Milka, Morotva, Podunka, Raskopanice, Selište, Stare livade, Širina.

    Izvor: dr DUŠAN J. POPOVIĆ, SRBI U BANATU DO KRAJA OSAMNAESTOG VEKA, BE0GRAD, 1955.