Bratstva i podgrupe Vasojevića

14. jul 2012.

komentara: 216

Vasojevići su najveće srpsko pleme, koje je nastanjeno u istočnom delu Crne Gore, u Lijevoj Rijeci i s obe strane Lima sve do reke Lješnice, a nekada se taj predeo zvao Stara Srbija.

Po predanju Vasojevići vode poreklo od Vasa, sina hercegovačkog kralja, koji se takođe preko Crne Gore doselio iz Hercegovine i nastanio na Nožici u Lijevoj Rijeci.

Po legendi, Vaso je imao još četiri brata: Pipa, Ozra, Krasa i Ota. Od njih su nastala plemena Piperi i Ozrinići u Crnoj Gori i Krasnići i Hoti u Albaniji.

Pavel Apolonovič Rovinski, koji je više od četvrt vijeka boravio u Crnoj Gori, proučavao prošlost, život i običaje i napisao kapitalna dela o Crnoj Gori, ističe da Vasovi potomci “nijesu znali da objasne, odakle i kada je Vaso došao u Crnu Goru”. Nijesu mogli jer Vaso nije “došljak” ili srpski prebeg u Crnoj Gori, već je ponikao, opstao i čelnik plemena Vasojevića postao u Lijevoj Rijeci.

Prvobitna, početna, plemenska teritorija i plemensko jezgro Vasojevića formirani su u Lijevoj Rijeci u periodu od druge polovine XV, do sredine XVI veka, ujedinjavanjem bratstava crnogorskog podneblja, a Vaso je bio jedan od prvih ili možda prvi vasojevićki čelnik. A sam Vaso je, navodno, imao četiri sina – Raja, Novaka, Mija i Đura.

Najmlađi Đuro se odselio u Crmnicu i od njega je nastalo veliko bratstvo Đurovići, a od ostala tri Vasova sina razvile su se tri velike bratstveničke grupe u Vasojevićima – Rajevići, Novakovići i Mijomanovići.

Danas, doduše u Vasojevićima nema nijednog takvog prezimena jer su se bratstva dalje delila i cepala na manje podgrupe ali svi tačno znaju ko od koga vodi poreklo i svaki iole stariji čovek može nabrojiti sve pasove svojih predaka do samog rodonačelnika plemena.

Taj broj se već popeo na dvadeset pasova i ako se uzme prosek od oko trideset godina od pasa do pasa, koji se u nauci smatra objektivnim, potvrđuje se predanje da su Vasojevići na ovim prostorima najmanje šest vekova.

Kako u svojoj knjizi “Pleme Vasojevići” piše profesor dr Radoslav Jagoš Vešović, od tri bratstveničke grupe ovog plemena, najjača i najbrojnija je ona koja je postala od Vasovog najstarijeg sina Raja. Nju čine tri podgrupe bratstava: Lopaćani, Dabetići i Kovačevići.

Lopaćani su:

Raketići, Radulovići, Popovići odnosno Vešovići, Marsenići, Vulevići, Bojovići, Đukići, Miloševići, Velidžiknići, Čukići, Golubovići, Lalevići, Rajičevići, Ivanovići, Novovići, Vašovići, Pavićevići, Dragićevići, Mikovići, Neradovići, Aleksići, Vukašinovići, Spasojevići, Stojanovići, Stojkovići, Vukićevići, Boričići, Labani, Mijovići, Radunovići, Radivojevići, Vukanići, Ugrenovići, Jelići, Perovići, Mirkovići, Ivanovići, Kikovići, Karadžići, Šakovići, Folići, Zulevići…

Drugi ogranak Rajevića – Dabetići – su:

Dabetići, Deletići, Lekići, Đekići, Novovići, Rajovići, Vukovići, Mirčići, Labovići, Rosnići, Ćirovići, Grozdanići, Lazarevići, Stanisavići – Ilići, Laškovići, Radunovići – Drndari, Kuburovići, Osmajlići, Vulinići, Zonjići, Dragojevići, Ivanovići – Sjenožećani (od kojih su Bakići i Rajovići), zatim Arsenijevići, Protići, Vuksanovići, Lakićevići, Stanići, Lalići, Lašići, Žurići, Kojići, Mitrovići, Palevići i Garčevići.

Treći ogranak – Kovačevići – su:

Kastratovići, Vojvodići, Mićovići, Akovići, Đurišići, Martinovići, Jojići, Simovići, Carevići, Medonići, Đurkovići, Stanići, Otaševići, Bradići, Marijanovići, Rakići, Plavšići, Ružići, Obradovići, Savići, Miketići, Jukići, Vuksanovići, Zekići, Vučićevići, Katanići, Vulići, Šarovići, Novičići, Aletići, Bacanovići, Dedovići, Đinovići, Milovići, Taići i dr.

Od drugog Vasovog sina, Novaka, postala su bratstva:

Milikići, Tomovići, Radevići, Đekići, Mujovići, Kićovići, Lakušići, Račići (čiji su ogranci Jelići i Vukići), zatim Asanovići, Boričići, Ljubići, Nikolići, Miloševići, Pantovići, Zekovići, Radunovići, Radonjići, Malevići, Ivanovići u Slatini, potom Dujovići, Marnići, Bakići, Prelići, Dragovići, Ćulafići, Mimovići, Adžići, Babovići, Čakići, Vukovići, Đurovići, Radojevići, Lakovići, Orovići, Kočanovići, Salevići, Bandovići, Radojevići, Radosavljevići, Vukadinovići, Mitrovići, Đekovići, Matovići, Žujovići itd.

Treća bratstvenička grupa, Mijomanovići, od Vasovog trećeg sina Mija, kao i prethodne dve, ima svoje podgrupe, a uglavnom joj pripadaju sledeća bratstva:

Delevići, Cemovići, Joksimovići, Mićovići, Ćeranići, Markovići, Štipalji, Zečevići, Sajičići, Maslovarići, Dubaci, Guberinići, Fatići, Novovići, Miškovići, Vukovići, Leposavići, Đerkovići, Turovići, Jovovići, Vučelići, Vujovići, Savovići, Vukićevići (različiti od Vukićevića Lopaćana), Stijovići, Ćorci – Šunjevići, Bajići, Šarbajići, Mališići, Nedići i Kruščići.

IZVOR:  www.komovi.com; “Pleme Vasojevići”, profesor dr Radoslav Jagoš Vešović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (216)

Odgovorite

216 komentara

  1. MILAN ĐUKIĆ

    Da li neko zna tačno porijeklo Đukića na Romaniji odakle su i kog plemena,nešto se malo zna da su iz C.Gore i otprilike su se doselili 1850 god otac sa tri sina i slavimo Svetog Georgija Đurđevdan hvala unaprijed.

  2. Milica

    Pozdrav svima! Da li neko zna poreklo Dašića pre Vojvode Daše i zašto slavimo Sv. Jovana (20. januar). Hvala unapred, živi bili!

  3. Joksim

    Milice, ubijedi Dašiće da urade DNK test porijekla po muškoj liniji. Tako će te saznati porijeklo Dašića prije vojvode Dimitrija zvanog Daša. Ovih dana je povoljna akcija u organizaciji Društva srpskih rodoslovaca.

  4. djuradj

    Po predanju smo iz Kuca te umene djed kazuje da smo porijeklom Crnogorci a od davnine da smo od Juraja Kastriota porijeklom. Trenutno zivim u Kotoru i Hrvati smo po narodu a Crnogorci po naciji.
    ima li istine da sam siptar po starini ?

  5. Ivana

    Da li neko zna nešto bliže o poreklu Ristovića kod Raške – selo Draganići? Slavimo Svetog Nikolu. Svaka informacija je dobrodošla.

  6. Marko

    Postovani,
    Ja sam Marko Nisavic,koliko ja znam moj deda Milan(Milanov otac Radivoje,Radivojev otac Ilija) je iz Zaostra.
    Hteo bi nesto vise da znam,ukoliko neko ima rodoslov.

    Hvala.

  7. Poštovani Marko,

    U narednim mjesecima se očekuje monografija Zaostro od Branislava M. Vukovića. Tamo su obrađeni i Nišavići.

  8. Rade Brakocevic

    Knjiga o bratstvu Nisavica iz Zaostra…je objavljena prije nekoliko godina. Pisem latinicom, jer odje nemam cirilicu. Marko, u knjizi su obradjeni Nisavici ma dje bili. Knigu sam citao, vjerujem da se i ti tu nalazis. Je li ti baba Milena od Vujadinovica?

  9. Rade Brakocevic

    Marko, kniiga se zove Bratsvo Nisavica od Ostroga do Svete Trojice. Autor je Radisav V. Nisavic. Kniga je objavljena , prije 10. godina. Lijepo je sto se pise knjiga o Zaostru, mada su Nisavici solidno obradeni u pomenutoj knjizi. Potrazi ovu knjigu , tu je cio rodoslov Nisavica.

  10. Nenad

    Postovani, već duže vreme želim saznati nešto više o poreklu prezimena Gizdavić. Pročitao sam od Matije Bećkovića poemu Potpis u kojoj se spominje Tomelja Nuškov Gizdavić Rovčanin(cela poema se bavi njime…).Moj deda Radomir Gizdavic se rodio u Grabovnici, Kuršumlija(slavimo Sv.Jovana krstitelja), na Goliji pored sela Devići žive i Gizdavići, drugo koleno. Dakle mene zanima dali su Gizdavići poreklom iz Rovaca, i kojem plemenu tamo pripadaju, ili odakle su došli ako ne pripadaju ni jednom plemenu iz Rovaca?
    Hvala vam najlepše i veliki pozdrav.