Vasojevići su najveće srpsko pleme, koje je nastanjeno u istočnom delu Crne Gore, u Lijevoj Rijeci i s obe strane Lima sve do reke Lješnice, a nekada se taj predeo zvao Stara Srbija.
Po predanju Vasojevići vode poreklo od Vasa, sina hercegovačkog kralja, koji se takođe preko Crne Gore doselio iz Hercegovine i nastanio na Nožici u Lijevoj Rijeci.
Po legendi, Vaso je imao još četiri brata: Pipa, Ozra, Krasa i Ota. Od njih su nastala plemena Piperi i Ozrinići u Crnoj Gori i Krasnići i Hoti u Albaniji.
Pavel Apolonovič Rovinski, koji je više od četvrt vijeka boravio u Crnoj Gori, proučavao prošlost, život i običaje i napisao kapitalna dela o Crnoj Gori, ističe da Vasovi potomci “nijesu znali da objasne, odakle i kada je Vaso došao u Crnu Goru”. Nijesu mogli jer Vaso nije “došljak” ili srpski prebeg u Crnoj Gori, već je ponikao, opstao i čelnik plemena Vasojevića postao u Lijevoj Rijeci.
Prvobitna, početna, plemenska teritorija i plemensko jezgro Vasojevića formirani su u Lijevoj Rijeci u periodu od druge polovine XV, do sredine XVI veka, ujedinjavanjem bratstava crnogorskog podneblja, a Vaso je bio jedan od prvih ili možda prvi vasojevićki čelnik. A sam Vaso je, navodno, imao četiri sina – Raja, Novaka, Mija i Đura.
Najmlađi Đuro se odselio u Crmnicu i od njega je nastalo veliko bratstvo Đurovići, a od ostala tri Vasova sina razvile su se tri velike bratstveničke grupe u Vasojevićima – Rajevići, Novakovići i Mijomanovići.
Danas, doduše u Vasojevićima nema nijednog takvog prezimena jer su se bratstva dalje delila i cepala na manje podgrupe ali svi tačno znaju ko od koga vodi poreklo i svaki iole stariji čovek može nabrojiti sve pasove svojih predaka do samog rodonačelnika plemena.
Taj broj se već popeo na dvadeset pasova i ako se uzme prosek od oko trideset godina od pasa do pasa, koji se u nauci smatra objektivnim, potvrđuje se predanje da su Vasojevići na ovim prostorima najmanje šest vekova.
Kako u svojoj knjizi “Pleme Vasojevići” piše profesor dr Radoslav Jagoš Vešović, od tri bratstveničke grupe ovog plemena, najjača i najbrojnija je ona koja je postala od Vasovog najstarijeg sina Raja. Nju čine tri podgrupe bratstava: Lopaćani, Dabetići i Kovačevići.
Lopaćani su:
Raketići, Radulovići, Popovići odnosno Vešovići, Marsenići, Vulevići, Bojovići, Đukići, Miloševići, Velidžiknići, Čukići, Golubovići, Lalevići, Rajičevići, Ivanovići, Novovići, Vašovići, Pavićevići, Dragićevići, Mikovići, Neradovići, Aleksići, Vukašinovići, Spasojevići, Stojanovići, Stojkovići, Vukićevići, Boričići, Labani, Mijovići, Radunovići, Radivojevići, Vukanići, Ugrenovići, Jelići, Perovići, Mirkovići, Ivanovići, Kikovići, Karadžići, Šakovići, Folići, Zulevići…
Drugi ogranak Rajevića – Dabetići – su:
Dabetići, Deletići, Lekići, Đekići, Novovići, Rajovići, Vukovići, Mirčići, Labovići, Rosnići, Ćirovići, Grozdanići, Lazarevići, Stanisavići – Ilići, Laškovići, Radunovići – Drndari, Kuburovići, Osmajlići, Vulinići, Zonjići, Dragojevići, Ivanovići – Sjenožećani (od kojih su Bakići i Rajovići), zatim Arsenijevići, Protići, Vuksanovići, Lakićevići, Stanići, Lalići, Lašići, Žurići, Kojići, Mitrovići, Palevići i Garčevići.
Treći ogranak – Kovačevići – su:
Kastratovići, Vojvodići, Mićovići, Akovići, Đurišići, Martinovići, Jojići, Simovići, Carevići, Medonići, Đurkovići, Stanići, Otaševići, Bradići, Marijanovići, Rakići, Plavšići, Ružići, Obradovići, Savići, Miketići, Jukići, Vuksanovići, Zekići, Vučićevići, Katanići, Vulići, Šarovići, Novičići, Aletići, Bacanovići, Dedovići, Đinovići, Milovići, Taići i dr.
Od drugog Vasovog sina, Novaka, postala su bratstva:
Milikići, Tomovići, Radevići, Đekići, Mujovići, Kićovići, Lakušići, Račići (čiji su ogranci Jelići i Vukići), zatim Asanovići, Boričići, Ljubići, Nikolići, Miloševići, Pantovići, Zekovići, Radunovići, Radonjići, Malevići, Ivanovići u Slatini, potom Dujovići, Marnići, Bakići, Prelići, Dragovići, Ćulafići, Mimovići, Adžići, Babovići, Čakići, Vukovići, Đurovići, Radojevići, Lakovići, Orovići, Kočanovići, Salevići, Bandovići, Radojevići, Radosavljevići, Vukadinovići, Mitrovići, Đekovići, Matovići, Žujovići itd.
Treća bratstvenička grupa, Mijomanovići, od Vasovog trećeg sina Mija, kao i prethodne dve, ima svoje podgrupe, a uglavnom joj pripadaju sledeća bratstva:
Delevići, Cemovići, Joksimovići, Mićovići, Ćeranići, Markovići, Štipalji, Zečevići, Sajičići, Maslovarići, Dubaci, Guberinići, Fatići, Novovići, Miškovići, Vukovići, Leposavići, Đerkovići, Turovići, Jovovići, Vučelići, Vujovići, Savovići, Vukićevići (različiti od Vukićevića Lopaćana), Stijovići, Ćorci – Šunjevići, Bajići, Šarbajići, Mališići, Nedići i Kruščići.
IZVOR: www.komovi.com; “Pleme Vasojevići”, profesor dr Radoslav Jagoš Vešović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
8. novembar 2012. u 17:51
Igor
Slazem se sa Nebojsom,Vidakovici nisu izvorno Vasojevici,mada se prezime Vidakovic javlja po selima mojkovacke i bijelopoljske opstine u CG,ali je nemoguce dati bilo koje blize informacije s obzirom da nam niste rekli odakle ste.Moguce da je ostalo predanje da su porijeklom Vasojevici ukoliko se vasa porodica davno iselila u Srbiju il na Kosmet iz sjevernog dijela Crne Gore,ili je vasa porodica zaista porijeklom vasojevicka pa je neki vas predak Vidak “donio”ime za prezime.
26. septembar 2016. u 07:09
Silvana
Vidakovici u Mojkovcu slave Svetog Nikolu i nemaju nikakve veze sa Vidakovicima iz okoline Sekovica koji su od Vidaka Lecica od Ljubomira u Hercegovini i slave Svetog Arhangela Mihaila
19. novembar 2012. u 19:37
marina
Zanima me prezime Guberinić.Hvala
3. decembar 2012. u 01:28
stefan
Moza li mi neko reci nesto vise o Faticima?Hvala
14. decembar 2012. u 17:31
Dalibor
Poštovani!
U bratstvu Lopaćana, zasledio sam prezime Radulović, a očeva majka je iz kuće Radulovića iz sela Goraždevac u Metohiji i krsna slava im je Sveti Jovan, a mojoj majci prezime je Vukanić i isto dolaze iz sela Goraždevac, a krsna slava im je Sveti Jovan. a mala slava Sveti Sava. Zanima me da li postoji mogucnost da smo u vezi sa Vasojevićima.
lp
Dalibor
15. decembar 2012. u 16:01
Sarko
Vukanici su se u Gorazdevcu doselili sredinom 19. veka iz Sekulara. Slave Sv. Jovana i Sv. Savu.
Radulovici su takodje doseljeni sredinom 19. veka iz sela Mezgala u Sekularu, gde su im preci nosili prezime Mirkovic pa Djurovic, dok su danasnje dobili u Gorazdevcu, slave Sv. Jovana.
Pravi Vasojevici slave mahom Sv. Arandjela, dok doseljenici u Vasojevice slave druge slave.
16. decembar 2012. u 19:06
Dalibor
Sarko, hvala na odgovoru. Da li bi mogao da mi daš bilo kakve podatke o familiji Vesić iz Gornjega Drsnika, opština Klina u Metohiji? Krsna slava nam je Sveti Dimitrije, a mala slava Sveti Ilija. Zanima me poreklo jer tata mi je uvek pričao da su doseljeni, a možda su menjali i prezime.
Hvala unapred.
lp
15. april 2014. u 01:40
Zdravko Filipović
Moji Filipovici su u Toplicko selo Donje Tocane {zaseok Potocare} doseljeni oko 1883 dva brata Jovan i Filip od kojih smo mi Filipovici negde iz Ibarskog Kolasina gde je Jovan odselio u selo Vrelo kod Kursumlijske Banje i uzeo prezime Jovanovic a Filip zauzeo slobodnu nezauzetu zemlju . Slavimo Svetog Jovana a mala slava Sveti Ilija.Familijarno nas zovu ,,lomigorci,,U nekoj knjizi sam pronasao da smo se ,,verovatno,, prezivali Dašić i da smo opet ,,verovatno,, iz Lucke Rijeke {ibarski kolasin} prva teorija o nadimku ,,lomigorci,, je da smo u borbi sa turcima posekli goru (šumu) da bi sprečili napredovanje turaka,te su nas po tome nazvali ,,lomigore,,.Prema drugom predanju nadimak smo dobili zbog toga što smo se doselili iz ,,lomne Gore Crne,,.A i majka mi je od Mirkovića i Radulovića iz Peći. E sad koliko je to tačno za prezime Dašić.Pozdravljam te brate pa ako šta znaš pomagaj!!!
16. februar 2016. u 21:07
Jovanović Miroslav
Pozdrav Zdravko! Ja sam poreklom iz Vrela kod Kuršumlijske Banje, čuo sam istu priču o Filipu i Jovanu, o Lomigorcima, samo što sam još čuo i da je postojao i njihov brat Joksim (a njegovi potomci su sada Joksimovići). Ne znam da li je tačna ta priča o Joksimovićima, znam da smo familija sa Filipovićima. Inače slavimo Svetog Jovana i Svetog Iliju. Veliki pozdrav.
14. februar 2017. u 00:02
Ljubica
Pozdrav Miroslave,
sasvim slucajno sam ovih dana proucavala porodicno stablo i dosla do podatka da poticemo od istog predtka. Pisite mi na email.Veliki pozdrav.
15. decembar 2012. u 21:23
Dejan
Poštovani,
Radio sam poreklo svoje porodice, ali imam podataka samo do 1837. godine. Ja sam iz Župe Aleksandrovačke,selo Laćisled, prezimenom Andrejić. Slavimo sv. Arhangela Mihaila. Pronašao sam još i Miletiće i Karajoviće iz istog sela koji slave istu slavu i dele priču o četiri brata koja su zajedno došli u taj kraj, ali se jedan vratio. pretpostavljam da ovo nije dovoljno podataka za poreklo, ali da okušam sreću. Hvala.
19. decembar 2012. u 07:08
Dalibor
Dešavalo se je da ukoliko je bio pet ili šest braća u familiji, da su dvoje iz familije uzeli drugu krsnu slavu ali samo zbog toga da bi se braća obilazila, zato možda moji Vukanići i Radulovići nisu doseljenici u Vasojeviće, tako sam čuo od starijih sa Kosova.
lp Dalibor
21. januar 2013. u 00:56
nenad
Mozete da mi pojasnite o prezimenu Mijovic, majcino devojacko prezime iz sela pored Tutina!
21. januar 2013. u 22:55
velja
Mozete li da mi pojasnite prezime Djordjic iz Gunjaka kod Pecke, slava je sv. Alimpije. Kazu da su iz Vasojevica došla dva brata Marinko, Marinkovići a od njih Djordjici u Gunjacima, i Draja, Drajići u Valjevskoj kamenici.Hvala
28. januar 2013. u 23:42
Stanivuk Nikola
Pokušavam godinama doći do saznanja kako se narod kretao u naseljavaljavanj peddjela od Grahova i Drvara do Kupresa. Prema podacija Jovana Cvijića svi su od nekuda doselili. Samo nešto Muslimana se tada izjasnilo da su starosjedioci ali u neka rodstva koja su se izjasnila po Cvijiću da su Starosjedioci u svojim monografijama ne navode da je ikada i ko njihov živio u Glamoču. Ostataka staništa ima starih od trista godina. Ako su svi koji su živjeli zadnjih sto godina doselili. Za sad niko ne može odgovoriti ko je na tim staništima živio či su ostatci od crkava koje se zovu crkvine. Sva druga pitanja su otvorena zašto su jedni odlazili a drugi dolazili nigdje nema dokumenta da je do sada neko nekoga otjerao sa toga prostora da bi se taj neko naselio na pomenuiti prostor.
28. januar 2013. u 23:46
Stanivuk Nikola
Pokušavam godinama doći do saznanja kako se narod kretao u naseljavaljavanju predjela od Grahova i Drvara do Kupresa. Prema podacima Jovana Cvijića svi su od nekuda doselili. Samo nešto Muslimana se tada izjasnilo, da su starosjedioci ali u neka rodstva koja su se izjasnila po Cvijiću da su Starosjedioci u svojim monografijama ne navode da je ikada i ko njihov živio u Glamoču. Ostataka staništa ima starih od trista godina. Ako su svi koji su živjeli zadnjih sto godina doselili. Za sad niko ne može odgovoriti ko je na tim staništima živio či su ostatci od crkava koje se zovu crkvine. Sva druga pitanja su otvorena zašto su jedni odlazili a drugi dolazili nigdje nema dokumenta da je do sada neko nekoga otjerao sa toga prostora da bi se taj neko naselio na pomenuiti prostor.