Poreklo prezimena Srba u Potkozarju

3. jul 2012.

komentara: 433

Stanovništvo Potkozarja doseljavalo se sa raznih strana, od Kosova, Raške oblasti, Crne Gore i Stare Hercegovine, ali i susedne Like i Dalmacije.

Drakulići su iz Korjenića u Hercegovini (slave Mratinjdan).

Durbabe su od sela Doribabe, od bosanskog ugra.

Dulići su iz Dulica od Gacka u Hercegovini.

Đilasi su poreklom iz Crne Gore (slave sv.Simeuna).

Zoranovići su poreklom iz Hercegovine.

Zorići su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).

Zupci su sa Zubaca u Hercegovini (slave sv. Đurđa).

Jarakule su poreklom od Raškovića iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).

Janjetovići su poreklom od Teodorovića u Hercegovini, a doselili su preko Dalmacije i Like u ove krajeve (slave Jovanjdan).

Jasnići su poreklom s Kosova (slave Đurđevdan).

Jugovići su iz Gacka u Hercegovini. Jugovci su iz polimskog sela Jugova ili od Juga iz Jugovića u gornjoj hercegovačkoj površi.

Kavenuše su poreklom iz Polimlja (slave sv. Simeuna). Kadijevići su poreklom iz Zavale u Popovu, u Hercegovini.

Kalanji su iz Miruša kod Bileće, u Hercegovini (slave Nikoljdan).

Kalabe su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Stefanjdan).

Kalabići su poreklom od Nove Varoši iz Starog Vlaha.

Kalinovići su došli iz Kuča u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Karugići su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Kelemanovići su iz Pocrnja, verovatno od Ljubinja u Hercegovini.

Kerkezi su poreklom iz Gornjeg Dragačeva (slave Đurđevdan).

Kecmani su doselili iz južne Srbije preko Hercegovine i Dalmacije u ove krajeve (slave Vratolomijevdan).

Kovačevići su iz Raške (slave sv. Jovana).

Kozomore su poreklom s planine Kozomor, Nova Varoš, Stari Vlah (slave sv. Jovana).

Komadine su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Kondići iz dubičkog kraja su poreklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan)

Koraći su iz Popova u Hercegovini. Njihovo dalje poreklo je Bratonožići u Crnoj Gori (slave sv. Iliju).

Korjenići su iz. Korjenića u Hercegovini.

Kosijeri su poreklom iz Kosijereva u Crnoj Gori.

Kosovci su poreklom iz Kosova.

Koturi u više sela dubičkog i gradiškog područja doselili su iz Starog Vlaha od Ibra (slave Nikoljdan).

Kočići su poreklom od bratstva Maleševaca u Hercegovini (slave sv. Ignjatiju). Godine 1436. spominje se Blaž Kočić u Cetini. Srbima kojima pripada Blaž su Hercegovci koje je naselio car Dušan oko Klisa i Skradina. Kočići su doselili od Maleševaca u Grahovu iz Crne Gore.

Kraljevići su doselili iz Hercegovine.

Krvavci su poreklom iz Hercegovine.

Krčikovići su poreklom iz Crne Gore (slave Nikoljdan).

Krtoline su od Lubura u Riđanima, iz Crne Gore.

Kruge su doselile iz Crne Gore. Kuvelji su od Sjenice (slave Đurđevdan).

Kuvalje su poreklom od Sjenice (slave Đurđevdan).

Kukići su poreklom iz Banjana u Crnoj Gori.

Kukići su doselili iz Hercegovine.

Kukulji su doselili iz Crne Gore.

Kužeti (Zorići) su se nazvali što su prekužili kugu, a negde su bili kuvari u kužini i po tom nazvani Kužeti.

Lugonje su poreklom iz Drobnjaka iz Crne Gore (slave Đurđevdan).

Lukači su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Lopari su doselili od arbanaške granice iz Crne Gore (slave sv. Jovana).

Lopare su iz Trebinjske šume u Hercegovini.

Loparice su iz Crne Gore.

Ljubibratići i Puhali, velike ličke porodice, došli su iz Trebinja u Hercegovini sa vladikom Ljubibratićem, čiji su bratstvenici bili. Ovoga vladiku isterali su Mlečani iz manastira Savine nakon osvajanja Herceg Novog. To mu je pribavilo tursku zaštitu i putovanje na takvu daljinu. To je izgleda bilo 1717. godine.

Mandići su neki iz Raške, a neki iz gornje Hercegovine (slave Nikoljdan).

Majstorovići su doselili iz Hercegovine.

Maleševci su od Bileće u Hercegovini.

Mataruge oko Kozare su poreklom od starog brata Mataruga u Grahovu u Crnoj Gori. Ima ih i u Matarugama u Ćehotini, u slivu Lima. Svi slave Đurđevdan. Mataruge u Grahovu u Crnoj Gori prvi put se spominju 1318. godine.

Matavazi su iz Crne Gore, a tamo se misli da su poreklom Arbanasi.

Moravci su doselili iz Starog Vlaha (slave sv. Jovana).

Morače su iz Morače u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Mastilovići su iz Gacka u Hercegovini.

Mačinko je doselio iz Hercegovine (slavi sv. Iliju).

Mačnoge su doselile iz Hercegovine.

Macure su poreklom iz Bratonožića u Crnoj Gori (slave sv. Arhanđela).

Medani su iz Hrasna u Hercegovini (slave Jovanjdan).

Merčepi su poreklom iz Riđana u Crnoj Gori.

Mehteri ili Štrpci (to isto znači na turskom jeziku) doselili su iz Starog Vlaha.

Miroslavići su poreklom iz sela Kapavice, kod Ljubinja, u Hercegovini. Ovi se u Kapavici sada zovu

Gordići, a poreklom su iz Mratinja od Nikšića (slave Nikoljdan).

Mostarci su poreklom iz Hercegovine.

Mokronoge su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.

Neretvljanci su poreklom iz Hercegovine.

Nikšići su poreklom od Nikšića u Crnoj Gori.

Obadi su iz Borča na Neretvi u Hercegovini.

Obućine su poreklom od Kolašina (slave sv. Đurđa).

Odavići su poreklom iz Hercegovine.

Ožegovići su iz sela Ožegovića, na Čevu, u Crnoj Gori (slave sv. Stefana).

Oljača imaju svoje imenjake u Oljačincima, u Dubnici, u Vranjskoj Pčinji, a oni su poreklom iz Lopardinaca kod Preševa (slave Đurđevdan).

Oparice su doselili iz Levačkih Oparica (slave sv. Jovana).

Otašovci su iz Crne Gore.

Padežani su poreklom s juga Srbije.

Pađeni su iz Pađena u Hercegovini (slave sv. Đurđa).

Palavestre su poreklom iz Hercegovine.

Paruh je poreklom od Taraila u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini.

Pašići i Pjanići su došli iz Raške (slave Jovanjdan).

Perinovići su iz Nevesinja u Hercegovini, a oni su od Mučibabića.

Pišteljići su doselili od Trebinja u Hercegovini (slave sv. Nikolu).

Plemići su iz sela Pleme u višegradskom kraju (slave sv. Nikolu)

Pocrnji su iz Pocrnja od Ljubinja u Hercegovini.

Popare su poreklom iz Fatnice u Hercegovini.

Predojevići su poreklom iz Rudina kod Bileće u Hercegovini (slave sv. Alimpiju).

Pribićevići su doselili iz Hercegovine.

Puhali su došli od Trebinja u Hercegovini.

Rendulići i Rendići su od Sjenice.

Rorići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.

Santrači su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Pantalijevdan).

Selaci su doselili iz Starog Vlaha.

Silimići su iz Hercegovine (slave sv. Đurđa).

Sjenežete su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.

Skenderije su od Skadarskog kraja. Njihovo krsno ime je sv. Vrač.

Skoplje su iz Hercegovine.

Smoljani, Smolići, Smoloići poreklom su s karsnog platoa izmedu donje Tare i Pive u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).

Smoljevići i Smoljo poreklom su iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).

Sopilji i Sovilji su iz Nevesinja, Hercegovina (slave Nikoljdan).

Srđeni su iz sela Srđevica u Gacku, Hercegovina,

Stirači su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Sunarići su iz Starog Vlaha (slave Simeunjdan).

Tankosavići su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Ðurda).

Tice su iz Polimlja.

Toromani ili Turomani od Dubice i Gradiške su poreklom iz Polimlja (slave sv. Stevana).

Trninići su iz sela Trnina u Kolubari.

Trubari su iz Hercegovine.

Tubini su iz Burmaza kod Stoca u Hercegovini (slave Vartolomijevdan).

Tumarići su iz Tumarske, planina Konjuh.

Ćeranići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.

Ćermani su iz Ljubinja u Hercegovini.

Ubavići su od višegradskog kraja.

Ugarčići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini. Ugarča su iz Hercegovine. Ugrenovići su poreklom iz Starog Vlaha (slave Jovanjdan).

Hašani su doselili od Plava iz Crne Gore.

Here su poreklom iz Hercegovine.

Cikote kod Dubice su poreklom iz Starog Vlaha. Cikota ima u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).

Džepine su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Šaponje su od Nove Varoši, Stari Vlah (slave sv. Vasilija).

Šatenci, Šamate su doselili od Bileće iz Hercegovine.

Šašari su iz Hercegovine.

Ševe su od Nikšića iz Crne Gore (slave Aranđelovdan).

Ševići su od Sjenice iz Starog Vlaha (slave Đurđevdan).

Šljivići su iz Starog Vlaha (slave Nikoljdan).

Šoboti su porijeklom od Mrnjavčevića iz Kuča u Crnoj Gori (slave Mitrovdan).

Šolaje su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).

Štrpci su doseljenici s juga, iz Hercegovine.

Štekovići su iz Vasojevića. Prema drugim podacima, iz sela Štekovica u Priboju, gde se spominju od 1642. godine, Crna Gora (slave Nikoljdan).

Šumljaci su doselili iz Šume u Hercegovini.

Šunjići su poreklom iz Hercegovine. Šumani od Dubice i Gradiške poreklom su od Polimlja.

Šurlani su poreklom iz sela Oraha u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Izgleda da su Šurlani doselili preko Dalmacije.

Stradanje Srba sa Kozare i Potkozarja u Drugom svetskom ratu 

U Drugom svetskom ratu s područja Kozare i Potkozarja izgubilo je živote preko 40.000 stanovnika. Područje Kozarske Dubice pre Drugog svetskog rata imalo je 33.350 stanovnika. Od toga broja je poginulo 18.495 stanovnika. Samo na području opštine Kozarske Dubice 463 domaćinstva ostala su bez naslednika po muškoj i ženskoj liniji. Njihova ognjišta su se ugasila. I ovo je jedan podatak koji pokazuje kako su ratovi uništavali stanovništvo na ovom području koje je ginulo, raseljavalo se i naseljavalo.Na ovo područje posle Drugog svjetskog rata stanovništvo se doseljavalo i naseljavalo iz Zmijanja i Manjače. Interesantno je navesti da je bila migracija posle Drugog svjetskog rata iz Zmijanja u Knešpolje, na mesto gde je izginulo stanovništvo. To su kupovali zemlju od onih koji su ostali i naselili se. Ovo je isti pravac nekadašnjeg migracionog kretanja od Zmijanja u Potkozarju.

Dušan Divljak, star 70 godina, iz sela Pobrdana u Knešpolju, priča da je posle Drugog svjetskog rata doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.

Rajko Stanivuković iz sela Pobrdana u Knešpolju posle Drugog svetskog rata je doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.

Dušan Tomaš iz sela Pobrdana u Knešpolju priča da mu je pričala prababa Mika da su oni davno doselili od nekud iz Dalmacije. Slave sv. Nikolu. I ovo je migracioni pravac Crna Gora-Hercegovina-Dalmacija-Potkozarje. Dušan priča da je njegova prababa Mika rođena u XIX veku. U fašističkoj ofanzivi na Kozari juna i jula 1942. godine poginula su Mikina tri sina: Stevo, Simo i Ilija. Tad je prababa Mika bila u poodmaklim godinama. Izginuvši sinovi i unuci, ali osta samo jedno praunuče, Dušan.Malo muško dete koga baba Mika nije od sebe nikud odvajala. Mika bi govorila: »Dala sam otadžbini sinove i unuke. Hvala bogu, osta mi praunuk Dušan, moja glava kuće. I moje se ognjište nije ugasilo.«Godine 1943. nastupila je glad. Baba Mika u svojim poodmaklim godinama uze zastavu i krenu pred omladinom da bere noću žito prema Dubici. »Za mnom, djeco, ne bojte se, moramo od neprijatelja oteti naše žito!« Kad se završio rat 1945. godine baba Mika je sa svojim praunukom Dušanom podigla kućicu. Ostao je praunuk Dušan i nije se ugasilo ognjište. Kad je Dušana oženila i uputila u vojsku, baba Mika je govorila: »Za otadžbinu sam dala sinove i unuke, ali sam dočekala da iz moje kuće ponovo pošaljem vojnika da nosi pušku i brani knešpoljsku zemlju natopljenu krvlju njegovih djedova i očeva. Pjevajte, ljudi i veselite se! Danas sam najsrećnija prababa u Knešpolju. Baba Mika iz svoje kuće ponovo šalje pod pušku vojnika. Nije dušman uspio da uništi ognjišta u Knešpolju!« Takve su bile majke Knežopoljke.

Predanja o poreklu koja su se prenosila sa oca na sina:

Krnete, Baslaći, Sadžaci, Milanovići doselili su iz Like u Potkozarje. Prema rodoslovu koji je posedovao Stanko Krneta, oni su u Liku došli iz Sjenice. Dakle, Sjenica-Lika-Potkozarje, to je bio pravac migracione struje. Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru slave Tomindan. Krnete u Marinima i Jutrogošti slave Jovanjdan. Evo kako je došlo do promene slave. Seobom iz Like jedan Krneta se zadržao u Cazinskoj krajini, a drugi odoše u Marine i Jutrogoštu. Ovaj Krneta što osta u Cazinskoj krajini ubio je dva bega i pobegao u drugi feud, ali je po kazni morao promeniti slavu. Od tih su Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru, koji slave Tomindan. Inače, stara slava Krnetama, dok su bili u Sjenici i Lici, bila je Jovanjdan. Simatovići su se zvali Regode. Prvi Regoda došao je iz Ključa u Palančište. Dakle, pravac migracije Hercegovina-Dalmacija-Ključ-Potkozarje. Taj Regoda imao je sina Simu-Simata. Simatovi sinovi po ocu Simatu dobiše prezime Simatovići. Selo se zvala Simatovica. Simat je bio prvi u Simatovićima. Od njega pred Drugi svjetski rat bilo je više od 20 kuća, domaćinstava. Prezime Simatovići dobili su ima preko 100 godina. Regode su slavile Đurđevdan. Tu slavu nasledili su Simatovići.

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (433)

Odgovorite

433 komentara

  1. Miron Jaksic

    Postovani, sta je sa prezimenom Jaksic. Mi smo iz sela Johova kod Dubice.Slavimo Lazarevu Subotu. Isto me interesuje prezime Jovanic, iz Gornje Suvaje kod Srba. Slava je Djurdjevdan. Hvala puno.

    • Milorad Bogdanović

      Jakšići slave 12 različitih slava u mitropoliji d/b, a Lazarevu Subotu samo u parohiji Kostajnica. U parohiji Vedovnica, te 1882 godine, spominju se prezime Lukač, Jankić i Racković, ali ne i prezime Jakšić, što ne znači da ih tada ovdje nije bilo, jer, dosta je primjera gdje su prezimena izostavljena.

      Jovanići slave sedam različitih slava. Velika većina slavi Đurđevdan i to na prostoru zapadno od Vrbasa ka Krajini.
      Jovanići u parohiji Pečenogorci kod Prnjavora slave Lazarevu Subotu.

  2. Branko

    Postovani,
    Interesuje me prezime Savic. Postoji nekiliko porodica u Milosevom Brdu, Opstina Gradiska- slava je Djurdjevdan. hvala

    • Milorad Bogdanović

      Prezime Savić spominje se 1882 godine u parohiji Miloševo brdo kao slavljenici Đurđevdana.
      Đurđevštaci su i najbrojniji slavljenici prezimena Savić koji slave u 34 parohije mitropolije d/b 1882 godine. Ovo prezime je nastalo od imena Savo, pa zato je toliko prisutno, i pored Đurđevdana, slave još 25 različitih slava.

      Tvoji Savići, kao i velika većina prezimena sa prostora Kozare i Lijevče polja, moglo bi se povezati sa prezimenima Timarskog i Zmijanjskog prostora, gdje su nastanjeni vijekovima.

  3. Bilić

    Poštovani,interesuje me prazime Bilić iz Kršalja,opština Novi Grad,slava Sveti Nikola.Hvala

    • Milorad Bogdanović

      Prezime Bilić koji slave Nikoljdan spominje se 1882 godine u parohiji Brekinja i Vidovica; Dubovik; Dragović (Prnjavor); Ugodnović (Tešanj); Košutnica (Rogativa); Donji Vakuf i Oborci kod Bugojna. Ovo prezime slavi još devet različitih slava.
      Prezime Bilkić spominje sa na prostoru Bugojna u parohiji Bugojno i Rogoušac, gdje se slavi Jovanjdan.

  4. Dobrijević Nada

    Poštovani, uživala sam čitajući vaše odgovore i komentare i mnogo naučila o kraju u kome živim. Ono što me zanima i što se nadam da ću dobiti odgovor jeste porijeklo porodice Dobrijević iz Donje Ćele kod Prijedora, slava Sveti Jovan i po tome se razlikujemo od većine Dobrijevića o kojima sam čitala i na ovom sajtu i drugim forumima.
    Unaprijed Vam se zahvaljujem.

    • Milorad Bogdanović

      Izgleda Nado da ću vas razočarati, jer, o vašem prezimenu i slavi za sada ništa novo ne mogu da napišem. Vjerovatno ste posjetili http://www.poreklo.rs/2012/03/07/dobrijevi%C4%87/ .

      Za utjehu, da spomenem, prezime Dobrijević spominje se 1443 godine u dubrovačkim arhivima, kao i prezime Dobrić 1335 godine. Prezime Dobriević imalo je i svoj grb, iz porodice Vojvodstva svetog Save u fojničkom grbovniku – Novak Mandić Studo, Srpske porodice vojvodstva svetog Save,Gacko, 2000.

      Ostanite i dalje sa nama, i ako može, ispunite mi jednu želju, pišite ćirilicom.

      • Dobrijević Nada

        Hvala na odgovoru, pokušaću da potražim odgovore u Crnoj Gori, jer jedan od učesnika u diskusiji povezuje prezime sa selom Mali Zalaz i Dobrosko selo iznad Kotora. Pošto sam čitala Šematizam za područje Rakelića kojima je Donja Ćela pripadala , mislim da ja navedeno pogrešno prezime Dragojević umjesto Dobrijević. Po zanimanju sam geometar, i imam uvid u gruntovne karte za to područje te sam vidjela prezime Dobrievic na njima na području gdje naša porodica živi u to vrijeme. Karte su nastale u periodu od 1882 do 1888. Što se tiče ćirilice, rado bi Vam ispunila želju, ali sam stvarno u tom dijelu neznalica za kompjuter. Ćirilica mi je inače u svakodnevnom životu osnovno pismo.

        Veliki pozdrav iz Prijedora od porodice Dobrijević

        • Milorad Bogdanović

          Da, ima dosta tih podataka o Dobrijevićima, ali poteškoće stvara povezanost sa slavom koji vaše prezime slavi, mada i tu treba dosta opreznosti, jer vrlo često je dolazilo do izmjena.

          Kada ste spomenuli primorje, navodim vam jedan primjer iz knjige Petra Aškrabe Zagorskog, Srbija…,Zagorje, 2008, str 359, 360. “Obrad Dobrijević, dukatnik na zemlji Vukašina Grgurevića izazvao je početkom 1450-e godine “upad Vukašinovih ljudi i pljačku okolnih dubrovačkih sela, naročito Trnovice”. Ili, “Dobrijevići u Drobnjaku (Donja Bijela) su od Vulovića. Po predanju Miskini kod Trebinja (krsna slava Šćepanjdan) vode porjeklo od Dobrijevića iz Mirca (Lovćen)… Valja reći da su se Dobrijevići na ovom području (Šuma trebiska) pojavili za doba Pavlovića i za doba Kosača i da su rodom iz Zagorja (Kalinovik i okolina) i Hoče u kojima se pominju znatno ranije”.

          Pošto ste po struci pozavalac karte, preporučio bih vam , naravno ako već niste, do pogledate austisku vojnu kartu http://mapire.eu/en/map/hkf_75e/?zoom=14&lat=44.92013&lon=16.74738, kao i prostor gdje se sve spominje prezime Dobrijević.

          A što se tiče naše ćirilice, posjetite http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=138.0 i zasigurno, kada se budete ponovo javili, pisaćete ćirilicom.

          Svako dobro, Milorad Bogdanović, rođen u selu Jelićka, živi na Pećanima.

  5. Dobrijević Nada

    Mnogo Vam hvala za ovaj link za kartu, odlična je.

  6. Milorad Bogdanović

    Preporučio bih našim cjenjenim posjetiocima da pročitaju knjigu Milivoja Rodića, Knežica u Knešpolju, 2006.
    https://drive.google.com/file/d/0B6JBktgoNrJWTWwtUERwSGdCcTA/view?usp=sharing

  7. Valentina

    Postovani,
    Moje devojacko prezime je Vrabac i slavimo Sv.Georgija.Moji roditelji,majka mi vodi poreklo iz porodice Ratkovica,otac joj je Dusan a majka Danica( rodj Sibarevic iz Piskavice),poticu iz sela Gradina z.p.Omarska,parohija Jelicka.Naime svi rodjaci Vrabci slave sv.Nikolu( koja je nasa preslava) jedino nasa porodica proslavlja Djurdjevdan.Pokojna baba Jela(rodj. predojevic od majke Makivije,za oca nisam sigurna)mi je pricala da se neki nas predak koji se navodno prezivao Konjevic,prizeto i doneo svoju slavu a uzeo nase prezime.Jedino sto znam da mi se pradeda zvao Ostoja a prababa Bjelica.Posto na prostorima bivse SFRJ ima Vrabaca i medju kataolicima i muslimanima,pitam se odakle vucemo korene.Nosim se mislju da uradim porodicno stablo, obzirom da smo svi u rasejanju pa da neka nasa buduca pokoljenja znaju ko su i odakle su.
    Hvala unapred!

  8. Valentina

    Izvinjavam se sto nisam pisala cirilicom jer sa uredja sa kog pisem nemam tu opciju.
    Pozz

  9. Milorad Bogdanović

    Valentina.

    Da li bih mogao znati koja su generacija vaši roditelji? , pošto je i moja majka Nevenka (1930-2014) rođena Ratković od oca Novaka (1900-1941 sin Jovana i Stane, i majke Milice (1900-1958) kći Daničić Vuka (od oca Ilije 1807-1898) i Anđe. Pitam, zato što mih vam možda mogao pomoći kod prikupljanja podataka o porodici Ratković.

    Pošto mi je danas svečan dan, ćerka mi se udaje, samo sam na čas se ovdje zatekao, čuće mo se vjerovatno iza neđelje, jer sutra se i u Lukiće na Slavu ići mora.

    Da, jesi li proubala podesiti ćirilicu preko http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=138.0

  10. Valentina

    Postovani Milorade,

    Kao prvo zelim cestitati udaju Vase cerke i neka joj bude sretno!Kao drugo,pisem sa iPoda i tu nemam opciju “srpska cirilica”ali kad budem imala priliku da pisem sa kompjutera bice i cirilicnog pisma i kao trece,bas je interesantno da smo”zemljaci”i to iz iste familije.
    Moji roditelji su Borka Ratkovic,udata Vrabac,rodjena 1944 god.od oca Dusana Ratkovica (19__-1974)i majke Danice,rodjene Šibarevic(Piskavica)(1913-2007),Za dalje pretke ne znam,pominjali su nekog Nikolu msm da mi je on pradeda i neku Staku koja je bila toliko hrabra da je ubila Turcina(mit ili istina?)Otac mi se zove Drasko Vrabac rodjen 1943 god.od oca Stojana (1923-1991) i majke Jele rodj.Predojevic(Gradina,1921-2008)Pradeda mi se zvao Ostoja Vrabac a prababa Bjelica.Kao sto rekoh u prethodnom postu,slavimo Djurdjevdan i to nam je doneo u amanet davni predak koji se navodno prezivao Konjevic a potom uzeo nase prezime Vrabac.Svi ostali Vrapci iz dela Gradine koje zovu Jezero slave Sv.Nikolu.

    • Milorad Bogdanović

      Valentina, Valentina.

      Kod tebe je toliko toga burno ali nepovezano da se priče i pisani podatci nikako povezati ne mogu.

      U matici umrlici i krštenici parohije Jelići (Jelićka) tvoja loza Ratkovića sa majčine strane spominje se (do 1910 godine ) prezimenom Stakić-Ratković. Npr. Mirjana Stakić-Ratković rođ. 1827. goine, umrla 7.12. 1905 u 78 godini, od oca od oca Damjana i STAKE Stakić-Ratković, im sina…? zatim, Ratković-Stakić Cvijo i Cuja, br. kuće 38. 10.6.1902 dobili sina Stojana.
      Za tu priču o STAKI AJDUKU, i ja sam čuo kao djete a to su mi potvrdili i juče u Lukićima. Možda su ti Ratkovići i prozvani Stakići po ženi koja se pobunila protiv turskog zuluma i “prve bračne noći-begove odgije”.
      Vjerovatno će trebati još vremena da se ova majčina loza razjasni do kraja.

      A što se tiče očeve strane, tu baš nije toliko zamršeno.
      Vjerovatno da su priče “s koljena na koljeno” istinite i da se neko od Konjevića priženio dolaskom u porodicu Vrabac u Gradini. Dosta je takvih slučajeva . U ovom slučaju uljez je zadržao svoju slavu ali se prezimena svoga odrekao.

      Baš je ovaj tvoj slučaj dosta interesantan i vjerovatno da ću se još pozabaviti time. Ali, ako se vi, kao i ostali naši Ratkovići i Gradinci pridruže, svakako da će ponovo oživjeti sjećanja iz priče o STAKI AJDUKU.

      Svako dobro.