Stanovništvo Potkozarja doseljavalo se sa raznih strana, od Kosova, Raške oblasti, Crne Gore i Stare Hercegovine, ali i susedne Like i Dalmacije.
Drakulići su iz Korjenića u Hercegovini (slave Mratinjdan).
Durbabe su od sela Doribabe, od bosanskog ugra.
Dulići su iz Dulica od Gacka u Hercegovini.
Đilasi su poreklom iz Crne Gore (slave sv.Simeuna).
Zoranovići su poreklom iz Hercegovine.
Zorići su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).
Zupci su sa Zubaca u Hercegovini (slave sv. Đurđa).
Jarakule su poreklom od Raškovića iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).
Janjetovići su poreklom od Teodorovića u Hercegovini, a doselili su preko Dalmacije i Like u ove krajeve (slave Jovanjdan).
Jasnići su poreklom s Kosova (slave Đurđevdan).
Jugovići su iz Gacka u Hercegovini. Jugovci su iz polimskog sela Jugova ili od Juga iz Jugovića u gornjoj hercegovačkoj površi.
Kavenuše su poreklom iz Polimlja (slave sv. Simeuna). Kadijevići su poreklom iz Zavale u Popovu, u Hercegovini.
Kalanji su iz Miruša kod Bileće, u Hercegovini (slave Nikoljdan).
Kalabe su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Stefanjdan).
Kalabići su poreklom od Nove Varoši iz Starog Vlaha.
Kalinovići su došli iz Kuča u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Karugići su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Kelemanovići su iz Pocrnja, verovatno od Ljubinja u Hercegovini.
Kerkezi su poreklom iz Gornjeg Dragačeva (slave Đurđevdan).
Kecmani su doselili iz južne Srbije preko Hercegovine i Dalmacije u ove krajeve (slave Vratolomijevdan).
Kovačevići su iz Raške (slave sv. Jovana).
Kozomore su poreklom s planine Kozomor, Nova Varoš, Stari Vlah (slave sv. Jovana).
Komadine su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Kondići iz dubičkog kraja su poreklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan)
Koraći su iz Popova u Hercegovini. Njihovo dalje poreklo je Bratonožići u Crnoj Gori (slave sv. Iliju).
Korjenići su iz. Korjenića u Hercegovini.
Kosijeri su poreklom iz Kosijereva u Crnoj Gori.
Kosovci su poreklom iz Kosova.
Koturi u više sela dubičkog i gradiškog područja doselili su iz Starog Vlaha od Ibra (slave Nikoljdan).
Kočići su poreklom od bratstva Maleševaca u Hercegovini (slave sv. Ignjatiju). Godine 1436. spominje se Blaž Kočić u Cetini. Srbima kojima pripada Blaž su Hercegovci koje je naselio car Dušan oko Klisa i Skradina. Kočići su doselili od Maleševaca u Grahovu iz Crne Gore.
Kraljevići su doselili iz Hercegovine.
Krvavci su poreklom iz Hercegovine.
Krčikovići su poreklom iz Crne Gore (slave Nikoljdan).
Krtoline su od Lubura u Riđanima, iz Crne Gore.
Kruge su doselile iz Crne Gore. Kuvelji su od Sjenice (slave Đurđevdan).
Kuvalje su poreklom od Sjenice (slave Đurđevdan).
Kukići su poreklom iz Banjana u Crnoj Gori.
Kukići su doselili iz Hercegovine.
Kukulji su doselili iz Crne Gore.
Kužeti (Zorići) su se nazvali što su prekužili kugu, a negde su bili kuvari u kužini i po tom nazvani Kužeti.
Lugonje su poreklom iz Drobnjaka iz Crne Gore (slave Đurđevdan).
Lukači su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Lopari su doselili od arbanaške granice iz Crne Gore (slave sv. Jovana).
Lopare su iz Trebinjske šume u Hercegovini.
Loparice su iz Crne Gore.
Ljubibratići i Puhali, velike ličke porodice, došli su iz Trebinja u Hercegovini sa vladikom Ljubibratićem, čiji su bratstvenici bili. Ovoga vladiku isterali su Mlečani iz manastira Savine nakon osvajanja Herceg Novog. To mu je pribavilo tursku zaštitu i putovanje na takvu daljinu. To je izgleda bilo 1717. godine.
Mandići su neki iz Raške, a neki iz gornje Hercegovine (slave Nikoljdan).
Majstorovići su doselili iz Hercegovine.
Maleševci su od Bileće u Hercegovini.
Mataruge oko Kozare su poreklom od starog brata Mataruga u Grahovu u Crnoj Gori. Ima ih i u Matarugama u Ćehotini, u slivu Lima. Svi slave Đurđevdan. Mataruge u Grahovu u Crnoj Gori prvi put se spominju 1318. godine.
Matavazi su iz Crne Gore, a tamo se misli da su poreklom Arbanasi.
Moravci su doselili iz Starog Vlaha (slave sv. Jovana).
Morače su iz Morače u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Mastilovići su iz Gacka u Hercegovini.
Mačinko je doselio iz Hercegovine (slavi sv. Iliju).
Mačnoge su doselile iz Hercegovine.
Macure su poreklom iz Bratonožića u Crnoj Gori (slave sv. Arhanđela).
Medani su iz Hrasna u Hercegovini (slave Jovanjdan).
Merčepi su poreklom iz Riđana u Crnoj Gori.
Mehteri ili Štrpci (to isto znači na turskom jeziku) doselili su iz Starog Vlaha.
Miroslavići su poreklom iz sela Kapavice, kod Ljubinja, u Hercegovini. Ovi se u Kapavici sada zovu
Gordići, a poreklom su iz Mratinja od Nikšića (slave Nikoljdan).
Mostarci su poreklom iz Hercegovine.
Mokronoge su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
Neretvljanci su poreklom iz Hercegovine.
Nikšići su poreklom od Nikšića u Crnoj Gori.
Obadi su iz Borča na Neretvi u Hercegovini.
Obućine su poreklom od Kolašina (slave sv. Đurđa).
Odavići su poreklom iz Hercegovine.
Ožegovići su iz sela Ožegovića, na Čevu, u Crnoj Gori (slave sv. Stefana).
Oljača imaju svoje imenjake u Oljačincima, u Dubnici, u Vranjskoj Pčinji, a oni su poreklom iz Lopardinaca kod Preševa (slave Đurđevdan).
Oparice su doselili iz Levačkih Oparica (slave sv. Jovana).
Otašovci su iz Crne Gore.
Padežani su poreklom s juga Srbije.
Pađeni su iz Pađena u Hercegovini (slave sv. Đurđa).
Palavestre su poreklom iz Hercegovine.
Paruh je poreklom od Taraila u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini.
Pašići i Pjanići su došli iz Raške (slave Jovanjdan).
Perinovići su iz Nevesinja u Hercegovini, a oni su od Mučibabića.
Pišteljići su doselili od Trebinja u Hercegovini (slave sv. Nikolu).
Plemići su iz sela Pleme u višegradskom kraju (slave sv. Nikolu)
Pocrnji su iz Pocrnja od Ljubinja u Hercegovini.
Popare su poreklom iz Fatnice u Hercegovini.
Predojevići su poreklom iz Rudina kod Bileće u Hercegovini (slave sv. Alimpiju).
Pribićevići su doselili iz Hercegovine.
Puhali su došli od Trebinja u Hercegovini.
Rendulići i Rendići su od Sjenice.
Rorići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.
Santrači su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Pantalijevdan).
Selaci su doselili iz Starog Vlaha.
Silimići su iz Hercegovine (slave sv. Đurđa).
Sjenežete su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
Skenderije su od Skadarskog kraja. Njihovo krsno ime je sv. Vrač.
Skoplje su iz Hercegovine.
Smoljani, Smolići, Smoloići poreklom su s karsnog platoa izmedu donje Tare i Pive u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).
Smoljevići i Smoljo poreklom su iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).
Sopilji i Sovilji su iz Nevesinja, Hercegovina (slave Nikoljdan).
Srđeni su iz sela Srđevica u Gacku, Hercegovina,
Stirači su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Sunarići su iz Starog Vlaha (slave Simeunjdan).
Tankosavići su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Ðurda).
Tice su iz Polimlja.
Toromani ili Turomani od Dubice i Gradiške su poreklom iz Polimlja (slave sv. Stevana).
Trninići su iz sela Trnina u Kolubari.
Trubari su iz Hercegovine.
Tubini su iz Burmaza kod Stoca u Hercegovini (slave Vartolomijevdan).
Tumarići su iz Tumarske, planina Konjuh.
Ćeranići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.
Ćermani su iz Ljubinja u Hercegovini.
Ubavići su od višegradskog kraja.
Ugarčići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini. Ugarča su iz Hercegovine. Ugrenovići su poreklom iz Starog Vlaha (slave Jovanjdan).
Hašani su doselili od Plava iz Crne Gore.
Here su poreklom iz Hercegovine.
Cikote kod Dubice su poreklom iz Starog Vlaha. Cikota ima u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).
Džepine su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Šaponje su od Nove Varoši, Stari Vlah (slave sv. Vasilija).
Šatenci, Šamate su doselili od Bileće iz Hercegovine.
Šašari su iz Hercegovine.
Ševe su od Nikšića iz Crne Gore (slave Aranđelovdan).
Ševići su od Sjenice iz Starog Vlaha (slave Đurđevdan).
Šljivići su iz Starog Vlaha (slave Nikoljdan).
Šoboti su porijeklom od Mrnjavčevića iz Kuča u Crnoj Gori (slave Mitrovdan).
Šolaje su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).
Štrpci su doseljenici s juga, iz Hercegovine.
Štekovići su iz Vasojevića. Prema drugim podacima, iz sela Štekovica u Priboju, gde se spominju od 1642. godine, Crna Gora (slave Nikoljdan).
Šumljaci su doselili iz Šume u Hercegovini.
Šunjići su poreklom iz Hercegovine. Šumani od Dubice i Gradiške poreklom su od Polimlja.
Šurlani su poreklom iz sela Oraha u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Izgleda da su Šurlani doselili preko Dalmacije.
Stradanje Srba sa Kozare i Potkozarja u Drugom svetskom ratu
U Drugom svetskom ratu s područja Kozare i Potkozarja izgubilo je živote preko 40.000 stanovnika. Područje Kozarske Dubice pre Drugog svetskog rata imalo je 33.350 stanovnika. Od toga broja je poginulo 18.495 stanovnika. Samo na području opštine Kozarske Dubice 463 domaćinstva ostala su bez naslednika po muškoj i ženskoj liniji. Njihova ognjišta su se ugasila. I ovo je jedan podatak koji pokazuje kako su ratovi uništavali stanovništvo na ovom području koje je ginulo, raseljavalo se i naseljavalo.Na ovo područje posle Drugog svjetskog rata stanovništvo se doseljavalo i naseljavalo iz Zmijanja i Manjače. Interesantno je navesti da je bila migracija posle Drugog svjetskog rata iz Zmijanja u Knešpolje, na mesto gde je izginulo stanovništvo. To su kupovali zemlju od onih koji su ostali i naselili se. Ovo je isti pravac nekadašnjeg migracionog kretanja od Zmijanja u Potkozarju.
Dušan Divljak, star 70 godina, iz sela Pobrdana u Knešpolju, priča da je posle Drugog svjetskog rata doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.
Rajko Stanivuković iz sela Pobrdana u Knešpolju posle Drugog svetskog rata je doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.
Dušan Tomaš iz sela Pobrdana u Knešpolju priča da mu je pričala prababa Mika da su oni davno doselili od nekud iz Dalmacije. Slave sv. Nikolu. I ovo je migracioni pravac Crna Gora-Hercegovina-Dalmacija-Potkozarje. Dušan priča da je njegova prababa Mika rođena u XIX veku. U fašističkoj ofanzivi na Kozari juna i jula 1942. godine poginula su Mikina tri sina: Stevo, Simo i Ilija. Tad je prababa Mika bila u poodmaklim godinama. Izginuvši sinovi i unuci, ali osta samo jedno praunuče, Dušan.Malo muško dete koga baba Mika nije od sebe nikud odvajala. Mika bi govorila: »Dala sam otadžbini sinove i unuke. Hvala bogu, osta mi praunuk Dušan, moja glava kuće. I moje se ognjište nije ugasilo.«Godine 1943. nastupila je glad. Baba Mika u svojim poodmaklim godinama uze zastavu i krenu pred omladinom da bere noću žito prema Dubici. »Za mnom, djeco, ne bojte se, moramo od neprijatelja oteti naše žito!« Kad se završio rat 1945. godine baba Mika je sa svojim praunukom Dušanom podigla kućicu. Ostao je praunuk Dušan i nije se ugasilo ognjište. Kad je Dušana oženila i uputila u vojsku, baba Mika je govorila: »Za otadžbinu sam dala sinove i unuke, ali sam dočekala da iz moje kuće ponovo pošaljem vojnika da nosi pušku i brani knešpoljsku zemlju natopljenu krvlju njegovih djedova i očeva. Pjevajte, ljudi i veselite se! Danas sam najsrećnija prababa u Knešpolju. Baba Mika iz svoje kuće ponovo šalje pod pušku vojnika. Nije dušman uspio da uništi ognjišta u Knešpolju!« Takve su bile majke Knežopoljke.
Predanja o poreklu koja su se prenosila sa oca na sina:
Krnete, Baslaći, Sadžaci, Milanovići doselili su iz Like u Potkozarje. Prema rodoslovu koji je posedovao Stanko Krneta, oni su u Liku došli iz Sjenice. Dakle, Sjenica-Lika-Potkozarje, to je bio pravac migracione struje. Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru slave Tomindan. Krnete u Marinima i Jutrogošti slave Jovanjdan. Evo kako je došlo do promene slave. Seobom iz Like jedan Krneta se zadržao u Cazinskoj krajini, a drugi odoše u Marine i Jutrogoštu. Ovaj Krneta što osta u Cazinskoj krajini ubio je dva bega i pobegao u drugi feud, ali je po kazni morao promeniti slavu. Od tih su Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru, koji slave Tomindan. Inače, stara slava Krnetama, dok su bili u Sjenici i Lici, bila je Jovanjdan. Simatovići su se zvali Regode. Prvi Regoda došao je iz Ključa u Palančište. Dakle, pravac migracije Hercegovina-Dalmacija-Ključ-Potkozarje. Taj Regoda imao je sina Simu-Simata. Simatovi sinovi po ocu Simatu dobiše prezime Simatovići. Selo se zvala Simatovica. Simat je bio prvi u Simatovićima. Od njega pred Drugi svjetski rat bilo je više od 20 kuća, domaćinstava. Prezime Simatovići dobili su ima preko 100 godina. Regode su slavile Đurđevdan. Tu slavu nasledili su Simatovići.
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
17. februar 2014. u 18:46
Snježana Jelavić
Dobar dan,
pripadam obitelji Stričić. Moj pokojni otac Mile (1927.)rođen je u Kozinu. Njegov otac, a moj djeda zvao se Špiro i oženio je Soku Sudžuk kada je ona imala 15 godina, a djed 50. Izrodili su 6 djece.
Po usmenoj predaji Stričići su porijeklom iz dubrovačkog zaleđa. Za vrijeme turske bavili su se trgovinom iznoseći izvan dubrovačkih zidina višak hrane i robe koja je dolazila u luku velikim brodovima. Ne pristajući na pravo prve bračne noći, muški članovi obitelji ubijaju agu, otimaju djevojku i bježe prema unutrašnjosti. Istražujući, došla sam do podatka da prezime nije izvorno Stričić već je izmjenjeno u jednom slovu (ž u č). Moj otac je za života govorio da mi ne pripadamo niti jednom Stričiću iz sela Stričić već da smo bili zaseban “klan”.Braća moga oca oženili su Vid-Stoju Džurić, a Jovo-Desu Karan. Sestra Dragica udala se za Branka Petrovića, a Stoja Đurađa Majkića. Svi osim Stoje i Đure 60.-ih godina odlaze živjeti u Vrbovu pokraj Nove Gradiške, a Stoja nakon ovog rata odlazi u Vojvodinu, a sjećam se kako smo slavili Đurđevdan kao krsnu slavu.
Moja obitelj Stričić, iako broji veliki broj članova, ima samo jedno muško dijete tog prezimena. Ženska djeca rađala su mušku, a muškarci dobivali žensku.
Gospodine Bogdanoviću, molim da potvrdite ili pobijete gore navedeno.
Srdačan pozdrav,
17. februar 2014. u 21:19
Milorad Bogdanović
Snježana,
hvala vam na ovako iskrenom interesovanju za korijenje svoje.
Nemam ja toliku hrabrost da potvrdim ili demantujem vaše navode, jer ima tu po meni nekoliko nejasnoća, pa vjerovatno kada bi vi meni odgovor poslali, onda bih se mogao izjasniti.
Prvo, nisam, pronašao da u selu Stričići spominje se i istoimeno prezime. Spominju se Strike i Stričevići kod i u Banjaluci, slavljenici Đurđevdana.
Pošto je vaše djevojačko prezime Stričići, a koje se spominje 1882 godine (Šematizam dabrobosanski) u selu Kozin kod Majkić Japre, gdje je bilo 19 kuća i 144 duša, kao i nedaleko u Duboviku, vjerovatno ste prezime dobili po mjestu odakle ste došli (Stričići), a do tada ste vjerovatno imali drugo prezime. Osim u Duboviku i Kozinu, vaše prezime se više nigdje ne spominje u Krajini i mitrooliji dabrobosanskoj pri kraju 19 vijeka.
Prezime Strižić se ne spominje na ovome području.
Svako dobro vam želim, i ostanite i dalje sa nama.
18. februar 2014. u 17:12
Snježana Jelavić
Poštovani,
vrlo rado ću ostati u komunikaciji s Vama. Meni je toliko žao što se moje djevojačko prezime više ne spominje u kraju odakle je moj otac rodom. Gore u Kozinu sam provela najljepše vrijeme svoga djetinjstva, zajedno sa svojom braćom i rodbinom. Moje djevojačko prezime će nestati kao što nestajemo svi mi i to me čini izuzetno žalosnom. Početkom ovog rata odlazila sam u Lušci Palanku kako bi ishodovala neke dokumente za oca, odnosno za sebe. Dakle, moj tata je upisan u tom gradu. Željela bih Vam reči da je moj djed Špiro i muškarac imenom Simo Sudžuković, kao mlad otišao u Ameriku, vratio se u Kozin i u poznim godinama oženio baku koja je bila kako sam već navela stara svega 15 godina. Vratio se kao bogat čovjek. Sve zarađeno pretvorio je u zlato i taj zavežljaj držao na tavanu. Djeci je zabranio da odlaze na tavan, a moj otac koji je bio drugo dijete po redu je ipak otišao gore. Na tom zavežljaju je bila zviždaljka i on je počeo puhati u nju. Kasnije, a tada on nije mario za to, djed je te predmete stavio u orah koji je stajao pred kućom. Bio je to orah u koji je grom udario i raskolio ga. Otac je pričao kako su kasnije vidjeli veliki kamen u tom rasjeku. Iza II. sv. rata neki vojvođani su dolazili u taj kraj i kupovali građu. Orah je prodan…..
Pretražujući i želeći doći do što više podataka o svojim korjenima pronašla sam još jedan podatak. Neznam točno godinu, ali radi se o 1750.-im godinama jedan član mojih predaka postao je kanonik splitsko-dalmatinski.
Ja znam, jer sam listala i čitala, da vi istražujete prezimena koja potječu iz kraja gdje je moj otac rođen. Moj otac je bio nepročitana knjiga, vrlo rijetko je govorio o sebi. Ipak, kad je upoznao moju majku davne 48. godine za sebe je govorio kako je krajišnik. Bio je oficir. Iako živim u RH nikada nisam zatajila svoje porijeklo.
Vaša Snježana
18. februar 2014. u 21:41
Milorad Bogdanović
Da Snježana (i moja ćer – tako se ovdje veli, tako ime nosi),
svaka sudbina je posebna i dirljiva priča, i zato se nesmije zaboraviti, treba je zapisanu ostavit, da bude opomena onima što stasaju iza nas. Ali, kad se život voli, i raduje se svakoj sitnici, pamte se samo dobre stvari.
Ostanite i dalje sa nama i svako vaše javljanje, kao i veliki broj naših posjetilaca, donosi i nama nova i bogata saznanja.
I na kraju jedan mali poklon od mene http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=138.0 , makar u nekim posebnim trenutcima, koji će vas povezati sa rodnim krajem i “đedovinom, koje nema niđe ljepše na svijetu”
Svako dobro.
17. februar 2014. u 22:45
Milorad Bogdanović
BOSIOČIĆI, sl. Nikoljdan
Bosiočići koji slave Nikoljdan, spominju se 1882 godine u parohiji Brekinja ( a takođe i još jedni Milići) i Dvorište kod Dubice. Ovo prezime još se spominje u parohiji Zenica, ali slava im je Đurđevdan. U centralnom dijelu Bosne oko Visokog i Sarajeva, Nikoljdan slave Bosiljčići, a Bosiorčići u Koluniću kod Petrovca slave Jovanjdan.
(Šematizam d/b za 1882 godinu)
Prezime Bosiočić nisam pronašao da se igdje više spominje.
28. februar 2014. u 04:24
Bojan
moj otac je Gojko Vidović, deda mi je Desimir Vidović, pradeda Đurađ ili Đuređ Vidović, iz sela Mašići i Dušanovo (pre rata 1992 se zvalo Šibić han), opština Gradiška, Republika Srpska, Slavimo Sv. Nikolu. Ako imate kakve informacije o poreklu. Hvala
14. mart 2014. u 21:22
Milorad Bogdanović
Bojane,
evo sa manjim zakašnjenjem pokušaću da ti makar malo pomognem u tvome interesovanju za prezime Vidović, koji slave Nikoljdan.
Prezime Vidović spominje se u Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu u parohiji Mašići kao slavljenici Nikoljdana. Tada je u selu Mašići bilo 90 pravoslavnih kuća i 654 duše.
Vidovići , nikoljštaci, spominju se još u parohiji Bugojno, Vagani gerzovački, Vlasenica, Donji Vakuf, Dragovići prnjavorski i Čečava protoprezvterat tešanjski.
U ovoj crkvenoj knjizi Vidovići se vode kao slavljenici 14 različitih slava i mahom su rasprostranjeni po čitavoj dabrobosanskom mitropoliji.
U Karlovačkom vladičanstvu za 1893 godinu Vidovići se vode kao slavljenici Jovanjdana, Đurđevdana, Aranđelovdana, Nikoljdana, a spominju se i kao rimokatolici.
Vidovići u Dalmaciji koji slave Nikoljdan spominju se u Strmici a koji su ovdje doselili oko 1780 godine iz Ravnih Kotara. Oko 1920 godine u Strmici je bilo 12 kuća Vidovića. Da li ih i danas ima, nebi znao reći.
Naravno, prezime Vidović se spominje i u drugim krajevima, pa ako te interesuje, posjeti našu digitalnu bilblioteku i mnogo toga ćeš saznati.
Svako dobro.
Izvori:
-Šematizam d/b za 1882
-Đorđe Janjatović, Prezimena Srba u Bosni,Sombor 1993
-Karlovačko vladičanstvo za 1893
-Aleksandar Bačko, Porodice dalmatinskih Srba, Beograd 2008
15. mart 2014. u 14:23
Bojan
Hvala puno!!! svako dobro
14. mart 2014. u 12:10
Ranko GLIGIĆ
Molim sviju koji nešto više znaju o porijeklu prezimena GLIGIĆ bez obzira s koje strane Kozare se nalazi da op tome nešto napišu
14. mart 2014. u 22:02
Milorad Bogdanović
Ranko,
tvoje prezime je mahom rasprostranjeno na području Srebrenice i Potkozarja, kao i velikog broja prezimena ovih prostora.
Gligići se spominju u Šematizmu d/b za 1882 godinu kao slavljenici osam različitih slava: Avramije, Almpije, Mioljdan, Stevanjdan, Đurđevdan, Đurđic, Jovanjdan i Nikoljdan.
U Potkozarju i okolini Đurđevdan slave u parohiji Agići i Demirovac; Blaško i Boškovići; Gradina i Kozarac; Miloševo Brdo-Grabovica;
Jovanjdan u parohiji Bistrica i Verići; Draksenići.
Nikoljdan u parohiji Dvorište, Dobrljin, Kostajnica i Čitluk.
Svako dobro.
19. mart 2014. u 21:32
Borislav Subotić
Poštovani, moje prezime je Subotić, i zaista malo znam o mom porijeklu. Od raspoloživih podataka imam te da je moga pokojnog pradjeda Sretu, koji je rođen 1910. godine, kao bebu majka donijela iz sela Miloševo Brdo, sa područja Gradiške, u selo Mirkovac, opština Dubica. On je poginuo 1933. godine, a iza njega je ostao moj pokojni djed Nikola, koji je tada imao par mjeseci starosti, i moja porodica je jedina sa takvim prezimenom na području Knešpolja. Molio bih Vas da iznesete što više podataka o mojim precima i prezimenjacima Subotićima sa područja Miloševog Brda, jer onaj ko nema prošlost ne može imati ni budućnost. Unapred zahvalan!
10. april 2014. u 23:18
Milorad Bogdanović
Borislave, o prezimenu Subotić ima dosta toga da se napiše, ali kada nam ne navedete makar slavu koju su slavili, ili slave, onda je to vrlo teško.
Zato, o Subotićima iz Miloševog Brda mogu samo napisati da se spominju 1882 godine u crkvenoj knjizi Šematizam mitropolije dabrobosanske kao slavljenici dvije slave, Jovanjdana i Časni veriga.
Za koji dan ovdje-Zavičaj, možeš pročitati prepis za parohiju Miloševo Brdo i Grbavce.
Svako dobro.
20. april 2014. u 08:28
Vojislav Ananić
HRISTOS VASKRSE!
Za prvojavljenog gospodina Borislava Paspalja, nekoliko pojašnjenja u vezi sa poreklom naziva prezimena PASPALJ – 1. reč paspalj je stara srpska reč. Najpre sam njeno značenje otkrio u jednom od rečnika, a označava MEKINJE. Na drugom mestu označava vrlo sitan prah od brašna kod meljave. Na trećem mestu označava otpatke pri grebenanju lana ili konoplje, na četvrtom mestu označava otpadak od drveta, piljevinu, na petom mestu pegavog čoveka itd. Znači, rodonačelnik ovog prezimena se nekada bavio nekim od navedenih poslova. PASPALJI su nastali najverovatnije od potomaka uskočkog popa Jovana Maleševca moji je prebegao u Hrvatsku, gde ima i najviše porodica ovog prezimena.
25. april 2014. u 22:42
Mirjana Trajkovic
Postovani! Odusevljena sam Vasim trudom i zeljom da svima izadjete u susret i obogatite nasa saznanja o dalekim pecima. I mene zanima poreklo mog devojackog prezimena koje je retko RASTOKA, moj pokojni tata DUSAN rodjen je u Donjoj Marickoj kod Prijedora , slava je Djurdjevdan. Ako mozete da mi kazete kako je nastalo prezime i odakle vodi poreklo. Ujedno me zanima i mamino devojacko prezima SAULA sa Korduna blizu Vojnica selo Lisine, Srdacan pozdrav Mirjana