Stanovništvo Potkozarja doseljavalo se sa raznih strana, od Kosova, Raške oblasti, Crne Gore i Stare Hercegovine, ali i susedne Like i Dalmacije.
Drakulići su iz Korjenića u Hercegovini (slave Mratinjdan).
Durbabe su od sela Doribabe, od bosanskog ugra.
Dulići su iz Dulica od Gacka u Hercegovini.
Đilasi su poreklom iz Crne Gore (slave sv.Simeuna).
Zoranovići su poreklom iz Hercegovine.
Zorići su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).
Zupci su sa Zubaca u Hercegovini (slave sv. Đurđa).
Jarakule su poreklom od Raškovića iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).
Janjetovići su poreklom od Teodorovića u Hercegovini, a doselili su preko Dalmacije i Like u ove krajeve (slave Jovanjdan).
Jasnići su poreklom s Kosova (slave Đurđevdan).
Jugovići su iz Gacka u Hercegovini. Jugovci su iz polimskog sela Jugova ili od Juga iz Jugovića u gornjoj hercegovačkoj površi.
Kavenuše su poreklom iz Polimlja (slave sv. Simeuna). Kadijevići su poreklom iz Zavale u Popovu, u Hercegovini.
Kalanji su iz Miruša kod Bileće, u Hercegovini (slave Nikoljdan).
Kalabe su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Stefanjdan).
Kalabići su poreklom od Nove Varoši iz Starog Vlaha.
Kalinovići su došli iz Kuča u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Karugići su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Kelemanovići su iz Pocrnja, verovatno od Ljubinja u Hercegovini.
Kerkezi su poreklom iz Gornjeg Dragačeva (slave Đurđevdan).
Kecmani su doselili iz južne Srbije preko Hercegovine i Dalmacije u ove krajeve (slave Vratolomijevdan).
Kovačevići su iz Raške (slave sv. Jovana).
Kozomore su poreklom s planine Kozomor, Nova Varoš, Stari Vlah (slave sv. Jovana).
Komadine su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Kondići iz dubičkog kraja su poreklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan)
Koraći su iz Popova u Hercegovini. Njihovo dalje poreklo je Bratonožići u Crnoj Gori (slave sv. Iliju).
Korjenići su iz. Korjenića u Hercegovini.
Kosijeri su poreklom iz Kosijereva u Crnoj Gori.
Kosovci su poreklom iz Kosova.
Koturi u više sela dubičkog i gradiškog područja doselili su iz Starog Vlaha od Ibra (slave Nikoljdan).
Kočići su poreklom od bratstva Maleševaca u Hercegovini (slave sv. Ignjatiju). Godine 1436. spominje se Blaž Kočić u Cetini. Srbima kojima pripada Blaž su Hercegovci koje je naselio car Dušan oko Klisa i Skradina. Kočići su doselili od Maleševaca u Grahovu iz Crne Gore.
Kraljevići su doselili iz Hercegovine.
Krvavci su poreklom iz Hercegovine.
Krčikovići su poreklom iz Crne Gore (slave Nikoljdan).
Krtoline su od Lubura u Riđanima, iz Crne Gore.
Kruge su doselile iz Crne Gore. Kuvelji su od Sjenice (slave Đurđevdan).
Kuvalje su poreklom od Sjenice (slave Đurđevdan).
Kukići su poreklom iz Banjana u Crnoj Gori.
Kukići su doselili iz Hercegovine.
Kukulji su doselili iz Crne Gore.
Kužeti (Zorići) su se nazvali što su prekužili kugu, a negde su bili kuvari u kužini i po tom nazvani Kužeti.
Lugonje su poreklom iz Drobnjaka iz Crne Gore (slave Đurđevdan).
Lukači su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Lopari su doselili od arbanaške granice iz Crne Gore (slave sv. Jovana).
Lopare su iz Trebinjske šume u Hercegovini.
Loparice su iz Crne Gore.
Ljubibratići i Puhali, velike ličke porodice, došli su iz Trebinja u Hercegovini sa vladikom Ljubibratićem, čiji su bratstvenici bili. Ovoga vladiku isterali su Mlečani iz manastira Savine nakon osvajanja Herceg Novog. To mu je pribavilo tursku zaštitu i putovanje na takvu daljinu. To je izgleda bilo 1717. godine.
Mandići su neki iz Raške, a neki iz gornje Hercegovine (slave Nikoljdan).
Majstorovići su doselili iz Hercegovine.
Maleševci su od Bileće u Hercegovini.
Mataruge oko Kozare su poreklom od starog brata Mataruga u Grahovu u Crnoj Gori. Ima ih i u Matarugama u Ćehotini, u slivu Lima. Svi slave Đurđevdan. Mataruge u Grahovu u Crnoj Gori prvi put se spominju 1318. godine.
Matavazi su iz Crne Gore, a tamo se misli da su poreklom Arbanasi.
Moravci su doselili iz Starog Vlaha (slave sv. Jovana).
Morače su iz Morače u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Mastilovići su iz Gacka u Hercegovini.
Mačinko je doselio iz Hercegovine (slavi sv. Iliju).
Mačnoge su doselile iz Hercegovine.
Macure su poreklom iz Bratonožića u Crnoj Gori (slave sv. Arhanđela).
Medani su iz Hrasna u Hercegovini (slave Jovanjdan).
Merčepi su poreklom iz Riđana u Crnoj Gori.
Mehteri ili Štrpci (to isto znači na turskom jeziku) doselili su iz Starog Vlaha.
Miroslavići su poreklom iz sela Kapavice, kod Ljubinja, u Hercegovini. Ovi se u Kapavici sada zovu
Gordići, a poreklom su iz Mratinja od Nikšića (slave Nikoljdan).
Mostarci su poreklom iz Hercegovine.
Mokronoge su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
Neretvljanci su poreklom iz Hercegovine.
Nikšići su poreklom od Nikšića u Crnoj Gori.
Obadi su iz Borča na Neretvi u Hercegovini.
Obućine su poreklom od Kolašina (slave sv. Đurđa).
Odavići su poreklom iz Hercegovine.
Ožegovići su iz sela Ožegovića, na Čevu, u Crnoj Gori (slave sv. Stefana).
Oljača imaju svoje imenjake u Oljačincima, u Dubnici, u Vranjskoj Pčinji, a oni su poreklom iz Lopardinaca kod Preševa (slave Đurđevdan).
Oparice su doselili iz Levačkih Oparica (slave sv. Jovana).
Otašovci su iz Crne Gore.
Padežani su poreklom s juga Srbije.
Pađeni su iz Pađena u Hercegovini (slave sv. Đurđa).
Palavestre su poreklom iz Hercegovine.
Paruh je poreklom od Taraila u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini.
Pašići i Pjanići su došli iz Raške (slave Jovanjdan).
Perinovići su iz Nevesinja u Hercegovini, a oni su od Mučibabića.
Pišteljići su doselili od Trebinja u Hercegovini (slave sv. Nikolu).
Plemići su iz sela Pleme u višegradskom kraju (slave sv. Nikolu)
Pocrnji su iz Pocrnja od Ljubinja u Hercegovini.
Popare su poreklom iz Fatnice u Hercegovini.
Predojevići su poreklom iz Rudina kod Bileće u Hercegovini (slave sv. Alimpiju).
Pribićevići su doselili iz Hercegovine.
Puhali su došli od Trebinja u Hercegovini.
Rendulići i Rendići su od Sjenice.
Rorići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.
Santrači su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Pantalijevdan).
Selaci su doselili iz Starog Vlaha.
Silimići su iz Hercegovine (slave sv. Đurđa).
Sjenežete su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
Skenderije su od Skadarskog kraja. Njihovo krsno ime je sv. Vrač.
Skoplje su iz Hercegovine.
Smoljani, Smolići, Smoloići poreklom su s karsnog platoa izmedu donje Tare i Pive u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).
Smoljevići i Smoljo poreklom su iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).
Sopilji i Sovilji su iz Nevesinja, Hercegovina (slave Nikoljdan).
Srđeni su iz sela Srđevica u Gacku, Hercegovina,
Stirači su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Sunarići su iz Starog Vlaha (slave Simeunjdan).
Tankosavići su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Ðurda).
Tice su iz Polimlja.
Toromani ili Turomani od Dubice i Gradiške su poreklom iz Polimlja (slave sv. Stevana).
Trninići su iz sela Trnina u Kolubari.
Trubari su iz Hercegovine.
Tubini su iz Burmaza kod Stoca u Hercegovini (slave Vartolomijevdan).
Tumarići su iz Tumarske, planina Konjuh.
Ćeranići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.
Ćermani su iz Ljubinja u Hercegovini.
Ubavići su od višegradskog kraja.
Ugarčići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini. Ugarča su iz Hercegovine. Ugrenovići su poreklom iz Starog Vlaha (slave Jovanjdan).
Hašani su doselili od Plava iz Crne Gore.
Here su poreklom iz Hercegovine.
Cikote kod Dubice su poreklom iz Starog Vlaha. Cikota ima u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).
Džepine su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Šaponje su od Nove Varoši, Stari Vlah (slave sv. Vasilija).
Šatenci, Šamate su doselili od Bileće iz Hercegovine.
Šašari su iz Hercegovine.
Ševe su od Nikšića iz Crne Gore (slave Aranđelovdan).
Ševići su od Sjenice iz Starog Vlaha (slave Đurđevdan).
Šljivići su iz Starog Vlaha (slave Nikoljdan).
Šoboti su porijeklom od Mrnjavčevića iz Kuča u Crnoj Gori (slave Mitrovdan).
Šolaje su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).
Štrpci su doseljenici s juga, iz Hercegovine.
Štekovići su iz Vasojevića. Prema drugim podacima, iz sela Štekovica u Priboju, gde se spominju od 1642. godine, Crna Gora (slave Nikoljdan).
Šumljaci su doselili iz Šume u Hercegovini.
Šunjići su poreklom iz Hercegovine. Šumani od Dubice i Gradiške poreklom su od Polimlja.
Šurlani su poreklom iz sela Oraha u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Izgleda da su Šurlani doselili preko Dalmacije.
Stradanje Srba sa Kozare i Potkozarja u Drugom svetskom ratu
U Drugom svetskom ratu s područja Kozare i Potkozarja izgubilo je živote preko 40.000 stanovnika. Područje Kozarske Dubice pre Drugog svetskog rata imalo je 33.350 stanovnika. Od toga broja je poginulo 18.495 stanovnika. Samo na području opštine Kozarske Dubice 463 domaćinstva ostala su bez naslednika po muškoj i ženskoj liniji. Njihova ognjišta su se ugasila. I ovo je jedan podatak koji pokazuje kako su ratovi uništavali stanovništvo na ovom području koje je ginulo, raseljavalo se i naseljavalo.Na ovo područje posle Drugog svjetskog rata stanovništvo se doseljavalo i naseljavalo iz Zmijanja i Manjače. Interesantno je navesti da je bila migracija posle Drugog svjetskog rata iz Zmijanja u Knešpolje, na mesto gde je izginulo stanovništvo. To su kupovali zemlju od onih koji su ostali i naselili se. Ovo je isti pravac nekadašnjeg migracionog kretanja od Zmijanja u Potkozarju.
Dušan Divljak, star 70 godina, iz sela Pobrdana u Knešpolju, priča da je posle Drugog svjetskog rata doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.
Rajko Stanivuković iz sela Pobrdana u Knešpolju posle Drugog svetskog rata je doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.
Dušan Tomaš iz sela Pobrdana u Knešpolju priča da mu je pričala prababa Mika da su oni davno doselili od nekud iz Dalmacije. Slave sv. Nikolu. I ovo je migracioni pravac Crna Gora-Hercegovina-Dalmacija-Potkozarje. Dušan priča da je njegova prababa Mika rođena u XIX veku. U fašističkoj ofanzivi na Kozari juna i jula 1942. godine poginula su Mikina tri sina: Stevo, Simo i Ilija. Tad je prababa Mika bila u poodmaklim godinama. Izginuvši sinovi i unuci, ali osta samo jedno praunuče, Dušan.Malo muško dete koga baba Mika nije od sebe nikud odvajala. Mika bi govorila: »Dala sam otadžbini sinove i unuke. Hvala bogu, osta mi praunuk Dušan, moja glava kuće. I moje se ognjište nije ugasilo.«Godine 1943. nastupila je glad. Baba Mika u svojim poodmaklim godinama uze zastavu i krenu pred omladinom da bere noću žito prema Dubici. »Za mnom, djeco, ne bojte se, moramo od neprijatelja oteti naše žito!« Kad se završio rat 1945. godine baba Mika je sa svojim praunukom Dušanom podigla kućicu. Ostao je praunuk Dušan i nije se ugasilo ognjište. Kad je Dušana oženila i uputila u vojsku, baba Mika je govorila: »Za otadžbinu sam dala sinove i unuke, ali sam dočekala da iz moje kuće ponovo pošaljem vojnika da nosi pušku i brani knešpoljsku zemlju natopljenu krvlju njegovih djedova i očeva. Pjevajte, ljudi i veselite se! Danas sam najsrećnija prababa u Knešpolju. Baba Mika iz svoje kuće ponovo šalje pod pušku vojnika. Nije dušman uspio da uništi ognjišta u Knešpolju!« Takve su bile majke Knežopoljke.
Predanja o poreklu koja su se prenosila sa oca na sina:
Krnete, Baslaći, Sadžaci, Milanovići doselili su iz Like u Potkozarje. Prema rodoslovu koji je posedovao Stanko Krneta, oni su u Liku došli iz Sjenice. Dakle, Sjenica-Lika-Potkozarje, to je bio pravac migracione struje. Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru slave Tomindan. Krnete u Marinima i Jutrogošti slave Jovanjdan. Evo kako je došlo do promene slave. Seobom iz Like jedan Krneta se zadržao u Cazinskoj krajini, a drugi odoše u Marine i Jutrogoštu. Ovaj Krneta što osta u Cazinskoj krajini ubio je dva bega i pobegao u drugi feud, ali je po kazni morao promeniti slavu. Od tih su Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru, koji slave Tomindan. Inače, stara slava Krnetama, dok su bili u Sjenici i Lici, bila je Jovanjdan. Simatovići su se zvali Regode. Prvi Regoda došao je iz Ključa u Palančište. Dakle, pravac migracije Hercegovina-Dalmacija-Ključ-Potkozarje. Taj Regoda imao je sina Simu-Simata. Simatovi sinovi po ocu Simatu dobiše prezime Simatovići. Selo se zvala Simatovica. Simat je bio prvi u Simatovićima. Od njega pred Drugi svjetski rat bilo je više od 20 kuća, domaćinstava. Prezime Simatovići dobili su ima preko 100 godina. Regode su slavile Đurđevdan. Tu slavu nasledili su Simatovići.
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
2. decembar 2013. u 23:43
Milorad Bogdanović
Poštovani gospodine Ilija, hvala što ste mi skrenuli pažnju na moju grešku kod zamjene prezimena Šmitran i Šikman.
Prezime ŠIKMAN spomnje se u ŠEMATIZMU dabobosanskom za 1882 godinu kao slavljenici Arh. Mihaila u parohiji Kaoci kod Prnjavora, a svi ostali slave Stevanjdan i to u parohijama Javorani i Popovac (Banjaluka); Ključ; Pofalići i Sarajevo grad (Sarajevo); Petrovac i Kolunić (Petrovac) i Runica (Bihać)
Ovdje, kod područja Petrovca, opisano je samo osam parohija sa slavama i prezimenima, od 15. koliko ima, a što je izostavljeno. Moja je pretpostavka da su vaši Šikmani pripadali (pre selidbe) parohiji Ćevar-Vakuf (tako piše) a koju su činila još sela: Kalati, Bušević, Kestenovac, Štrpci i Seoce, sa 176 kuća i 1109 duša. Parohija je imala drveni hram sv. vaznesenija Hristova. Paroh Božo Jokić.
U protoprezviteratu bihaćkom 1882 godine, u parohiji Rujnica spominju se sela : Rujnica (65 kuća-349 duša); Bukovica (21-120); Krndija (17-120); Gata Beširević (42-252) i Gata Bihaćka (54-288).
U ovoj parohiji Stevanjdan slave: Šikmani, Mijstovići (?), Grgići (?), Borjan i Adamovići. Parohija nema crkvu. Rodilo se 1883 godine :muški 23, ženski 28. Umrlo: muški 6, ženski 3. Vjenčano 11. Paroh Jovo Grbić (?). Upitnike ja sam postavio zbog poteškoće čitanja.
Toliko za sada. Ostanite sa nama i sve novo što saznamo, biće dopisano, posebno prostor oko graničnog prostora rijeke Une gdje su bile velike migracije Srba.
8. decembar 2013. u 23:11
Mirko Kovrlija
Poštovani gospodine Bogdanoviću
Da li možda znate značenje reči Kovrlija? Kolega na poslu objasnio mi je da reč (prezime) Kovrlija potiče od reči kovrlijati, što po njegovom znači okretati. A kovrlijati u čantariju znači okretati u krug. Da li je ovo istina ili je kolega moj izmislio sve ovo? Da li bi to značilo da su se moji preci bavili grnčarijom.
Srdačan pozdrav
9. decembar 2013. u 20:04
Milorad Bogdanović
U Rječniku Vuka St. Karadžića , na str.281. piše:
1.Kovrljak, kovrljaka m. (u Petrovu Polju) kao gužva od crvena i crna, što žene nose na glavi, a preko toga okruglu (jašmak.bošču)
2.Kovrljanje, kotrljanje
3.Kovrljati, ljam. v.inpf. (u C.G.) vidi kotrljati.
Na str 295. piše:
1.Kotrljanje, n
2.Kotrljati, ljam,
3.Kotrljati se, ljam se
4.Kotrlja se Golotrbi Ivo.
Znači korvljati, kotrljati, okretati, jedno je te isto.
E sad da li to ima veze sa grnčarijom, ili s okretnim i vještim, odluči se.
U ŠEMATIZMU dabrobosanskom za 1882 godinu prezime Kovrlija se spominje samo u parohiji Tiškovac u protoprezviteratu Livanjskome, a slava im je sv. Vasilije. Ovu parohiju čine još sela:
1.Duler
2.Mračaj mali
3.Mračaj veliki
4.Strožišta
5.Trivanov Dol
6.Zakošani
7.Zavođani
8.Zaseok
Parohija ima 138 domova sa 714 duša. Paroh Kosta Novaković.
Svako dobro.
10. decembar 2013. u 11:45
Mirjana Klincov
Poštovani,
interesuje me porijeklo prezimena Klincov..Ove porodice žive u Drakseniću kod Kozarske Dubice i slave slavu Sveti apostol i jevandjelist Matej,29.novembra.Od roditelja sam čula da su doselili nekad davno iz Like,neko selo okolina Gospića..
Klincovi žive i u Bronzanom Majdanu kod Banja Luke i slave Đurđevdan,ali nismo u srodstvu..
Takodje,porijeklo prezimena Stanar iz Oštre Luke me zanima..Slave Svetog Nikolu..
10. decembar 2013. u 19:50
Milorad Bogdanović
Mirjana, prezime Klincov koji slave sv. apostola i jevanđelistu Mateja, spominju se samo u parohiji Draksenići, u ŠEMATIZMU dabrobosanskom za 1882 godinu. Matej Evangelist (29. novembar) slavi se u ovoj mitropoliji (1882) u 11 protoprezviterata, u 18 parohija, gdje ima 20 javljanja. Osim Klincova u Draksenićima, tu su još rodovi Draganić ( parohije Pale i Pazarić); Graovac (Boškovići i Dragovići kod Prnjavora) Mavić (Brekinja i Dubica); Bilčar- Bilčarević (Krupa i Nova-varoš), kao i kod manjih ogranaka većih rodova.
Što se prezimena Klicov tiče, oni još slave (1882) sv. Vasilija u parohiji Junuzovci kod Gradiške a Đurđevdan u parohijama man Gomionica i Šljivno kao i u parohiji Gradiška. Znači, ovo prezime se više nigdje ne spominje u ovoj mitropoliji osim od Zmijanja do Draksenića.
(Šematizam d/b za 1882 godinu i Prezimena Srba u Bosni autora Đorđa Janjatovića, Sombor, 1993)
Ali, u Dalmaciji, u Žargoviću i Golubiću (kninski) prezime Klincov slave sv. Mateja. Klincovi u Žargoviću doselili su u 18. vjeku iz Bosne. 1920 godine bila je samo jedna kuća, sad ih više nema. U Golubiću, 1920 godine dvije kuće. U literaturi je zabilježeno mišljenje, da ova porodica vodi porjeklo iz Glamočkog Polja.
U Strmici Klincovi slave Đurđevdan, gdje su došli oko 1880 iz Golubića.
(Aleksandar Bačko – Porodice dalmatinskih Srba, Beograd 2008; str 215)
U Karlovačkom vladičanstvu (1896) prezime Klincov slave samo Matiju Evangelistu.
P.S. Mirjana, posjetite nas i ovdje:http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=138.0
10. decembar 2013. u 20:58
Milorad Bogdanović
Auuu Mirjana, zaboravih Stanare, moje komšije.
Prezime Stanar i Stanarević je isto prezime samo zavisi od mjesta.
Stanari u dubičkom kraju slave tri različite slave. U parohiji Draksenić slaveJovanjdan, Vidovici Nikoljdan a u Dubici Arh. Mihaila.
Nikoljdan slave još u parohiji Oštra Luka (za koje se interesujete) i Glinica kod Krupe. Iz Oštre Luke vjerovatno je poslije 1882 godine doselila jedna porodica u Krivaju, istočni preko Sane oko 10-tak km, slave istu slavu , Nikoljdan.
Od Stanarevića Nikoljdan slave u parohiji Bistrica banjalučka. Đurđevdan slave u parohiji Pale kao i Ribnik, a Jovanjdan u Javoranima kod Banjaluke. Još slave Lazarevu Subotu u parohiji Bihać-Hrgar i Prkosi kod Petrovca.
(Šematizam dabrobosanski za 1882 godinu)
U Karlovačkom vladičanstvu za 1896 godinu Stanari se jedino spominju kao slavljenici Đurđevdana .
U Dalmaciji ovo prezime se ne spominje.
11. decembar 2013. u 10:20
Mirjana Klincov
Hvala i za ove podatke za Stanare..
Porodica mog muža potiče iz Oštre Luke,ali nemaju saznanja o tome odakle su doslelili u te krajeve..Imate li Vi nekih podataka o tome?
11. decembar 2013. u 10:05
Mirjana Klincov
Poštovani gospodine Bogdanoviću,
zahvalna sam Vam na brzom i iscrpnom odgovoru..
Želim Vam puno uspjeha u daljem radu i nastaviću da pratim
vaš zaista odličan sajt,a preporučiću ga i drugima koji žele
nešto više da saznaju o porijeklu svoje porodice.
Srdačan pozdrav.!!
Mirjana.
10. decembar 2013. u 19:05
Mirko Kovrlija
Gospodine Bogdanoviću
Mnogo ste mi pomogli i razjasnili neke stvari.
Hvala puno na odgovoru
Srdačan pozdrav
10. decembar 2013. u 20:09
Milorad Bogdanović
Hvala, poštovani gospodine Mirko.
Poklon koji ste mi u ponovnom javljanju darovali, vidim, zove se ćirilica.
Hvala Mirko. Ostanite i dalje naš posjetilac.
Svako dobro.
30. decembar 2013. u 19:08
tejić dragan
Poštovanje.Molim vas da u Potkozarska prezimesna uvedete i prezime Tejić slave sv.Đorđa a žive u Lamovitoj SO Prijedor.Ako imate neka saznanja o prezimenu molim vas da mi napišete na moj email ili na ovoj stranici.Neka saznanja imam od g.Nebojše ( ako je to taj) koji mi je napisao neka saznanja o mom prezimenu.HVALA
3. jul 2014. u 17:56
Milorad Bogdanović
U časopisu Petra Kočića, Otadžbina br 32, str 3, godina 1908, pod naslovom Pametna pošta, spominje se Avram Tejić iz Lamovite kao pretplatnik ovoga lista, gdje je pošta prvo upućivala pošiljku u Beč pa zatim je dolazla u Lamovitu, iako je od Banjaluke do Lamovite nepuna dva sata.
Na Bečkoj pošti napisano je crvenim mastilom: Lamovit, Bosnien, i tako je Avram Tejić, adresant dobio svoj broj “Otadžbine” – što vam ima na bosanskoj pošti pameti, to više Bog ne stvori.
8. jul 2014. u 16:02
Milorad Bogdanović
U “Brbaskim novinama” br 432, subota 16 juni 1934, Službeni glasnik, piše.
Oglas.
Na osnovu trgovinskog registra za inokosne firme briše se firma “Avram Tejić”, sa nastankom u Lamovitoj srez prijedorski, jer je po smrti vlasnika radnja napuštena.
Osnovni sud Banjaluka, 22 maja 1934
30. decembar 2013. u 19:44
Ilija
Gospodine Bogdanoviću,
Vidim da ste ispravili grešku u zameni prezimena Šikman i Šmitran. Ja potičem iz sela Krndija, pa mi je dosta toga sa tog područja poznato. U parohiji Rujnica bila je drvena crkva u kojoj je svojevremeno službovao i Milan Karanović, etnolog, ali je ista početkom 2.svetskog rata zapaljena. Postavljeni upitnik kod navedenih prezimena u odgovoru, pravo prezime je Mijatović, Grgić je pravo prezime sa Marinmosta (Mutnik). Parohija koju ste naveli kao Ćevap-Vakuf, mislim da se tu radi o Kulen-Vakuf sa Une. U Šematizmu Dabrobosanske mitropolije u eparhiji Rujnica, pretpostavljam da je tu upravo za moje Šikmane napravljena greška, pa su popisani kao ŠIMANI, a ne Šikmani, a slava je Stevanjdan. I još nešto, u Poreklo stanovništva Potkozarja, spominju se među ostalim i Šikmani, ali ništa detaljnije nema. A to me mnogo interesuje. Zato molim, ako imate više podataka i literature za moje prezime da mi pomognete i uputite. Pozdrav.
8. januar 2014. u 10:43
PREDRAG NENADIC
prezime NENADIĆ mesto RUDOPOLJE kod GOSPIĆA SLAVA NIKOLJDAN
8. januar 2014. u 21:22
Daniela
Postovani,
moje dvije familije (sa djedove i sa bakine strane po tati) su iz Potkozarja. Radi se o porodicama Dosen i Balta. Ni jedno ni drugo prezime ne vidim ovdje. Baka je iz Balta /selo Balte na Kozari i za njih znam jako malo, a voljela bih kada bi ste mi mogli dati vise informacija. Doseni su iz Jutrogosta, selo izmedju Prijedora i Kozarske Dubice, slave Svetog Jovana, a postoji prica da su tu dosli iz Like. Ako imate vise podataka o ove dvije porodice bila bih Vam jako zahvalna.
Srdacan pozdrav iz Banja Luke
8. januar 2014. u 23:56
Milorad Bogdanović
Selo Balte koje se nalazi u Kozari, (zapadno od kamenoloma Drenovača) spominje se 1690 godine u kome su živjeli pobožni Srbi i gdje se nalazi ljekovito vrelo zvano Svetinja. Samo selo vjerovatno je dobilo ime po prezimenu Balte. (Prota Simo Stojanović “Zapisi protinom rukom”, naslov – Opis sela Balte i vode Svetinje)
U Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu, u parohiji Kozarac kome pripada i selo Balte (Jaruge), brojali su tada 41 kuću sa 365 duša , gdje se spominje i prezime Balta i Baltić, koji slave Đurđevdan i Nikoljdan. Ova prezimena iste slave Đurđevdan i u parohijama Gradiška-Laminci, Dubica, man. Moštanica i Prijedor (Balte) – Kozarac i Stupari kod Maglaja (Baltići). Nikoljdan u parohiji Visoko, man. Moštanica i Prijedor (Balte) – Agići, Kozarac, Krupa i Bobljuša kod Unca (Baltići). Osim ove dvije slave u tome vremenu (1882) Balte još slave Jovanjdan u parohiji Javorani i Popovac kod Banjaluke, a Baltići u parohiji Ključ slave Jovanjdan; Lučindan slave u Bugojnu i Livnu a sutrašnji Stevanjdan u parohiji Pale.
U Karlovačkom vladičanstvu za 1896 godinu Balte se spominju kao slavljenici Đurđevdana a Baltići Đurđevdana i Nikoljdana.
Prezime Balta nose i muslmani u BiH.
Inače selo Balte još se nalaze kod Čelinca i istočno od Splita kod graničnog prelaza Aržano, Hrvatska i BiH. A u Ukrajini ovo ime nosi grad u Odesskoj oblast.
O Došenima, sutra.
9. januar 2014. u 22:51
Milorad Bogdanović
O Došen(ovićima) mislio sam da ću pronaći mnogo više nego o Baltama, ali prevario sam se. Ovo prezime se ne spominje, u literaturi koja je nama dostupna, u Crnoj Gori, Hercegovini, Dalmaciji, gdje su česta prezimena koja se podjednako spominju i u Potkozarju.
Došeni se spominju u “Karlovačkom vladičanstvu” kao slavljenici Đurđevdana i Nikoljdana a takođe i kao rimokatolici, a Došenovići slave Jovanjdan i Lučindan.
U Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu, Došeni se spominju kao slavljenici četiri različite slave.
Arh. Mihaila slave u parohiji Prijedor. Đurđevdan u Vedovici i Vlaškovcu kod Dubice. Jovanjdan u parohijama Bihać-Hrgar; Glinica, Zborište i Krupa na prostoru Krupe; Čitluk kod Dubice. Nikoljdan slave u Glinici kod Krupe i Koluniću kod Petrovca.
Došenovići slave Đurđevdan u parohiji, Ljubija, man. Gomionica kao i Palanka, Stari Majdan i Umci kod Sanskog Mosta. Jovanjdan slave u parohiji Novi Grad, Jasenica kod Krupe i Vrtoče kod Bihaća.
11. januar 2014. u 00:04
Marko
Postovanje, zamolio bih da mi ukoliko iko zna objasni poreklo porodice Babic koja slavi Svetog Kozmu i Damjana iz sela Gornji Biljani u blizini Kljuca.
U mojoj porodici sa oceve strane se pamti do mog Kurdjela da su bili tamo, ali unazad dalje se ne zna, pa ako neko mozda zna, cenio bih svaku informaciju.
Unapred zahvalan!
11. januar 2014. u 20:36
Milorad Bogdanović
Marko, draga mi je vaša zainteresovanost za korijenima svojim, ali imam nekoliko nepoznanica koje bih želio da razjasnimo, ne radi nas, nego drugih koji se takođe interesuju za svoje pretke.
U knjizi Đorđe Janjatović “Prezimena Srba u Bosni” kao i u Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu, spominje se prezime Babić koji slave 16 različitih slava, ali slavu Kozman i Damjan ili svete Vrače, ne spominju se Babići kao slavljenici. To ne mora da znači da ih tada tamo nije bilo, jer dosta je izostavki kasnije utvrđeno.
U pomenutom Šematizmu navodi se da su Biljani imali samo 12 kuća (Ključ 24) i pripadali parohiji Ključ, čiji je paroh bio Simo Karlaš.
U ovoj parohiji spominju se Babići kao slavljenici Nikoljdana a slavljenici Kozmana i Damjana se ne spominju.
U Protoprezvteratu ključkom sv. Vrače (Kozman i Damjan) slave Panići i Aničići u parohiji Ključ, kome pripadaju i Biljani; u parohiji Slatina Kaurini a u parohiji Sanica Tojagići.
Inače, sv. Kozman i Damjan se od ukupnog broja javljanja slavi u Krajini 56%, u srednjoj Bosni 40%, a u istočnoj Bosni se veoma rijetko sreće, tj, slavi se u 24 protoprezviterata, 73 parohije, gdje ukupno ima 126 javljanja, ali Babići se ne spominju.
Svako dobro.
12. avgust 2016. u 15:42
Boro
Poštovani Marko,
I moja familija slavi krsnu slavu Sveti Vrači (Kozmo i Damjan)i mi smo sa Plamenica u blizini Ključa.
Po mom saznanju tamo su se doselili iz Hripavaca sela blizu Biljani, a navodno porijeklo nam je iz Hercegovine.
Ranije su se Plamenice zvale Migino brdo sa zaseocima Babiќi (krsna slava Sv.Vrači),Gromile (Kr.slava Nikoljdan),Vukoviќi, Josipoviќi,Adamoviќi i Ѓukiќi.