Stanovništvo Potkozarja doseljavalo se sa raznih strana, od Kosova, Raške oblasti, Crne Gore i Stare Hercegovine, ali i susedne Like i Dalmacije.
Drakulići su iz Korjenića u Hercegovini (slave Mratinjdan).
Durbabe su od sela Doribabe, od bosanskog ugra.
Dulići su iz Dulica od Gacka u Hercegovini.
Đilasi su poreklom iz Crne Gore (slave sv.Simeuna).
Zoranovići su poreklom iz Hercegovine.
Zorići su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).
Zupci su sa Zubaca u Hercegovini (slave sv. Đurđa).
Jarakule su poreklom od Raškovića iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).
Janjetovići su poreklom od Teodorovića u Hercegovini, a doselili su preko Dalmacije i Like u ove krajeve (slave Jovanjdan).
Jasnići su poreklom s Kosova (slave Đurđevdan).
Jugovići su iz Gacka u Hercegovini. Jugovci su iz polimskog sela Jugova ili od Juga iz Jugovića u gornjoj hercegovačkoj površi.
Kavenuše su poreklom iz Polimlja (slave sv. Simeuna). Kadijevići su poreklom iz Zavale u Popovu, u Hercegovini.
Kalanji su iz Miruša kod Bileće, u Hercegovini (slave Nikoljdan).
Kalabe su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Stefanjdan).
Kalabići su poreklom od Nove Varoši iz Starog Vlaha.
Kalinovići su došli iz Kuča u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Karugići su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Kelemanovići su iz Pocrnja, verovatno od Ljubinja u Hercegovini.
Kerkezi su poreklom iz Gornjeg Dragačeva (slave Đurđevdan).
Kecmani su doselili iz južne Srbije preko Hercegovine i Dalmacije u ove krajeve (slave Vratolomijevdan).
Kovačevići su iz Raške (slave sv. Jovana).
Kozomore su poreklom s planine Kozomor, Nova Varoš, Stari Vlah (slave sv. Jovana).
Komadine su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Kondići iz dubičkog kraja su poreklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan)
Koraći su iz Popova u Hercegovini. Njihovo dalje poreklo je Bratonožići u Crnoj Gori (slave sv. Iliju).
Korjenići su iz. Korjenića u Hercegovini.
Kosijeri su poreklom iz Kosijereva u Crnoj Gori.
Kosovci su poreklom iz Kosova.
Koturi u više sela dubičkog i gradiškog područja doselili su iz Starog Vlaha od Ibra (slave Nikoljdan).
Kočići su poreklom od bratstva Maleševaca u Hercegovini (slave sv. Ignjatiju). Godine 1436. spominje se Blaž Kočić u Cetini. Srbima kojima pripada Blaž su Hercegovci koje je naselio car Dušan oko Klisa i Skradina. Kočići su doselili od Maleševaca u Grahovu iz Crne Gore.
Kraljevići su doselili iz Hercegovine.
Krvavci su poreklom iz Hercegovine.
Krčikovići su poreklom iz Crne Gore (slave Nikoljdan).
Krtoline su od Lubura u Riđanima, iz Crne Gore.
Kruge su doselile iz Crne Gore. Kuvelji su od Sjenice (slave Đurđevdan).
Kuvalje su poreklom od Sjenice (slave Đurđevdan).
Kukići su poreklom iz Banjana u Crnoj Gori.
Kukići su doselili iz Hercegovine.
Kukulji su doselili iz Crne Gore.
Kužeti (Zorići) su se nazvali što su prekužili kugu, a negde su bili kuvari u kužini i po tom nazvani Kužeti.
Lugonje su poreklom iz Drobnjaka iz Crne Gore (slave Đurđevdan).
Lukači su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Lopari su doselili od arbanaške granice iz Crne Gore (slave sv. Jovana).
Lopare su iz Trebinjske šume u Hercegovini.
Loparice su iz Crne Gore.
Ljubibratići i Puhali, velike ličke porodice, došli su iz Trebinja u Hercegovini sa vladikom Ljubibratićem, čiji su bratstvenici bili. Ovoga vladiku isterali su Mlečani iz manastira Savine nakon osvajanja Herceg Novog. To mu je pribavilo tursku zaštitu i putovanje na takvu daljinu. To je izgleda bilo 1717. godine.
Mandići su neki iz Raške, a neki iz gornje Hercegovine (slave Nikoljdan).
Majstorovići su doselili iz Hercegovine.
Maleševci su od Bileće u Hercegovini.
Mataruge oko Kozare su poreklom od starog brata Mataruga u Grahovu u Crnoj Gori. Ima ih i u Matarugama u Ćehotini, u slivu Lima. Svi slave Đurđevdan. Mataruge u Grahovu u Crnoj Gori prvi put se spominju 1318. godine.
Matavazi su iz Crne Gore, a tamo se misli da su poreklom Arbanasi.
Moravci su doselili iz Starog Vlaha (slave sv. Jovana).
Morače su iz Morače u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).
Mastilovići su iz Gacka u Hercegovini.
Mačinko je doselio iz Hercegovine (slavi sv. Iliju).
Mačnoge su doselile iz Hercegovine.
Macure su poreklom iz Bratonožića u Crnoj Gori (slave sv. Arhanđela).
Medani su iz Hrasna u Hercegovini (slave Jovanjdan).
Merčepi su poreklom iz Riđana u Crnoj Gori.
Mehteri ili Štrpci (to isto znači na turskom jeziku) doselili su iz Starog Vlaha.
Miroslavići su poreklom iz sela Kapavice, kod Ljubinja, u Hercegovini. Ovi se u Kapavici sada zovu
Gordići, a poreklom su iz Mratinja od Nikšića (slave Nikoljdan).
Mostarci su poreklom iz Hercegovine.
Mokronoge su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
Neretvljanci su poreklom iz Hercegovine.
Nikšići su poreklom od Nikšića u Crnoj Gori.
Obadi su iz Borča na Neretvi u Hercegovini.
Obućine su poreklom od Kolašina (slave sv. Đurđa).
Odavići su poreklom iz Hercegovine.
Ožegovići su iz sela Ožegovića, na Čevu, u Crnoj Gori (slave sv. Stefana).
Oljača imaju svoje imenjake u Oljačincima, u Dubnici, u Vranjskoj Pčinji, a oni su poreklom iz Lopardinaca kod Preševa (slave Đurđevdan).
Oparice su doselili iz Levačkih Oparica (slave sv. Jovana).
Otašovci su iz Crne Gore.
Padežani su poreklom s juga Srbije.
Pađeni su iz Pađena u Hercegovini (slave sv. Đurđa).
Palavestre su poreklom iz Hercegovine.
Paruh je poreklom od Taraila u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini.
Pašići i Pjanići su došli iz Raške (slave Jovanjdan).
Perinovići su iz Nevesinja u Hercegovini, a oni su od Mučibabića.
Pišteljići su doselili od Trebinja u Hercegovini (slave sv. Nikolu).
Plemići su iz sela Pleme u višegradskom kraju (slave sv. Nikolu)
Pocrnji su iz Pocrnja od Ljubinja u Hercegovini.
Popare su poreklom iz Fatnice u Hercegovini.
Predojevići su poreklom iz Rudina kod Bileće u Hercegovini (slave sv. Alimpiju).
Pribićevići su doselili iz Hercegovine.
Puhali su došli od Trebinja u Hercegovini.
Rendulići i Rendići su od Sjenice.
Rorići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.
Santrači su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Pantalijevdan).
Selaci su doselili iz Starog Vlaha.
Silimići su iz Hercegovine (slave sv. Đurđa).
Sjenežete su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.
Skenderije su od Skadarskog kraja. Njihovo krsno ime je sv. Vrač.
Skoplje su iz Hercegovine.
Smoljani, Smolići, Smoloići poreklom su s karsnog platoa izmedu donje Tare i Pive u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).
Smoljevići i Smoljo poreklom su iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).
Sopilji i Sovilji su iz Nevesinja, Hercegovina (slave Nikoljdan).
Srđeni su iz sela Srđevica u Gacku, Hercegovina,
Stirači su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Sunarići su iz Starog Vlaha (slave Simeunjdan).
Tankosavići su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Ðurda).
Tice su iz Polimlja.
Toromani ili Turomani od Dubice i Gradiške su poreklom iz Polimlja (slave sv. Stevana).
Trninići su iz sela Trnina u Kolubari.
Trubari su iz Hercegovine.
Tubini su iz Burmaza kod Stoca u Hercegovini (slave Vartolomijevdan).
Tumarići su iz Tumarske, planina Konjuh.
Ćeranići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.
Ćermani su iz Ljubinja u Hercegovini.
Ubavići su od višegradskog kraja.
Ugarčići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini. Ugarča su iz Hercegovine. Ugrenovići su poreklom iz Starog Vlaha (slave Jovanjdan).
Hašani su doselili od Plava iz Crne Gore.
Here su poreklom iz Hercegovine.
Cikote kod Dubice su poreklom iz Starog Vlaha. Cikota ima u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).
Džepine su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).
Šaponje su od Nove Varoši, Stari Vlah (slave sv. Vasilija).
Šatenci, Šamate su doselili od Bileće iz Hercegovine.
Šašari su iz Hercegovine.
Ševe su od Nikšića iz Crne Gore (slave Aranđelovdan).
Ševići su od Sjenice iz Starog Vlaha (slave Đurđevdan).
Šljivići su iz Starog Vlaha (slave Nikoljdan).
Šoboti su porijeklom od Mrnjavčevića iz Kuča u Crnoj Gori (slave Mitrovdan).
Šolaje su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).
Štrpci su doseljenici s juga, iz Hercegovine.
Štekovići su iz Vasojevića. Prema drugim podacima, iz sela Štekovica u Priboju, gde se spominju od 1642. godine, Crna Gora (slave Nikoljdan).
Šumljaci su doselili iz Šume u Hercegovini.
Šunjići su poreklom iz Hercegovine. Šumani od Dubice i Gradiške poreklom su od Polimlja.
Šurlani su poreklom iz sela Oraha u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Izgleda da su Šurlani doselili preko Dalmacije.
Stradanje Srba sa Kozare i Potkozarja u Drugom svetskom ratu
U Drugom svetskom ratu s područja Kozare i Potkozarja izgubilo je živote preko 40.000 stanovnika. Područje Kozarske Dubice pre Drugog svetskog rata imalo je 33.350 stanovnika. Od toga broja je poginulo 18.495 stanovnika. Samo na području opštine Kozarske Dubice 463 domaćinstva ostala su bez naslednika po muškoj i ženskoj liniji. Njihova ognjišta su se ugasila. I ovo je jedan podatak koji pokazuje kako su ratovi uništavali stanovništvo na ovom području koje je ginulo, raseljavalo se i naseljavalo.Na ovo područje posle Drugog svjetskog rata stanovništvo se doseljavalo i naseljavalo iz Zmijanja i Manjače. Interesantno je navesti da je bila migracija posle Drugog svjetskog rata iz Zmijanja u Knešpolje, na mesto gde je izginulo stanovništvo. To su kupovali zemlju od onih koji su ostali i naselili se. Ovo je isti pravac nekadašnjeg migracionog kretanja od Zmijanja u Potkozarju.
Dušan Divljak, star 70 godina, iz sela Pobrdana u Knešpolju, priča da je posle Drugog svjetskog rata doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.
Rajko Stanivuković iz sela Pobrdana u Knešpolju posle Drugog svetskog rata je doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.
Dušan Tomaš iz sela Pobrdana u Knešpolju priča da mu je pričala prababa Mika da su oni davno doselili od nekud iz Dalmacije. Slave sv. Nikolu. I ovo je migracioni pravac Crna Gora-Hercegovina-Dalmacija-Potkozarje. Dušan priča da je njegova prababa Mika rođena u XIX veku. U fašističkoj ofanzivi na Kozari juna i jula 1942. godine poginula su Mikina tri sina: Stevo, Simo i Ilija. Tad je prababa Mika bila u poodmaklim godinama. Izginuvši sinovi i unuci, ali osta samo jedno praunuče, Dušan.Malo muško dete koga baba Mika nije od sebe nikud odvajala. Mika bi govorila: »Dala sam otadžbini sinove i unuke. Hvala bogu, osta mi praunuk Dušan, moja glava kuće. I moje se ognjište nije ugasilo.«Godine 1943. nastupila je glad. Baba Mika u svojim poodmaklim godinama uze zastavu i krenu pred omladinom da bere noću žito prema Dubici. »Za mnom, djeco, ne bojte se, moramo od neprijatelja oteti naše žito!« Kad se završio rat 1945. godine baba Mika je sa svojim praunukom Dušanom podigla kućicu. Ostao je praunuk Dušan i nije se ugasilo ognjište. Kad je Dušana oženila i uputila u vojsku, baba Mika je govorila: »Za otadžbinu sam dala sinove i unuke, ali sam dočekala da iz moje kuće ponovo pošaljem vojnika da nosi pušku i brani knešpoljsku zemlju natopljenu krvlju njegovih djedova i očeva. Pjevajte, ljudi i veselite se! Danas sam najsrećnija prababa u Knešpolju. Baba Mika iz svoje kuće ponovo šalje pod pušku vojnika. Nije dušman uspio da uništi ognjišta u Knešpolju!« Takve su bile majke Knežopoljke.
Predanja o poreklu koja su se prenosila sa oca na sina:
Krnete, Baslaći, Sadžaci, Milanovići doselili su iz Like u Potkozarje. Prema rodoslovu koji je posedovao Stanko Krneta, oni su u Liku došli iz Sjenice. Dakle, Sjenica-Lika-Potkozarje, to je bio pravac migracione struje. Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru slave Tomindan. Krnete u Marinima i Jutrogošti slave Jovanjdan. Evo kako je došlo do promene slave. Seobom iz Like jedan Krneta se zadržao u Cazinskoj krajini, a drugi odoše u Marine i Jutrogoštu. Ovaj Krneta što osta u Cazinskoj krajini ubio je dva bega i pobegao u drugi feud, ali je po kazni morao promeniti slavu. Od tih su Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru, koji slave Tomindan. Inače, stara slava Krnetama, dok su bili u Sjenici i Lici, bila je Jovanjdan. Simatovići su se zvali Regode. Prvi Regoda došao je iz Ključa u Palančište. Dakle, pravac migracije Hercegovina-Dalmacija-Ključ-Potkozarje. Taj Regoda imao je sina Simu-Simata. Simatovi sinovi po ocu Simatu dobiše prezime Simatovići. Selo se zvala Simatovica. Simat je bio prvi u Simatovićima. Od njega pred Drugi svjetski rat bilo je više od 20 kuća, domaćinstava. Prezime Simatovići dobili su ima preko 100 godina. Regode su slavile Đurđevdan. Tu slavu nasledili su Simatovići.
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić




25. april 2014. u 23:58
Milorad Bogdanović
Hvala Mirjana na tako lijepim riječima i, odmah na početku primi pozdrav iz svog rodnog kraja i zemljaka iz Jelićke rodom.
Pa nisu baš RASTOKE tako nepoznate i neobične.
Još 1469 godine spominje se “naselje Rastoka u nahiji Samobor gdje je živjelo sedam kristjanskih porodica. Imena domaćina porodica su: Jelonja, Raduh, Radeljko, Vuksa, Milivoj, Radaš i Perinko. Stanovnici ovog naselja u deset narednih godina smanjivalo se, a taj podatak bilježi nam najstariji defter (str 316) navodeći devet imena domaćina porodica”. “Danas je to naselje Bastasi kod Foče, ranije zvano Rastoka”. Knj: “Sumarni popis sandžaka Bosna 1468/69″; str 115, 331.
Takođe, ovdje se spominju prezimena kao što su Radić, Vukić, Desnica, Golubić, Romanović, Krčmar, Daničić, Tošić, Božanić, Pavlović, Babić, Radonjić,Janjić, Popović… kao i nazivi sela: Kostajnica, Melina, Srb. Bistrica, Vrhovina, mezra Knežpolje, Moštanica, Vranovina… itd, te 1469 godine.
Selo Rastoke nalaze se i danas u Baniji kod Slunja, gdje je većina stanovništva doseljeno sa područja Podkozarja.
Prezime Rastoka spominju se pored Marićke i u parohiji Kozarac, koji takođe slave Đurđevdan. Knj:”Šematizam mitopolije d/b za 1882 godinu”.
O Šaulama, možda kasnije, ili će neko drugi pisati o njima.
Svako dobro, i ostanite i dalje sa nama.
23. maj 2014. u 15:23
Milan Pajic
Postovani gospodine Bogdanovicu,
Zanima me poreklo prezimena Pajic. Deka i baka su mi rodjeni u Atenici i Zablacu kod Cacka. Jos kao malom decaku, secam se da mi je pricao da smo poreklom iz Hercegovine ( ukoliko se dobro secam- kao i da smo jednom menjali prezime u Polic). Na internetu takodje nisam uspeo naci nikakve informacije. Hvala Vam najlepse na pomoci.
Unapred zahvalan
Milan
Sydney Australia
29. maj 2014. u 16:56
Milorad Bogdanović
Poštovani gospodine Milane
U pisanim dokumentima pronašao sam prezime Paić iz 1827 godine, što se može vidjeti i pročitati u knjizi Dr Tihomira R. Đorđevića – Arhivska građa za naselja u Srbiji; Beograd-Zemun 1926, ili novo izdanje knj. Naseljavanje Srbije, edicija Koreni.
U pismu Vasilija Popovića od 19 maja 1827. iz Čačka, nalaze se imena ljudi koji su prebjegli iz nahije Pazarske u nahiju Požešku, gdje se pod brojem 9 i 10. spominje Miloš Paić i Miljko Paić, str 474 (492)
Na strani 486/9 (504/7) nalazi se spisak poreskih obveznika “u Srezu Trnavskom Okružju Čačanskom” , upućen 16 januara 1737. Knezu Milošu, gdje se u selu Atenici spominje pod r.br. 44, 45 “Đoko Galonja i Starica udovica, starinaci, imaju kuće, nisu u poreskom tevteru,….” Za Galonju u primjedbi stoji ” Ušao ženi u kuću i drži baštinu svog šuraka”.
Pod br 46. spominje se “Radenko Radičević iz sela Zablaću” koji je isto starinac .
Ovdje se takođe spominje i prezime Polić, str 244/5 (262/3), gdje 9 marta 1837 Jovan Mićić sa karaule na Kokinom Brodu (Drina) piše Knezu Milošu: ” Kad sam u Mokru Goru došao izađe preda me ona dva Polića: Mjailo i Buća, koji su još lani iz Turske ovamo prešli i u Sokolsku Nahiju, u selu Velešu, se namjestili” … Nah. Užička
Zatim, 22 marta 1837 piše iz Čačka divizioni general Jovan Obrenović Knezu Milošu: “Laza, inače Buća, i Mijailo braća Jankovići (Polići), rodom iz Kratova, Nahija Novovaroška u Turskoj, a sada živeći od 1835 god. u Postinju, Okružju Podrinskom imali su jednog brata zaostavšeg u Kratovu”…
“Danas 20. t.m. ispitana su braća Laza i Mijailo Jankovići (Polići)… koji su 5. t.m. preko granice naše u tursku državu u selo Kratovo, Nahija Novovaroška, prelazili i volove Đoke Polića iz Kratova u predel ovaj preterali”
Ispit nad Lazom Polićem. ” Ime mi je Lazo Polić, godina mi je 30, iz Postinja sam, Sreza Azbukovačkog, Okružja Podrinskog, bio sam buljubaša na karauli Crnčanskoj… Đoko Polić, naš rođak,…”.
Eto , za početak biće ti sasvim dovoljno i zanimljivo da nastaviš dalje, a ako zatreba tu smo.
Svako dobro.
29. maj 2014. u 13:15
sale
Interesuje me o Majkićima, selo Donje Vodicevo, opstina Novi Grad (bivsi Bosanski Novi). Njihova slava je Djurdjevdan, znam po pricama da su starosedeoci….
Veliki pozdrav
3. jun 2014. u 20:51
Majdanac
Postovani gospodine Milorade.
Imam jedno pitanje. Odakle poticu Majdanci? U samom gradu Gradiska, ima porodica Majdanac i pravoslavaca i muslimana. To mi je malo nejasno, pa ako znate nesto o tome da mi objasnite.
Hvala unaprijed.
3. jun 2014. u 22:02
Milorad Bogdanović
Nisam siguran da se za sada može pronaći tačan odgovor na vaše pitanje ali, sve su prilke da nosioci ovoga prezimena potiču iz okoline Bronzanog Majdana, koji su staro prezime zamjenili mjestom odakle su došli a svoju slavu zadržali.
Za muslimane iz Orahove mogle su se čuti kroz priče da “imaju rodbinu u Oraovi kod Save” a za Srbe na prostoru Lijevča polja pa do Gradiške i Srpca, to se može vidjeti u dosta pisanih dokumenata, jer taj prostor je bio “prolazna stanica” za selidbu u Slavoniju.
Gledajući da se ovo prezime spomnje u Šematizmu za 1882 godinu u parohiji Dragelji i Gradiška, gdje slave Stevanjdan i Nikoljdan, kao i u Prijedoru gdje slave Đurđevdan, dolazi se do još čvršće pretpostavke da su sa prostora timarskog ili zmijanjskog područja gdje su ove slave dosta zastupljene.
Dobro bi bilo da se malo pozabaviš time kroz priče starijih osoba, pa ako nešto više doznaš, podari to i nama.
Ja sam rodom s toga kraja, pa zasigurno ću vas upoznati ako dođem do novih saznanja.
Svako dobro i ostanite i danje sa nama.
21. jun 2014. u 10:29
vasa mijuk
Postovani, moji pretci i rodjaci su iz sela Citluk kod knezice. Voleo bih saznati poreklo tog prezimena. Unapred vam se zahvaljujem Vasa Mijuk
21. jun 2014. u 13:46
Milorad Bogdanović
Vaso, prezime Mijuk je neobično i rijetko. Nisam pronašao da se igdje više spominju nego u parohiji Čitluk, kojima je slava Đurđevdan. To sam pronašao u Šematizmu d/b za 1882 godinu u našoj Digitalnoj biblioteci http://www.poreklo.rs/2014/01/05/digitalna-biblioteka-portala-poreklo/, gdje bih ti preporučio da posjetiš i vjerovatno ćeš možda imati više sreće i pronaći nešto više o svojima pretcima.
Svako dobro i ostanite i dalje sa nama.
25. jun 2014. u 20:59
Goran Kondic
Gospodo,
zovem se goran kondic, pokojni otac mi je rodjen u stratinskoj blizu bronzanog majdana pa me interesuje odakle poticu kondici? slava nam je nikoljdan, otac mi se zvao todin, djed lazar a pradjed jovan!
isto me interesuje porjeklo sa majcini strane, djevojacko prezime joj je cunjak a djed se zvao ratko iz sela krivaja blizu omarske
hvala unaprijed
25. jun 2014. u 22:24
Milorad Bogdanović
Gorane, neznam koja si generacija, ali o Kondićima kao i većem broju prezimena sa prostora nekadašnjeg Timara, teško je tačno odgovoriti od kada su ovdje.
Moja je predpostavka da smo na ovome prostoru “i prije Turaka” kako se u starija vremena govorilo, mada u ova “elektronska” sve se više čuje priča da smo iz Crne Gore i Hercegovine, što se teško može uklopiti sa dostupnim pisanim dokumentima.
Ali, predložio bi ti da posjetiš naš Srpski DNK projekat http://poreklo.rs/srpski-dnk-projekat/, kao i naš Forum, i mnogo toga biće ti jasnije.
Svako dobro, zemljače.
9. jul 2014. u 22:15
Boris
E vala, svaka vam čast …
Pa da se i ja predstavim naime prezivam se Došenović, slava nam je Đurđevdan. Prađed je Milan, đed Miloš obadvojica su odrasli u Bosanskom Milanovcu s tim da mi je đed sišao sa brada u Zdenu opština Sanski Most.
Otac mi je rođen isto u Sanskom Mostu kao i ja i sve do 1995 smo živjeli tamo. Usljed ratnih dešavanja smo se nastanili u potkozarju tj. Prijedoru. Od imovine imamo još nekih 150duluma na B. Milanovcu praktički šuma, dok je kuća u Zdeni prodana.
Ono što sam ja vidio ima i starosjedioca potkozarja i Došena a bogami i Došenovića s tim da se i ja smatram jednim od njih jer praktično sam odrastao u Prijedoru. Eto toliko…
19. jul 2014. u 13:04
PETAR
Poštovani,
zanima me da li postoji veza prezimena Milešević sa prezimenima Krneta, Krnetić pošto im je zajednička slava Sv, Toma /Tomindan/.Naime u nekom maglovitom porodičnom sećanju kod nas Mileševića iz Male Krupske Rujiške tvrdi se da smo se ranije prezivali Krnetići i da smo se doselili iz Like.
Unapred zahvalan Pero Milešević
7. novembar 2014. u 19:34
Milorad Bogdanović
Petre, uvjek je poželjno i korsno saslušati starije osobe i pribilježiti njihove priče. Možda se u daljim pretraživanjima dođe do potvrde ovoga predanja.
Čitajući Šematizam d/b za 1882 godinu , za sada najstarije crkveno djelo gdje se spominju parohije, slave i prezimena ove mitropolije, u parohiji Ruiška spominje se prezime Milošević i Kutlija koji slave Tomindana, a u parohiji Dobroselo Krnetić, Đurić i Ljepoja. Tomindan još slave Krneta u parohiji Krupa, Dubovik, (H)Ašani; Ivanjska-Krnetići.
Miloševići koji slave Tomindan spominju se još u parohiji Banjaluka, Kostajnica i Čitluk kod Dubice.