Nova Varoš i okolna sela

11. jun 2012.

komentara: 65

Opština Nova Varoš:

Akmačići, Amzići, Bistrica, Božetići, Brdo, Bukovik, Burađa, Vilovi, Vraneša, Gornja Bela Reka, Gornje Trudovo (do 1959. godine Jasenovačko Trudovo), Debelja, Donja Bela Reka, Draglica, Draževići, Drmanovići, Jasenovo, Komarani, Kućani, Ljepojevići, Miševići, Negbina, Nova Varoš, Ojkovica, Radijevići, Radoinja, Rasnica (zaselak Draglice), Rutoši, Seništa, Tisovica, Trudovo (od 2007. godine Trulovo), Čelice i Štitkovo (formirano novo naselje 2007. godine Tikva od dela naselja).

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (65)

Odgovorite

65 komentara

  1. Vojislav Ananić

    Seništa

    Seništa su ratarsko-stočarsko seosko naselje razbijenog tipa. Formirano je na 1000 m visine na kontaktu pobrđa i proširene doline Uvca. Selo je udaljeno oko 18 km od Nove Varoši. Površina seoskog atara iznosi 2498 ha. Ime je dobilo po seništu – mestu za odlaganje sena. Obuhvata četiri zaseoka: „Klak”, „Vrtače”, „Dugo polje” i „Mutavdžiće”. Preteču današnjeg naselja čini srednjovekovni srpski grad Klak, koji se prvi put pominje 1326. godine. Grad su podigli Nemanjići kao metoh manastira Hilandar. Ostaci grada Klaka arheološki su ispitani 1993. godine. Stanovništvo je starosedelačko, ali ima i doseljenih iz Crne Gore. Većinsko je srpsko i slavi Aranđelovdan i Svetog Nikolu.
    Godine 1948. selo je imalo 864 stanovnika. Od tada broj stanovnika u selu se iz godine u godinu smanjuje. Tako je prema Pipisu 1991. godine u selu živelo 359 stanovnika u 120 domaćinstava. Po popisu 1991. godine u selu je bilo 32,6% poljoprivrednog stanovništva. Struju je selo dobilo 1967. godine, a vodom se stanovništvo snabdeva preko izvora i mikrovodovoda. Do početka 1980. godine u selu je eksploatisana ruda magnezita.

    Izvor: Novovaroški kraj, antropogeografska proučavanja, edicija Stara Raška – knjiga III

  2. Vojislav Ananić

    Tisovica

    Tisovica je ratarsko-stočarsko naselje razbijenog tipa na padinama Javora (1519 m). Udaljena je oko 27 km istočno od opštinskog centra. Površina atra iznosi 776 ha. Naziv dobija po istoimenom vodotoku pored koga je formirano selo. Tisovica se prostorno razvija u visinskom pojasu između 1100-1519 m.
    Selo povezuje dve veće fizionomske celine: „Gornju” i „Donju Tisovicu”. Naseljeno je početkom XVIII veka stanovništvom iz Crne Gore i Hercegovine, a 1921. godine imalo 17 domova i 152 žitelja. Stanovništvo je srpsko i slavi Svetog Nikolu i Svetog Đorđa (3).
    Tokom druge polovine XX veka, kao i u većini sela novovaroškog kraja, smanjen je broj stanovnika sa 246 (1948) na 130 (1991). Po popisu 1991. godine u selu je bilo 83,8% poljoprivrednog stanovništva.
    Električno osvetljenje selo dobija 1972. godine, a vodom se snabdeva preko lokalnih vodovoda. U selu se nalazi spomenik poznatom srpskom junaku majoru Iliću, a vodeći tržišni proizvodi su povrće i stoka.

    Izvor: Novovaroški kraj, antropogeografska proučavanja, edicija Stara Raška – knjiga III

    • Boško

      Selo Tisovica pripada opštini Nova Varoš i najisturenije je prema opštini Ivanjica. Nastalo je na severno istočnim padinama Javora (1519 m), i južnim padinama Tisovog brda, i Bursaća. Kroz selo protiče rečica Tisovice čije je glavno izvorište upravo na severnim padinama Javora zv. Česta vrela kojoj potom pritaču brojni potočići formiraju ći reku koja selo deli po sredini i teče na jugozapad ka selu Štitkovu, Gornjem Trudovi, Debelji i Ojkovici gde se uliva u reku Uvac, sada potopljenu hidroakumulacijom Kokin Brod ili Zlatarsko jezero. Selo se deli na dva dela: Gornju i Donju Tisovice a u njima danas žive familije Divovići, Basarići i Petrićevići. Nekada su tu živeli i Vasilići i Radišići. Kuće su im na nižoj nadmorskoj visini od pomenute gornje granice jer 1519 m.je najviša kota planine Javor koja se zove Vasilijin vrh gde nikakvog naselja nema a ni mnogo niže. Drugi vrh Javora je Jankov vrh (1498m) i na njegovim severnim padinama takođe je atar sela Tisovice. Spomenik legendarnom srpskom junaku iz Prvog srpsko-turskog rata 1876- 1877, majoru Mihailu Iliću i ratnicima izginuli u tom ratu na visovima Javora, nije na području sela Tisovice već na teritoriji opštine Ivanjica a u ataru sela Ravna Gora(ivanjička). Na žalost, spomenik ovom heroju trebao bi biti i u selu Tisovice, barem skroman krst sa natpisom, i to na mestu njegove pogibije, a to se mesto nalazi neposredno pod Janković vrhom, zv. Prevoja-Livadički krš, a to mesto pripada Tisovice.

  3. Vojislav Ananić

    Trudovo (Donje Trudovo)

    Ratarsko-stočarsko naselje razbijenog tipa nastalo je na uzvišenjima koja se blago spuštaju ka desnoj strani reke Tisovice, oko 30 km severoistočno od Nove Varoši. Površina seoskog atara iznosi 1522 ha. Po predanju ime sela vodi poreklo od osušene mahovine na kori drveta (trud). Na nekim topografskim kartama upisana je kao Donje Trudovo. Prostire se u visinskoj zoni 858-1243 m.
    Trudovo obuhvata šest zaseoka: „Topalovići”, „Dolinoši”, „Gušovići”, „Vasilići”, „Radmilovići” i „Čolanići”. Prvobitno je selo predstavljalo jedinstveno naselje Trudovo, sa sada posebnim selom Gornje Trudovo.
    Doseljavanje je počelo krajem XVIII veka uglavnom iz Hercegovine i Crne Gore. Stanovništvo je srpsko i pretežno slavi: Svetog Nikolu, Svetog Đorđa i Svetog Stefana. Struju je selo dobilo 1973/74. godine, a vodom se snabdeva sa izvora i lokalnih gravitacionih vodovoda. Glavne seoske manifestacije su u danima verskih praznika: Cveti, Mala Gospojina i Dimitrovdan.
    I u ovom selu je u periodu 1948-1991. smanjen broj stanovnika kao i u većini seoskih naselja u novovaroškom kraju. Godine 1948. selo je brojalo 259 stanovnika i 39 domaćinstava, a 1991. godine 122 stanovnika i 32 domaćinstva. Do 1998. godine u selu je postojala osnovna škola iz 1933. godine, koja je zatvorena zbog malog broja učenika. Po popisu 1991. godine u selu je bilo 85,2% poljoprivrednog stanovništva.

    Izvor: Novovaroški kraj, antropogeografska proučavanja, edicija Stara Raška – knjiga III

    • Ljubomir Lazarević

      Poštovani Vojislave,
      Moja porodica potičre iz Staog Vlaha. Sada živimo u selu Popovići o čemu ima podataka iz popisa 1823. Opština Kraljevo.Tadanahija
      Rudnička.
      Moguća imena i prezimena kao poreklo: Sprženović Evgenije, Sprženović Teodosije, Milosavljević Nikola.Nika – pominjemo se i kao
      Spasenović Nikola-Nika. Nemamo podatak o mestu iz kojeg dolaze naši preci. Na pr. Nikola Milosavljevi, rođ.1784. Ima ga u popisu iz 1831.kao Milosavljević i moguće ds je to ističovek što 1823. stoji kao Sprženović Nikola. Postoje sada Jevđevići, Todovići.Nikići.
      Prezivamo se Lazarević po Lazaru Nikiću. A Nikići sudobili prezime po Niki. Odgovoritr mi molim Vas ako možete. Mejl: [email protected].
      Da ne dužim, ali bih voleo da stupimou kontakt. Srdačan Zavičani pozdrav, Ljubomir Lazarević

      • Ljubomir Lazarević

        Dodatak: Slavimo Sv.arh. Stefana (Jevđević i Todovići i Nikići i Lazarevići) Od Todovića ima Markovića po Marku Teodosijeviću)

  4. Vojislav Ananić

    Čelice

    Čelice su ratarsko-stočarsko seosko naselje razbijenog tipa, formirano na uzvišenjima Oštrik (1283 m) koje se strmo spuštaju ka toku Lima. Nalazi se 20 km zapadno od Nove Varoši. Površina seoskog atara je 929 ha. Pored sela nalazi se Oštrička pećina. Naziv sela je zoogeografskog porekla, od pčela koje se u lokalnom govoru nazivaju čele. Čelice se prostiru u visinskom pojasu između 740-1283 m.
    Stanovništvo Čelice je doseljeno uglavnom iz Crne Gore i Hercegovine. Selo objedinjuju osam zaseoka: „Čkanje”, „Ripe”, „Kostovinu”, „Krševe”, „Porčivalovu”, „Banjicu”, „Pešterce” i „Bogdanoviće”. Prvi put se pominju na prelazu između XVI i XVII veka. Godine 1921. selo je brojalo 43 kuće i 315 žitelja.
    Godine 1948. selo je imalo 335 stanovnika, a do 1991. broj stanovnika je smanjen na 105. U istom periodu smanjen je i broj domaćinstava sa 44 (1948) na 30 (1991). Stanovništvo je srpsko i većinom slavi: Svetog Nikolu, Svetog Đorđa i Svetog Trifuna. Do 1976. godine u Čelicama je postojala osnovna škola. Po popisu 1991. godine u selu je bilo 25,7% poljoprivrednog stanovništva. Električnu energiju selo je dobilo početkom 1970. godine, a vodosnabdevanje je individualno (bunari i izvori).

    Izvor: Novovaroški kraj, antropogeografska proučavanja, edicija Stara Raška – knjiga III

  5. Vojislav Ananić

    Štitkovo

    Štitkovo je ratarsko-stočarsko seosko naselje razbijenog tipa formirano na padinama Anđelinog vrha i Čemernice. Nalazi se 26 km istočno od Nove Varoši. Površina seoskog atara Štitkova iznosi 1560 ha. Godine 1948. selo je imalo 404 stanovnika, 1953. godine 423, a 1961. – 380 stanovnika. Od tada dolazi do smanjenja broja stanovnika. Godine 1971. selo je brojalo 312 stanovnika, 1981. godine 238, a 1991. – 172 stanovnika. Po popisu 1991. godine u selu je bilo 68% poljoprivrednog stanovništva.
    Po predanju geografsko ime sela vodi od štitova, koji su se kovali u selu tokom vladavine Nemanjića. Selo se prostorno razvija u visinskom pojasu između 1036-1314 m. Podeljeno je na sedam zaseoka sa porodičnim imenima: „Džakarevići”, „DŽkonjevići”, „Vučićevići”, „Vjetrovići”, „Šekeljići”, „Boričići” i „Kalamtovići”. U selu se nalazi pećina Vrelo sa bogatim pećinskim nakitom.
    Stanovništvo je srpsko pretežno poreklom iz Crne Gore, Hercegovine i Bosne. Štitkovo je osnovano početkom XIII veka, a prvi pisani pomen datira iz XV veka kao centar župe Barče. Godine 1921. brojalo je 34 domaćinstva i 314 stanovnika. Većina stanovništva slavi Svetog Nikolu, Svetog Đorđa i Mitrovdan.
    Starinom je poznata kneževska familija Rašković. U selu se nalazi pravoslavna crkva i četvororazredna osnovna škola iz 1888. godine. Struju je selo dobilo 1974/75. godine, a stanovništvo se vodom snabdeva sa izvora. Glavne seoske slave su na Uskrs i Veliku Gospojinu (sirijada-prodajna izložba sira).

    Izvor: Novovaroški kraj, antropogeografska proučavanja, edicija Stara Raška – knjiga III

  6. Goran

    Veoma dobri tekstovi o Starovlaskim selima I veoma Sam srecan sto je gospodin Ananic priredio ove textove o istoriji I stanovnistvu Novovaroskih sela.Samo bih ovde dodao ispravke za neka sela koja su mnogo starija od napisanog.Selo Komarani see pominju Jos u 16veku,I sa imenom Mali Jelovik.Radijevici takodje selo Iz 16veka,Ime je dobilo po bratsvu doseljenom Iz plemena Kosijera u 16veku.Selo Akmacici dobilo je I’m po turskoj reci Akmatak sto znaci soko,jer su ovde u 17veku ovde turci gajili sokolove za lov.U selu Komarani ima nekoliko velikih zaseoka u kojima su bratsva zivela I pre velike seobe Srba1690.god da bise mnoge of tih porodica kasnije Iz Srema I Dalmacije vratile u Stari vlah.U Komaranima zaseok Gujanicka mala,po rodu Gujanicici,Brzaci po Brzakovicima,rod od Gujanicica,Ostojici na skretanju za Bozeticki put,Saponje pominje se u 17veku kao zasebno selo,od Komaranskog groblja do Djenadica polja.Zaseok je nazvan po bratsvu Saponje koje je tu zivelo iu 17veku pasu otisli u Bosansko Grahovo.i Dalmaciju.U njihove kuce kasnije see naselili neki Popovici of Iz Crne Gore,jedan ostane Saponja,of drugog su Pusice I Pucarevici u Komaranima.Svi slave Stevanjdan isti su rod.Djenadici su isli u Srem pa se vratili u 18veku u Akmacice.kao I Saponjici.Zaseok Toljici po familiji koja je u 18veku dosla of Niksica,Crna Gora.Bogdanovici su pored Ostojica,dosli Iz Crne Gore.Saponja I’ma veoma mnogo u Radijevicima od Saponjica u Komaranima.Od ovih u Komaranima su I u Vilovima.Paunovici su ispred brane kraj druma,do jezera.Trtovici su of Pusica Koji su bill Popovici.Svi su zitelji Komarana pocetkom 18veka od Kuge I od Turaka bezali prema Bjelom polju I Kolasinu posle se vracali u Komarane.Zaseok Mostine je izmedju Akmacica I Gujanica.

    • Dejkan

      Gorane vidim da ste upućeni o poreklu porodica u Novovaroškom kraju pa bi me interesovalo da li bi mogli na neki način da pomognete meni da istražim svoje poreklo naime priča kaže da je bilo tri brata i sa su došli iz Crne gore ili Hercegovine da su tamo pobili neke Turke koji su hteli prvo veče da provedu sa mladom od jednog od njih i da su pobegli i naselili se tu negde u okolini Nove varoši mislim da je mesto Rutoši prezivamo se Milinovići slavimo Svetog Nikolu a taj predak tako kažu zvao se ili su ga zvali Klempo i po njemu zovu nas Klempići ako bi mi mogli bilo šta pomoći oko porekla bio BiH vam zahvalan a i planiramo da dodjemo na Vodice tu blizu N.varoši sad u maju pa mogli bi se i naći ako ste raspoloženi evo vam moj broj telefona 063359731 Dejan Milinović Lazarevac

    • Sanja

      Zanima me poreklo prezimena Pušicić

  7. Goran

    U Komaranima je seoska zavetina prva subota posle Petrovdana,ili letnje Zadusnice,kad sve porodice izlaze na groblje.Put Nova Varos Bozetici prolazi kroz sredisnji deo Komarana,pravljen je 60ih good.
    I deli selo na dvoje.Prolazi kroz Saponjsko polje ide prema Brani I Jezeru I izuzetno je vazna saobracajnica u Starom Vlahu.Pre njega Stari put je prolazio kroz zaseok Mjesnik,Saponjsko polje Bogdanovice,I kroz Drmanovice prema N.varosi.Ovo je bio Stari kiridzijski put Koji je skoro obnavljan I sad je upotrebljiv za saobracaj.Zitelji see bave stocarstvom I proizvodnjom krompira I heljde I prodajom sira.

    • Miloš

      Dobar dan. Hteo bih da vas pitam u vezi prezimena Gujaničić? Hteo bih malo da istražim svoje prezime i pretke. Znam da mi se pradeda zvao Boško i da je rođen negde oko 1916 u Komaranima. Hvala za bilo kakvu informaciju. Pozdrav.

      • Dragana

        Miloše, moja baba rođena 1909. u Komaranima i udata u Brzakoviće, koji su nekad bili Gujanice i žive u Gujaničkoj mali, često je pominjala Boška Gujanicu, čiji je nadimak bio Uskara, njegovu ženu Djurdjiju i ćerku Milanku. Znam i da je Milanka bila udata.Proveri.

  8. Goran

    Selo Bozetici je dobilo ime po bratstvu Bozetici koje je Iz Stare Crne Gore doslo u 16veku doslo u Stari Vlah.U Bozeticima je familija Ckonjevic,ne Skonjevic.Familija Cirovic ne Cirusic.Popovici u Bozeticima su od poznate familije Borisavljevic.U Komaranima su Popovici bili Dulovici Iz Gornje Morace,dosli od Bjelog polja,Bistrice,imali nadimak Pusice.Od tih su Dulovica Saponjici,Pucarevici,Pusice,Trtovici I Drulovici u Radojni.Svi slave Stevanjdan.U Drmanovicima zivi velika familija Puric of kojih je bio pop Vasilije Koji je napravio veoma poznatu crkvu brvnaru u Radijevicima.Djenadici su od Gacka dosli prvo u Komarane u Saponjsko polje,koje su tad po njima prozvali,a posle otisli u Akmacice.Sekulici su u selu Akmacici imaju svoju pilanu.

  9. Goran

    Bratstvo Bogdanovici u Komaranima see ranije prezivalo Popovic.Slave Sv.Jeliseja.Oni su poreklom of Gacka od Zimonjica.Kao Popovici su pocetkom 18veka dosli Iz Gatackog polja.Sa njima su dosli I Djenadici stanovali jedni pored drugih.1739.god.sa Austrijancima I Knezom Raskovicem otisli u Srem posle se vratili u Komarane,u Akmacice.Za Saponje kazu dasu u vreme Velike seobe Srba malo ranije dosli Iz sela Grkavca,Krivosije,Stara Hercegovina.Iz Komarana su otisli u Bosansko Grahovo,Bos.Krupa,da bi odatle kao vojnici granicari otisli u Srem na Dunav,kod Vukovara.Odatle su see njih dva brata pocetkom 18veka pobegli u Srbiju u Stari Vlah,Komarani,zaseok Mjesnik,Popovica Omar.Posle su njihovi potomci od turskih begova dobili mnogo bolju zemlju iznad Djenadica polja,koje je po njima kasnije I prozvano Saponjsko polje.

    • Bojan

      Pozdrav. Ja sam od Popovica iz Komarana,slavimo sv jeliseja. Odakle su informacije da smo poreklom od zimonjica iz Gackog? Po dnk rezultatima nismo u blizem srodstvu sa tim Zimonjicima. Ako moze neka informacija gde ste to procitati jer ne mogu da nadjem nigde nase poreklo. Djenadic jesu dosli iz hercegovine,imaju I tamo Djenadici I slave istu slavu kao ovde. Zimonjici slave Lazarevu subotu, a mi Popovici sv jeliseja,tamo da se ni to ne poklapa. Hvala.
      Moj mail je [email protected].

  10. Goran

    Saponje su Iz sela Grkavca,Krivosije,zato ih zovu I Grkovici,po Starom prezimenu Grkavci.Brzaci su navodno po jednom Gujanici Koji je bio najbrzi decko u selu turcin ga prozvao Brzak.Slave Nikoljdan.Paunovici su od plannine Cakor,sello Velika.Purici od Gacka,of imena Purisa,Pure,Puric.Trtovici su od Pusica,Pucarevici.

    • Dejan

      Pozdrav Gorane interesue me familija Bučevac iz Bistrice znam da su se pre prezivali Popovic slava Sv. STEFAN

    • Dejan

      Pozdrav Gorane interesue me familija Bučevac iz Bistrice znam da su se pre prezivali Popovic slava Sv. STEFAN
      Bilo ko ako sta zna moze da pise na
      [email protected]

      • Goran

        Popovići iz Komarana koji slave Sv.Jeliseja su od Popovića-Raketića iz grane Lopaćana,Vasojevići.Ovih Popovića sa vrlo retkim slavom Sv.Jelisej ima iu selima oko Ivanjice odakle su jedni otišli prema Novoj Varoši,Komarane.Od njih su Bogdanovići ista slava.Poreklom su Vasojevići Lopaćani,Raketići.

    • Dragana

      Tačno je da su Brzaci nekad bili Gujaničići. Gujaničići su ogromna familija i imaju i “podprezimena” tipa -Gujaničići-Radovanovići, Gujaničići-Vučetići..Današnji Brzakovići su bili Gujaničići-Brzaci, ali su oko 1920. promenili svoje prezime u Brzaković.
      Što se tiče Šaponjića, nije tačno da su svi “Grkovići”. To je samo jedna do dve porodice koje zapravo i nisu Šaponjići, već su poreklom, po predanju, iz Grčke došli u Komarane i uzeli prezime Šaponjić i sa njima nisu u krvnom srodstvu.