Poreklo prezimena, selo Seništa (Nova Varoš)

22. mart 2014.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela Seništa (po knjizi Sjeništa), opština Nova Varoš – Zlatiborski okrug. Iz knjige „Zlatibor – antropogeografska ispitivanja“ od Ljubomira Ž. Mićića, prvo izdanje 1906. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Senista

Položaj sela.

Seništa se protežu pored Uvca i u njima su najuzvišenija brda: Golo Brdo, Rastova Glavica, Stražica i Omarić. Kroz sredinu sela proteže se Sjeničko Polje a paralelno sa njim jedan breg sa koga se strmenito spušta u Uvac zaseok Klak. Selo je više krševito.

U zaseoku Klaku su: Gojkovići, Minići, Jovanovići, Korupovići, Mlađenovići, Čorbići i Mrvići.

Južno pored Uvca su:Sinđelići, Mrakovići, Varagići, Jovanovići i Gojkovići.

U Čistom Dolu su Stojakovići, pod Mijaljevicom su Markovići, iznad Klaka su Žunići, pod Crkvinom Ljubojevići u Selištu su Mutavdžići, pod Crnim Vrhom su Marinkovići, u Polju Mrakovići, Jelići, Vukovići, Klisarići i Mosuri, u Selačkoj Dolini, Polju i Selačkom Crnom Vrhu su Selakovići.

Vode.

Izvori su: Zmajevac, Jankovo Vrelo, Marinkovića Vrelo, Durdžića Česma, Česma kod Crkvine, Mrakovića Stublina i Mosursko Vrelo.

Zemlje i šume.

Zemljišta se nazivaju: Ljubojevića Pećina, Rikavac, Luka, Pavlova Stjena, Vitanova Glavica i Brda. Šume ima naročito u Dučića Zabranu.

Klima.

Selo je između brda, zaklonjeno je od vetrova te mu je klima blaža u odnosu na okolna sela i dosta dobro uspeva pšenica i kukuruz.

Ime selu.

Stoka prvih doseljenika nije mogla preko leta da popase svu travu, koliko je bila bujna, već je kroz sneg u proleće pronicalo „kao sjeno“ te se tako nazvalo selo Senište-Sjenište.

Starine u selu.

Na sredini sela kod sadašnjeg groblja je Crkvina, gde su crkvu Turci zapalili. U Selištu su živeli Kneževići odseljeni u dragačevske Zeoke. Kod Uvca je „Grad Proklete Jerine“ i Manastirina od „grčkog manastira“ a na Uvcu naspram Radojne bio je veliki most, koga su Turci zapalili i razrušili.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Ševrljuge su u Klaku bila stara porodica.

Selakovići su ovde doseljeni od Kosovske Bitke, ima ih odseljenih i Zeokama kod Dragačeva*** i:

Gojkovići (Minići i Jovanovići) su iz Vasojevića, slave Aranđelovdan.. Ove dve porodice imaju i sad „unakrsno kumstvo“.

Oko polovina 18. veka doseljeni su:

Mutavdžići (Marinkovići) iz Čolovine – zaseoka Radojne, slave Stevanjdan.

Jovanovići (Korupovići i Mlađenovići) su iz Bistrice, slave Lučindan.

U početku 19. veka doseljeni su:

Ljubojevići iz Kratova kod Priboja, ima ih u Krivoj Reci i Sevojnu, slave Jovanjdan.

Čorbići (Lučići) su od Lima, slave Stevanjdan.

Mrvići (Eldići) su od Sjenice, slave Stevanjdan.

Markovići (Memiši) su iz Drobnjaka, slave Đurđevdan.

Varagići su od Lima, ima ih Beloj Reci, Draglici, požeškim Duškovcima i Tometinom Polju, slave Savindan.

Stojkovići (Obradovići) su od Pljevalja, slave Nikoljdan.

Vukovići su iz Ojkovice***.

Mrakovići od Udbinića iz Burađe, praded im bio crn i zvali ga „Mrako“***.

Mjailovići (Durdžići) su iz Tikve kod Nove Varoši, slave Nikoljdan.

Mosurovići su iz Vrbova kod Pljevalja, ima ih u Čajetini, slave Nikoljdan.

Za vreme ratova 1876. godine doseljeni su od Nove Varoši:

Žunići iz Amzića, slave Đurđevdan.

Jovanovići iz Zlošnice, slave Vasiljevdan (Sv. Vasilije – Nova Godina).

Sinđelići su iz Rutoši, slave Đurđic.

Klisarići su iz Rasnice, slave Sv. Vrače.

 

Napomena:

***Ne kaže se koju slavu slave.

 

IZVOR: Ljubomir Mićić – Zlatibor. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Cira

    U kučanima vec trideset godina poznajem porodicu Milićević koi su starosedeoci…
    Oni i sada žive u porodičnoj kući i domaćinstvu koje je na tom mest par vekova u nazad.
    Da li imate objašnjenje zašto njih nema u delu teksta gde se pominju prezimena porodica koje žive u Kučanima…

  2. Mikan

    Da li u Sjeništu postoji bilo kakav trag o iseljenim Kneževićima…ja sam potomak tih Kneževića.Gde bih mogao podrobnije da se informišem,da li u samom mestu…

  3. Ljubomir Šuljagić

    Znam da Kneževića ima u Dobroselici.