Despotovac i okolna sela

11. jun 2012.

komentara: 26

Zavičaj - sela i gradovi

Opština Despotovac:

Balajnac, Bare (do 1959. godine Bare Rudnik), Beljajka, Bogava, Brestovo, Bukovac, Veliki Popović, Vitance, Vojnik (do 1993. godine Despotovac Selo), Grabovica, Dvorište, Despotovac (do 1996. godine Despotovac Varošica), Židilje, Zlatovo, Jasenovo, Jezero, Jelovac, Lipovica, Lomnica, Makvište, Medveđa, Miliva, Panjevac, Plažane, Popovnjak, Ravna Reka, Resavica, Resavica (selo), Senjski Rudnik, Sladaja, Stenjevac, Strmosten i Trućevac.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (26)

Odgovorite

26 komentara

  1. 13. novembar 2014. u 19:55

    Milodan

    Poreklo stanovništva sela Dvorište, opština Despotovac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“.

    Položaj sela.

    -Dvorište je na obema obalama Resave. Kroz selo protiču Kruševički i Jasičarski Potok.

    Vode.

    -U selu postoji samo jedan izvor – Mišicki Kladenac.

    Zemlje i šume.

    -Delovi seoskag atara su: Veliki i Mali Pastorak, Gumište, Krš, Veliki i Mali Nabat, Kremenita Glavica, Kamična Glavica, Lazje, Brdo, Kruševica, Dulan, Kuso Brdo, Šišmanovac, Resavsko Polje, Vrh-Potok, Trstenjak, Vražja Bara, Seča, Gornje Selo i Selište.

    Ime selu.

    -Predanje kaže da je selo dobilo ime po letnjim dvorovima despota Stefana, koji su bili na vrhu brda, sa desne strane Resave, u Seči.

    Podaci o selu.

    U selu je 80 kuća i 11 rodova. Godine 1819. selo je imalo 19 kuća i isto toliko poreskih glava, a 1870. godine je imalo 62 poreske glave.

    Starine u selu.

    -U Lazju su nalazili velike grivne, mamuze, buzdovani i druge stari stvari od gvožđa i bronze.
    -Crkva je po predanju podignuta za vreme despota Stefana, pa su je Turci porušili. U novije vreme obnovio ju je Milosav Resavac.
    -Na brdu Seči su razvaline despotovih dvorova a na vrhu Panjevačkog Brda su razvaline nekog grada.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -Izgleda da je selo ovde bilo od starine, pa su se stanovnici raseljavali. Zaista ima mnogo doseljenika. Međutim, jedno predanje kaže, da je staro selo bilo u Selištu i u Gornjem Selu, idući Panjevcu, gde su bili Lajkići; ta su dva sela posle sišla reci Resavi i od njih je današnje selo.
    Sa desne strane sela reke su:
    -Lajkići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Gornjeg Sela u kome su najpre bili. Ima ih u Homolju, bili su Rumuni pa se posrbili.
    -Cvetići, slave Jovanjdan. Doselili su se sa Kosova pre 150 godina.
    -Mišići, slave Jovanjdan. Doselili su se sa Kosova kada i Cvetići sa kojima se smatraju da su jedan rod.
    -Stefanovići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz Homolja – selo Jošanica, bili su Rumuni pa se posrbili.
    -Petrovići i Paunoići, slave Sv. Petku. Doselili se sa Homolja. I oni su posrbljeni Rumini.
    -Vezičevci, slave Sv. Petku. Doselili su se iz Vezičeva u Mlavi.
    -Račići, slave Đurđic i Đurđevdan. Oni su starinci.
    -Đorići, slave Đurđic i Đurđevdan. I oni su starinci i smatraju se da su sa Račićima jedan rod.
    Sa leve strane reke Resave su ove porodice:
    -Krajinci, slave Jovanjdan. Doselili su se iz Sikola u Timočkoj Krajini.
    -Vitići, slave Nikoljdan. Oni su starinci.
    -Stojilovići i Savići, slave Nikoljdan. Misle da su rod sa Vitićima.
    -Matići, slave Đurđevdan. Oni su Cigani-Romi, ne zna se odakle su došli.
    Trećina stanovništva bili su Vlasi, koji su se posrbili. Seoska slava je Mladi Sv. Nikola a zavetine su: Sv Patrikije – za zdravlje stoke i Mladenci – za zdravlje dece.

    Odgovori

  2. 14. novembar 2014. u 20:05

    Milodan

    Poreklo stanovništva sela Vojnik (po knjizi Despotovac – Vojnik – varošica i selo), opština Despotovac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“.

    Položaj sela.

    -Selo je na obema stranama potoka Točaka i Odžinca, koji se u sredini sela sastaju i čine Anski Potok. Varošica je niže sela u resavskoj ravnici, oko puta Svilajnac – Despotovac – Manasija.

    Vode.

    -U selu postoji samo jedan izvor, koji nosi naziv Točak.

    Zemlje i šume.

    -Delovi seoskog atara su: Jovačko Polje (u ravnici), Plandište, Cerje, Rov, Padalište, Kosa, Bobota, Ograđice, Sinova Njiva, Ornice, Pauljište, Zdravačko Polje, Bašilovac, Pasuljara, Paviti Krst, Vlaška Mala, Gradinište, Loznatica, Brda, Orašje, Ključ, Ponovije, Sunče, Varnice, Maćija, Pastorak, Vitina Strana, Kovilovača, Mostina, Babin Guz i Kamen.

    Tip naselja.

    -Selo se deli na Gornji i Donji Kraj. Varošica je odvojena od sela. Zajedno sa varošicom ima 227 kuća i 31 rod.
    Godine 1819. ovo mesto je imalo 45 kuća i 49 poreskih glava a godine 1870. imalo je 121 poresku glavu.

    Ime naselja.

    -Selo se pre 40 godina zvalo Vojnik pa se kasnije nazvalo Despotovac – po despotu Stevanu Visokom. U to vreme osnovana je varošica sa istim imenom, koja slabo napreduje. Po jednom predanju selo je nazvano Vojnik zbog toga što je odatle otišlo u boj na Kosovo najviše vojnika – oko 80 samih oklopnika; po drugom predanju tako je nazvano, što je tu boravila vojska Stevana Visokog, kada je on bio u Manasiji.

    Starine u naselju.

    -Više varošice, idući manastiru Manasiji, postojala je do skora neka velika građevina koja se zvala An (Han). Pričaju da je bila preko 80 metara dugačka i preko 40 metara široka. Misli se da je ovde bila kasarna prvo da despotovu pa za tursku vojsku. Oko hana se nalaze gvozdene i bakarne starinske alatke i druge stvari.
    -U Bobotu postoji „neznano groblje“.
    -Na vrhu brda Maćije i Pastorka su ostaci od nekih gradića. Između njih je, kažu, postojao pokretni most. Tu se nalaze komadi starog oružja, stari novci i druge starinske stvari.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -Selo je bilo u Vojničkom Potoku, na mestu Starom Vojniku, odmah više varošice, pa se otuda preselilo za vreme Turaka. U Vlaškoj Mali živeli su Vlasi (Rumuni) do pre sto i više godina, pa su se preselili u Beljajku.
    U Gornjem Kraju su:
    -Marinkovići, slave Aranđelovdan. Došli su iz Crne Reke pre 150 godina. Kažu da su bili Rumuni pa se posrbili.
    -Cvetkovići, slave Sv. Ćirila i Metodija. Doselili su se iz okoline Zaječara.
    U Donjem Kraju su:
    -Stojkovići, slave Nikoljdan. Oni su starinci.
    -Rančići, slave Simeundan. I oni su starinci.
    -Šiljići, slave Tomindan, jesenji i letnji. Oni su takođe starinci.
    -Calakani, slave Đurđevdan i Đurđic. Doselili se sa Kosova.
    -Stojkovići drugi, slave Mitrovdan. Oni su starinci.
    -Ivančevići, slave Sv. Vrače. Došli su iz okoline Vranja.
    -Droljići, slave Jovanjdan. Ne zna se odakle su.
    -Milovanoići, slave Jovanjdan, Cigani-Romi, ne zna se odakle su došli.
    U varošici su:
    -Protići, slave Stevanjdan. Doselili se iz Lomnice.
    -Cvetkoivći, slave Stevanjdan. Došli su iz Stare Srbije.
    -Mihailovići, slave Petrovdan. Doselili se iz Ćuprije.
    -Marjanovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Milive.
    -Simići, slave Todorovdan. Doselili se iz Bukovca.
    -Matići, slave Nikoljdan, doselili se iz Jagodine.
    -Jovanovići, slave Veliku Gospojinu, Doselili se iz Vitanaca.
    -Načići, slave Mitrovdan, doselili se iz Paraćina.
    -Andrejičići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz Vitanaca.
    -Ilići, slave Jovanjdan, doselili se iz Bogave.
    -Nikolići, slave Andrijevdan, doselili se iz Svilajnca.
    -Ivkovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz Bukovice.
    -Markovići, slave Sv. Petku. Doselili se iz Dražimirovca.
    -Petkovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Vranja.
    -Stojadinovići, slave Mitrovdan. Poreklom su iz Makedonije.
    -Stojadinovići drugi, slave Jovanjdan. Doselili se iz Medveđe.
    -Miletići, slave Đurđic i Đurđevdan. Došli iz Svilajnca.
    -Jovanovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz Kušiljeva.
    -Milojkovići, slave Jovanjdan. Doselili se iz Medveđe.
    -Stojičevići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Svilajnca.
    -Milovanovići, slave Sv. Vrače. Doselili se iz Vitanaca.
    Seoska slava je Drugi dan Vaskrsa a zavetine Markovdan – za stoku i Nova Godina (Sv. Vasilije) – za zdrave ljudi.

    Odgovori

  3. 20. novembar 2014. u 11:34

    Jelica Milojković

    Moja majka Vidosava je rodom iz sela Miloševac kod Velike Plane.Rođena je 22.aprila 1925,Udata za Vlastimira Miloradovića, oficira, rodom iz Aleksandrovca (požarevačkog) Otac joj je Milosav a majka Milica Resavac. Imali su pet kćeri: Milu, Obreniju, Dušicu, Vidosavu I Desanku. Moja baka Milica je rano umrla, negde oko 1930 (mama je tada imala oko 6 godina). Deda je imao koliko znam braću a oni sinove (ne znam svima imena). Baka Milica je rodom iz Krnjeva. Interesuje me da li neko može da mi kaže nešto o poreklu familije Resavac. Gde bih mogla da dobijem podatke o datumima dedinog I bakinog rođenja, venčanja, smrti? Da li u Mesnoj zajednici u Miloševcu ili u Crkvi. Unapred zahvaljujem. Jelica Milojković (devojačko Miloradović), Požarevac

    Odgovori

  4. 22. novembar 2014. u 18:48

    Milodan

    Jelice!

    Za familiju Resavac u Miloševcu:

    http://www.poreklo.rs/2014/09/06/poreklo-prezimena-selo-milosevac-velika-plana/

    Ostale podatke možete naći u mesnoj ili nadležnoj crkvi ili opštini, mislim da to nije moguće u mesnoj zajednici:

    Odgovori

  5. 22. novembar 2014. u 19:19

    Milodan

    Poreklo stanovništva sela Židilje (Džidilje), opština Despotovac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“.

    Položaj sela.

    -Selo je na Makvištanskom Potoku.

    Vode.

    -Jedini zvor u selu zove se Jasikar.

    Zemlje i šume.

    -Delovi Židiljske Planine su: Velika Aršica (Šica), Mala Aršica, Crveno Polje, Antrvelj, Ćerčeg, Vrelski Vrh i Srednji Vrh.
    Delovi seoskog atara su: Krajište, Bara, Vrelski Potok, Makvište, Selište, Leskovica, Ostri Vrh, Đuča, Orlovac, Majdan, Babina Glava, Strnjak, Megin, Pasuljski Vrh, Dobra Voda, Strana i Rakita.

    Tip sela.

    -Selo se deli na Srpsku i Vlašku Malu. Ima oko 160 kuća i 7 rodova.
    Godine 1819. selo je imalo 9 kuća i 12 poreskih glava a 1870. godine imalo je 97 (piše kuća) mislim da je ovo broj poreskih glava, op. Milodan.

    Starine u selu.

    -U Selištu su, ispod Vlaške Male, razvaline od crkve Sv. Pantelije. Nedaleko od ove crkve je i Džidovsko Groblje. Na mnogimm mestima po planini i ataru ima ostataka od rudarskih okana, oko kojih sase nalaze mnoge starinske rudarske i vojničke stvari, stari novac i komadi posuđa.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -Ne zna se pouzdano kada je selo zasnovano. Po očuvanom predanju i po nekim tragovima ljudskih rukotvorina, kao i po imenu sela izgleda da je ovde bilo odavno naselje, samo su se stanovnici menjali. I ovo selo je premeštano, bilo je u Selištu – ispod današnjeg sela – pa se ovamo pomestilo iz nepoznatih razloga. Izgleda da je staro Selište sasvim raseljeno a ovo današnje ponovo naseljeno, bez ikakve veze sa starim naseljem. Vlasi (Rumuni) su se doselili pre Srba, te su bolji položaj zauzeli.
    U Srpskoj Mali su.
    -Lekići, slave Sv. Petku. Doselili su se pre 70 godina iz Mutnice kod Paraćina.
    -Omoljci, slave Trifundan. Došli su iz Šarbanovca u Timočkoj Krajini.
    -Malečkanovići, slave Sv. Atanasije. Ne zna se odakle su.
    U Vlaškoj Mali:
    -Vujići, slave Nikoljdan. Oni su iz Erdelja.
    -Prvulovići su se doselili iz Crne Reke, slave Jovanjdan.
    -Murdžilovići, slave Alimpijevdan su došli sa Homolja.
    -Birovci, slave Aranđelovdan. I oni su sa Homolja.
    Seoska slava je Pantelijevdan a zavetina Petrove Verige- za zdravlje dece. I slavu i zavetinu Srbi slave odojeno od Rumuna.

    Odgovori

  6. 24. novembar 2014. u 18:00

    Milodan

    Poreklo stanovništva sela Jasenovo, opština Despotovac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“.

    Položaj sela.

    -Selo zahvata istočnu i zapadnu stranu Jasenovačkog Potoka, koji se sliva sa visa Igrišta na Humovima.

    Vode.

    -Izvoa ima i oni nose imena ljudi koji su ih podigli ili naziva porodica u čijoj blizini kuća se nalaze.

    Zemlje i šume.

    -Delovi seoskog atara su: Selište, Gorunjar, Oblagar, Česme, Lipovac, Veliko Polje, Krušar, Izvinjar, Ključ (resavski), Smonice, Mijailovo Polje, Dos, Kolovoz, Lincin Potok, Visoke Dubrave, Grnčarica, Troponjski Potok, Kod Groblja, Lipar, Jabuka, Misič i Igrište.

    Podaci o selu.

    -U selu je 255 kuća i 12 rodova.
    Godine 1819. u selu je bilo 14 kuća i 117 poreskih glava a 1870. godine imalo je 203 poreske glave.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -Po predanju staro selo je bilo nekada u Selištu i Kolovozu, pa se otuda preselilo iz nepozanatih razloga, ovde, bliže Resavi. Kako su u ovom selu većinom doseljenici, izgleda da ta stara naselja nemaju nikakve veze sa današnjim.
    U selu su ovi rodovi:
    -Bajkići, Vasilići i Nikolići – slave Nikoljdan. Doselili su se iz Timičke Kraijne a tamo iz Erdelja.
    -Babaničići, slave Sv. Petku. Došli su sa Homolja.
    -Zdravkovići, slave Sv. Petku. I oni su sa Homolja i smatraju se sa Babaničićima da su jedan rod.
    -Simići, Radosavljevići i Biđurci – slave Aranđelovdan. Došli su „iz Biđura, preko Timoka“.
    -Đorđevići, slave Miholjdan. Došlli su iz Erdelja preko Timoka.
    -Tomikići, slave Alimpijevdan. Ne zna se njihovo poreklo.
    -Damnjanovići, slave Mitrovdan. Došli su sa Homolja.
    -Janošvići, slave Sv. Klimentije. Ne zna se njihoo poreklo.
    -Golubovići i Torajmalci, slave Veliku Gospojinu. Došli su sa Homolja.
    -Sotirovići, slave Malu Gospojinu. Doselili su se iz Makedonije.
    -Jonići, slaev Stevvanjdan. Ne zna se njihovo poreklo.
    -Trajilovići, slave Jovanjdan i Stevanjdan. Predak došao iz Bobove prizetivši se u jednu Jonićku kuću.

    Odgovori

  7. 25. novembar 2014. u 17:07

    Milodan

    Poreklo stanovništva sela Jezero, opština Despotovac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“.

    Položaj sela.

    -Selo je na stranama Jezerskog Potoka, koji izvire iz bare Jezera.

    Zemlje i šume.

    -Delovi seoskog atara su: Dobra Voda, Antrvelj, Alake, Lakisko Brdo, Jabukovac, Trap, Kamatnica, Strma Strana, Đula, Plandište i Kovanička Kosa.

    Podaci o selu.

    -Selo se deli na Srpski i Vlaški Kraj. U njemu je 107 kuća sa 11 rodova.
    U haračkom spisku iu 1819. godine ovo selo se ne pominje. Godine 1870. imalo je 88 poreskih glava.

    Ime selu.

    -Selo je dobilo ime po velikom jezeru ili nekoj većoj zadnivenoj vrtači, čiji se trag i danas poznaje.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    Selo je novijeg postanja.
    U Srpskom Kraju su:
    -Bugarčići, slave Nikoljeana. Doselili su se iz Mozgova kod Alekinca.
    -Krstići, slave Mratindan. I oni su došli iz Mozgova.
    -Miljkovići, slave Nikoljdan. Doseljeni su iz Soko-Banje.
    -Jeremići, slave Alimijevdan. Doseljeni su iz Mozgova.
    -Drljanci, slave Nikoljdan. Doseljeni su iz sela Drljina kod Aleksinca.
    -Mirkovci, slave Aranđelovdan. Ne zna se odakle su poreklom
    U Vlaškom Kraju su:
    -Virkošići, slave Alimpijevdan. Doselili su se iz Podgorca kod Crne Reke gde ih i danas ima.
    -Trujanci, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Zlota – Crna reka.
    -Vojinovci, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Zlota i rod su sa Trujancima.
    -Bejinci, slave Jovanjdan. Doselili su se iz Podgorca.
    -Lapadatovići, slave Sv. Petku. I oni su iz Podgorca.
    Seoska slava su Trojice – sva tri dana, a zavetina Sv. Atanasije – za zdravlje ovaca. I slavu i zavetinu proslavljaju zajedniički i Srbi i Rumuni.

    Odgovori

  8. 30. novembar 2014. u 18:13

    Milodan

    Poreklo stanovništva sela Medveđa, opština Despotovac – Pomoravski okrug. Prema kljizi Stanoja Mijatovića „Resava“.

    Položaj sela.

    -Selo je u resavskoj ravnici na malo uzdignutoj u vrlo lepoj zaravni. Kroz selo protiču Pasuljički Potok i Brestovački Potok ili Klenjar.

    Zemlje i šume.

    -Delovi seoskog atara su: Čičikovac – na istočnoj strani, u ravnici, Valjavica, Pasuljički Potok, Padalište, Gušćar, Tupanar, Tomikuća Poljana, Plandište, Poskurički Potok, Belo Polje, Vrtište (ka jugu), Topoljak, Ključ, Reka, Sibak, Gradište, Grobljište i Stara Medveđa.

    Tip sela.

    -Selo se deli na Gornju u Donju Malu. Ima 227 kuća 15 rodova.
    Seoska slava je sv. Jovan Zlatousti a zavetine su Mladenci – za zdravlje dece i Petka pre zimski Nikoljdan.
    Godine 1819. selo je imalo 49 kuća i 55 poreskih glava a 1870. godine imalo je 171 poresku glavu.

    Ime selu.

    -Po jednom predanju selo je dobilo ime po medvedima kojih je tu nekada bilo mnogo a po drugom kazivanju nazvano je po istoimenom selu odakle su došli prvi doseljenici.

    Starine u selu.

    -U Staroj Medveđi, gde je današnje groblje – na istočnoj strani sela – nalaze se razvaline starog grada. Oko ovih razvalina i u njima nalazili su se stari srebrni, bronzani i bakarni novci i razne stvari iz starina. Po mnogim rudarskim lampama, koje se nalaze, može se misliti, da je tu bilo, pored vojničkog, i neko rudarsko naselje. Do grada je bilo staro groblje, na koje se i danas nailazi prilikom kopanja. Tu je bilo posle i staro medveđsko groblje a tu je i današnje.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -Po predanju Medveđa je prvi put bila preko Resave na mestu „Gušter“, pa se otuda pomerilo kod Starog Groblja a odatle na današnje mesto. Uzrok pomeranja ostao je nepoznat. I ovo selo ima mnogo doseljeika.
    U Gornjoj Mali su:
    -Velisavljevići, slave Jovanjdan. Doselila su se pre 200 godina sa Kosova, sa mnogo ovaca, četiri brata: Velisav, Radojko, Radivoje i Miljko i po najstarijem bratu je ceo rod dobio prezime. Isti rod je bio u i Staroj Medveđi, te se smatra da su najstariji u selu a od njoh je bio knez Milisav Velisavljević.
    -Krsjanići, slave Jovanjdan. Doselili su se iz Balajinca. Starom Krsti, Krsjanu, udavilo se dete u kaci sa surutkom a Turčin ga tražio da za to plati globu i on pobegne u Medveđu. U Medveđi posle kažu Turčinu da tu ne živi nikakav Krsta, već Krsjan, te mu tako sakriju trag.
    -Novaci, slave Jovanjdan. Oni su iz Starog Adžibegovca-Starog Sela.
    -Radivojci, slave Jovanjdan. Oni su iz Brestova.
    -Jovančevići, slave Nikoljdan. Došli su iz Virina.
    -Šajkići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Dražimirovca.
    -Bakići, slave Ilindan. Doselili su se iz Grabovca a tamo iz Srema, te ih zovu Madžari.
    -Predići, slave Sv. Petku. Doselili su se iz Porodina kod Požarevca, bili su Vlasi pa se posrbili.
    -Brkići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Kovanice pre 40 godina.
    U Donjoj Mali su:
    -Vasići, slave Đurđevdan. Oni su Cigani-Romi torbari i ne znaju odakle su se doselili.
    -Bugarčići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Velikog Izvora kod Zaječara.
    -Malenovići, slave Sv. Vrače. Predak došao iz Kupinovca. Stari Malen je došao na imanje kao domazet-prizet.
    -Đorići, slave Aranđelovan. Doselili su se iz okoline Vranja.
    -Mijatovići, slave Sv. Jovana Zllatoustog. Došli su iz Stare Medveđe.
    -Radovanovići, slave Trifundan i Aranđelovan. Oni su iz Roande.

    Odgovori

  9. 1. decembar 2014. u 21:58

    Milodan

    Poreklo stanovništva sela Popovnjak, opština Despotovac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“.

    Položaj sela.

    -Selo je na levoj obali Resavice, na jednoj malo uzdignutijoj visoravni. Kroz selo protiče Vladuljev Potok.

    Vode.

    -U selu postoji jedan bunar i dva izvora sa kojih se voda pije. Izvori su Sudnički Kladenac i Čokocki Izvor.

    Zemlje i šume.

    -Delovi seoskog atara su: Ćulimir, Kuke, Rešetke, Prnjavor, Straža, Reka, Gorunjar i Šišmanovac*.
    *Na đeneralštabnoj karti pogrešno je ovo mesto nazvano Šišanovac. Osim toga ovo selo se nalazi bliže Resavici nego što je na karti naznačeno.

    Podaci o selu.

    -U selu je oko 60 kuća i 8 rodova.

    Ime selu.

    -Selo je dobilo ime po nekom popovskom rodu, koji se tu prvi doselio. Pre ovoga selo se zvalo Donja Resavica, kao što je i Vujić zabeležio u svojim Putešestvijama.

    Starine u selu.

    -U mestu Prnjavoru postoji lepa crkvica, koja se zove Bela Crkva. Ona je danas metoh manastira Manasije a ranije je bila manastir, što svedoči i ime Prnjavor. Crkvu su obnovili 16. maja 1796. godine prota Ilija i knez Pana iz Lomnice. Kao manastir Bela Crkva je imala veliko imanje, od koga su jedan deo zagrabili ljudi iz okoline a ono što je od toga preteklo danas pripada manastiru Manasija. Posvećena je Maloj Gospojini, kada se tu, kao i o Sv. Iliji, kupi veliki sabor.
    Prilikom nekakvog zbega, kada je narod iz sela Vrbovca u Crnoj Reci prebegao ovamo, ovu crkvu dugo je posluživao neki pop Anđelko iz Vrbovca i tada se zvala Vrbovačka Crkva. Oko crkve se nalaze komadi od starog oružja, posuđa i drugih stvari.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -Po jednom predanju između sela Jezera, Popovnjaka i Beljajke bilo je nekada selo, koje se zvalo Vrbovac, a po svoj prilici biće da je tu bio zbeg, koji je došao iz Crne Reke, iz sela Vrbovca, čiji su se stanovnici raselili po okolnim selima. Po drugom predanju staro selo je nekada bilo do same Resavice, u Dutovu – današnje selo Resavica – pa se posle odatle premestilo na današnje mesto. Svakako selo je novijeg postanka.
    Rodovi su:
    -Krstići-Čokići, slave Stevanjdan. Doselili su se sa Kosova.
    -Obradovići, slave Nikoljdan. Doselili su se sa Kosova pre 160 godina sa 3000 brava ovaca.
    -Prnjavorci, slave Aranđelovdan. Došli su iz raseljenog Prnjavora u ataru ovog sela, kod Bele Crkve.
    -Jeremići, slave Mitrovdan. Doselili su se iz Pojata kod Paraćina.
    -Ćosići, slave Jovanjdan. Doselili su se iz Podgorca u Crnoj Reci, Vlasi po poreklu.
    -Stojanovići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz Varvarina.
    -Milanovići, slave Aranđelovdan. Oni su nepoznatog porekla. Iz ove porodice je bio nekada ovde čuveni kapetan Milan.
    -Stojanovići drugi, slave Aranđelovdan. Doseljeni su iz Dražimirovca.
    Seoska slava je Sv. Trojica a zavetina Vavedenje – za zdravlje stoke.

    Odgovori

  10. 5. decembar 2014. u 21:25

    Milodan

    Poreklo stanovništva naselja Resavica (selo), opština Despotovac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoje Mijatovića „Resava“.

    Položaj sela.

    -Selo je u kotlini, sa obe strane reke Resavice, pritoke Resave.

    Vode.

    -U selu se pije bunarska voda. Izvora nema. Zimi se služe vodom iz Resavice.

    Zemlje i šume.

    -U selu ima oko 8 hektara zajedničke utrine, od koje je polovina pod sitnom šumom. Glavniji nazivi seoskog atara su: Ćulimar, Šišmanovac, Reka, Gorunjar (brdo) i Pilotica.

    Podaci o selu.

    -U selu je 65 kuća sa 6 rodova.

    Ime selu.

    -Selo je dobilo ime po reci, koja kroz njega protiče a nekada se zvalo Dutovo. Ne zna se pouzdano kada je selo postalo. Predanje kaže da je selo nekada bilo bilo čisto srpsko (i tada se zvalo Dutovo), pa mu se posle stanovnici odselili i na njihovo mesto su došli Vlasi, koji promene ime selu i nazovu ga Resavica – da ih ne bi odseljeni starosedeoci odatle oterali.

    Poreklo stanovništva.

    Rodovi su:
    -Raškovići, slave Sv. Petku. Doselili su se iz Beljajke.
    -Peračići, slave Sv. Petku. Doselili su se iz Podgorca u Crnoj Reci.
    -Angelovići, slaev Stevanjdan. Došli su iz srnorečkog Podgorca pre 130 godina.
    -Jovići, slave Nikoljdan. Oni ne znaju za svoje poreklo.
    -Jovanovići, slave Aranđelovdan. I oni su nepoznatog porekla.
    -Vodeničarevići, slave Jovanjdan. Doselili su se iz Židilja.
    Seoska slava je Veliki Spasovdan (Vaznesenje) a zavetina Todorovdan – za zdravlje stoke, čeljadi i berićeta.

    Odgovori
1 2 3