Čajetina i okolna sela

11. jun 2012.

komentara: 14

Opština Čajetina:

Alin Potok, Branešci (1979-1991. godine Branešca), Golovo (obuhvata i ukinuto naselje Donje Rudine), Gostilje (od 1979. godine obuhvata i ukinuto naselje Vladaje), Dobroselica, Drenova, Željine, Zlatibor (naselje formirano 1972. godine izdvajanjem iz Čajetine; 1972-1979. godine Partizanske Vode; 1979-1992. godine Partizanske Vode sa Palisadom), Jablanica (naselje nastalo 1979. godine spajanjem naselja Gornja Jablanica i Donja Jablanica), Kriva Reka (1979-2007. godine obuhvata i danas samostalno naselje Mešnik), Ljubiš, Mačkat, MušveteRakovica, Rožanstvo, Rudine, Sainovina, Semegnjevo, Sirogojno (od 2007. formirano novo naselje Čičkova od dela naselja), Stublo, Tripkova, Trnava, Čajetina i Šljivovica.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (14)

Odgovorite

14 komentara

  1. Poreklo stanovništva sela Jablanica, opština Čajetina – Zlatiborski okrug. Iz knjige „Zlatibor – antropogeografska ispitivanja“ od Ljubomira Ž. Mićića, prvo izdanje 1906. godine.

    Položaj sela.

    -Jablanica je ispod Tornika. Kroz nju teče Jablanička Reka koja u Gornjem Selu prima Božanića Potok a u Donjem Selu se uliva u Crni Rzav. Gornje Selo je duboka dolina, kod Jablaničkog Polja raširena a sužena kod Crvenog Osoja i Golog Brda, odakle nastaje Donje Selo. Oko sela su ogranci Tornika, na istoku je Liska, Vučijak i Jabučice, na jugu Jelova Gora i Kolijevka, na zapadu Klačina, Orlić, Ljuljani, Brezovac, Glaviica, Srem, Položac, Tovarnica, Gorovič, Samarevina i Đurđev Jastuk.
    Selo se deli na Gornju Jablanicu, gde je zaseok Tornik u kome žive Đurovići, Tokovići, Dragovići, Slovići, Bakići, Penezići, Radovići, Jankovići i Didanovići; Kovačevina u kojoj su Božanići; Orlić u kome su Tanaskovići, Ljubojevići, Tokovići, Tomovići i Slovići i Gornje Selo u kome su Kuzelji i Đonovići i Donju Jablanicu u kojoj su Rajevići, Milekići, Erčevići, Markovići, Tanaskovići, Kuzelji, Marjanovići, Kokorevići; zaselak Cigla u kojoj su Busići, Tokovići i Popovići i Brezovac u kojoj su Gazdići, Makljenovići i Kuzelji.

    Vode.

    -Glavni izvori su: Vrelo pod Tukom Stenom ispod Tornika (glava Jablaničke Reke), Đurovića Česma, Bakića Česma, Jankovića Izvor, Savina Voda, Jošće, Studena Voda, Medenica, Didansko Vrelo i Tomovića Vrelo u Gornjem Selu; Jezerina i Jelav u Donjem Selu; Kozjača i Kisela Voda u Cigli.

    Zemlje i šume.

    -Zemljište se naziva: Krčevina, Mrkodo, Javna Alija, Pitoma Kruščica, Bare, Jagnjilo, Reka, Povoz, Crvenka, Lokva, Borevac, Radakovac, Šljivak, Cer i Minjačevac. Selo je sa svih strana opkoljeno gorom, te je centar proizvodnje katrana, luča i građe.

    Starine u selu.

    -Više Jankovića Kuća u Gornjoj Jablanici u Mramorju ima Grčko Groblje a u Polju u Gornjem Selu kod opštinske sudnice postoje razvaline Turskog Hana, koji je bio dug 30 a širok 15 metara. Iznad Hana do pod planinu postoji kanal od kamena, kojim je dovođena voda u Han. Svakako tu je bio dvor Kneza Jablaničkog o kome govori St. Obradović u svojoj knjizi „Kostreš-arambaša“ iz 1863. godine. Maleš-paša iz Užica poslao je svoga ćaju sa vojskom da uhvate Kostreša. On napadne Kneza Jablaničkog, popali mu dovre i htede ga spaliti i obesiti sa sinovima. Kostreš dođe sa družinom, pobije Turke, oslobodi Kneza, naročito njegovi kćer Smiljku, koju je još jednom oteo od Turaka Srebreničana. Smiljku sad udaju ua Kneza Raškovića u Štitkovu.

    Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

    Pre 200 godina doseljeni su:
    -Bakići su iz Morače, slave Aranđelovdan.
    -Rajovići (Popovići) su iz Rovaca, ima ih odseljenih pod Crnokosom kod Kosjerića*, slave Jeremijevdan.
    *Rajovići smatraju za svog rođaka Cvetka Rajovića državnog savetnika u vreme Kneza Miloša koga je zabeležio Milićević u svom „Pomeniku“ rekavši da je od Trebinja.
    Krajem 18. veka doseljeni su:
    -Didanovići (Kujovići) su iz Foče, od njih su Nikići u Čajetini, slave Sv. Vasilija.
    -Milekići su iz Pive, bežali zbog Turaka u Tometino Polje kod Požege, ima ih i u Mokroj Gori, slave Jovanjdan.
    -Radovići su od Morače, slave Stevljnjdan.
    -Jankovići su iz Crne Gore, najpre bili u Branešcima pa Janko dođe za sestru Radovu (Radoviće), slave Mitrovdan.
    U početku 19. veka doseljeni su:
    -Markovići (Erčevići) su od Nove Varoši, bežali od Turaka u Konjeviće kod Čačka, slave Sv. Vrače.
    -Ljubojevići su iz Čelica, slave Trifundan.
    -Slovići su iz Pribojske Banje, bili najpre u Burađi a ima ih u Krivoj Reci i Čajetini, slave Aranđelovdan.
    -Tomovići su „iz Turske“, slave Đurđevdan.
    -Bujići (Radovići) su iz Morače, slave Stevanjdan.
    -Gazdići su iz Štrbaca u Bosni, slave Đurđevdan.
    -Marjanovići su iz Dobroselice, slave Đurđevdan.
    -Božanići su iz Lunića kod Priboja, slave Aranđelovdan.
    -Đurovići su iz Jabuke kod Priboja, najpre bili u Golešima, slave Jovanjdan.
    -Tokovići su iz Lunića, slave Mratindan.
    -Dragovići su ispod planine Lise kod Sjenice, slave Đurđic.
    -Penezići su iz Lunića, slave Đurđevdan.
    -Savići su iz Jelače preko Uvca***.
    U vreme Madžarske Bune doseljeni su:
    -Kokorevići su iz Kokorine u Hercegovini, pobegli zbog ubistva Turčina, ima ih u Čajetini, slave Nikoljdan.
    Pre 40-50 godina doseljeni su:
    -Đonovići su iz Rače kod Priboja, gde ih još ima, slave Nikoljdan.
    -Kuzelji su iz Dobroselice***.
    -Makljenovići su iz Mokronoga u Bosni, gde ih još ima, slave Nikoljdan.
    -Tanaskovići su iz Radoića pod planinom Bićem kod Priboja, slave Đurđevdan.
    -Markovići su iz Crne Gore, slave Nikoljdan.

    Napomena:
    ***Ne kaže se koju slavu slave.

  2. Poreklo stanovništva sela Branešci, opština Čajetina – Zlatiborski okrug. Iz knjige „Zlatibor – antropogeografska ispitivanja“ od Ljubomira Ž. Mićića, prvo izdanje 1906. godine.

    Položaj sela.

    -Branešci se spuštaju od Zlatibora na istok do Mačkata, u dužinu od dva časa (hoda). Bregoviti su. Do Zlatibora su brda: Oštra Kosa, Ćava i Obradovo Brdo. Oko Sušice je Braneško Polje.
    Selo se deli na ove zaseoke: Bjeliš u kojima su Dragutinovići, Milovanovići, Kostadinovići, Vukmanovići, Vojinovići, Lazovići i Zarići, Prijani u kojima su Lojanice, Đekići, Rajevci, Penezi, Rosići, Jevremovići, Jeremići i Čorovići; Podgorica gde su Uroševići, Dragutinovići, Simići, Jezdovići, Pantovići, Novakovići, Ninčići, Spasenići, Đuričići, Džambići i Jovanovići i Očka Gora u kojoj su Srgilovići, Penezi i Kaljevići.

    Vode.

    -Izvori su: Studenac, Kremen, Rajevska Vrela, Bjelic i Oko (u Očnoj Gori).

    Zemlje i šume.

    -Zemljišta se zovu: Koturača, Blagonjište, Nikolino Brdo i Duboka Dolina a zabrni su: Osoje, Ravni Gaj, Cerić, Popovina, Peraja i Potrkulja.

    Ime selu.

    -Selo se nazvalo po nekim šančevima u Braneškom Polju, gde je odbijena turska vojska koja je nastupala od Zlatibora u vreme Prvog Ustanka. Begluci su bili čitluk nekog Adžavdi-bega a kada su Turci oterani prisvojio ih je serdar Mićić, te se po njeemu jedan deo zove Mićića Luka.

    Starine u selu.

    -U Prijanima postoji Grčko Groblje i dve gomile kamenja od Rimske Mise. U Anskoj Luci bio je turski han. Nikići su živeli u Nikinoj Strani na mestu Kućište, kasnije odseljeni u Čajetinu.

    Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

    -Đuričići (Ninčići, Džambići i Spasenići) su najstarija porodica čiji su rođaci Šišovići u Čajetini***.
    U 18. veku doseljeni su:
    -Jevremovići su iz Babina, poveća zadruga. Bežeći od Turaka u Smišlju kod Požege ostali su im rođaci Dejovići u Sevojnu, jer nisu imali konje da potovare stvari, slave Aranđelovdan.
    -Rajevci su iz Drobnjnjaka, ima ih u Otnju kod Požege gde su ostali bežeći od Turaka, slave Nikoljdan.
    -Rosići su iz ariljskih Bogojevića od Zečevića (Rosa bila od Kostadinovića u Bogojevićima, gde joj Turci pobiiju 7 deverova a snahe se vrate u svoj rod, slave Đurđevdan.
    U vreme Prvog Ustanka i kasnije doseljeni su:
    -Vojinovići su iz Kolašina, slave Đurđevdan.
    -Jezdovići su iz Vrbova kod Prijepolja, slave Đurđevdan.
    -Pantovići su iz Skočajine kod Nikšića, ima ih odseljenih u Gorevnici kod Čačka, slave Simeundan.
    -Dragutinovići (Bakari i Pjevčevići) su iz Bučja u Hercegovini, slave Stevanjdan.
    -Uroševići su iz istog sela kao i prethodni, slaveLučindan.
    -Kaljevići su iz Šljivovice***.
    -Vukmanovići su iz Bistrice, slave Srđevdan.
    -Milovanovići su iz Drobnjaka, slave Đurđevdan.
    -Đokići (Srgilovići) su iz Tušine, slave Lučindan.
    -Lojanice su iz Kučina, gde ih ima kao i u Bistrici i Kosatici, slave Nikoljdan.
    -Penezi su iz Jablanice***.
    -Simići (Vidaci) su iz Kreševa u Bosni, slave Đurđic.
    -Zarići su iz sela kao i prethodni, slave Đurđevdan.
    -Kostadinovići su iz Šljivovice***.
    -Lazovići su od Lima, slave Nikoljdan.
    -Jovanovići, ded im je došao iz Istočne Srbije („Bugarije“) kao sluga kod serdara Mićića, prizetio se u Džambiće i primio njihovu slavu***.
    -Novakovići su od „preko Uvca“, slave Nikoljdan.
    -Ćorovići su iz Čajetine od Marjanovića***.
    -Jeremići su doseljeni 1876. godine iz Radojne, slave Jovanjdan.

    Napomena:
    ***Ne kaže se koju slavu slave – mada nije teško utvrditi na osnovu porekla iz okolnih mesta.

  3. Nikola

    Druže, imaš li nešto o Golovu?

  4. Goran

    Slučajno natrčah na podake kada sam nešto tražio. Da li postoje podatci o Bogi Stankoviću? Znam da poreklo vodimo iz Mačkata i da je odatle pobegao za Stig, okolina Požarevca. Od njega vode poreklo Bogdanovići i Bogići.