Opština Čajetina:
Alin Potok, Branešci (1979-1991. godine Branešca), Golovo (obuhvata i ukinuto naselje Donje Rudine), Gostilje (od 1979. godine obuhvata i ukinuto naselje Vladaje), Dobroselica, Drenova, Željine, Zlatibor (naselje formirano 1972. godine izdvajanjem iz Čajetine; 1972-1979. godine Partizanske Vode; 1979-1992. godine Partizanske Vode sa Palisadom), Jablanica (naselje nastalo 1979. godine spajanjem naselja Gornja Jablanica i Donja Jablanica), Kriva Reka (1979-2007. godine obuhvata i danas samostalno naselje Mešnik), Ljubiš, Mačkat, Mušvete, Rakovica, Rožanstvo, Rudine, Sainovina, Semegnjevo, Sirogojno (od 2007. formirano novo naselje Čičkova od dela naselja), Stublo, Tripkova, Trnava, Čajetina i Šljivovica.
24. mart 2014. u 20:11
Milodan
Poreklo stanovništva sela Jablanica, opština Čajetina – Zlatiborski okrug. Iz knjige „Zlatibor – antropogeografska ispitivanja“ od Ljubomira Ž. Mićića, prvo izdanje 1906. godine.
Položaj sela.
-Jablanica je ispod Tornika. Kroz nju teče Jablanička Reka koja u Gornjem Selu prima Božanića Potok a u Donjem Selu se uliva u Crni Rzav. Gornje Selo je duboka dolina, kod Jablaničkog Polja raširena a sužena kod Crvenog Osoja i Golog Brda, odakle nastaje Donje Selo. Oko sela su ogranci Tornika, na istoku je Liska, Vučijak i Jabučice, na jugu Jelova Gora i Kolijevka, na zapadu Klačina, Orlić, Ljuljani, Brezovac, Glaviica, Srem, Položac, Tovarnica, Gorovič, Samarevina i Đurđev Jastuk.
Selo se deli na Gornju Jablanicu, gde je zaseok Tornik u kome žive Đurovići, Tokovići, Dragovići, Slovići, Bakići, Penezići, Radovići, Jankovići i Didanovići; Kovačevina u kojoj su Božanići; Orlić u kome su Tanaskovići, Ljubojevići, Tokovići, Tomovići i Slovići i Gornje Selo u kome su Kuzelji i Đonovići i Donju Jablanicu u kojoj su Rajevići, Milekići, Erčevići, Markovići, Tanaskovići, Kuzelji, Marjanovići, Kokorevići; zaselak Cigla u kojoj su Busići, Tokovići i Popovići i Brezovac u kojoj su Gazdići, Makljenovići i Kuzelji.
Vode.
-Glavni izvori su: Vrelo pod Tukom Stenom ispod Tornika (glava Jablaničke Reke), Đurovića Česma, Bakića Česma, Jankovića Izvor, Savina Voda, Jošće, Studena Voda, Medenica, Didansko Vrelo i Tomovića Vrelo u Gornjem Selu; Jezerina i Jelav u Donjem Selu; Kozjača i Kisela Voda u Cigli.
Zemlje i šume.
-Zemljište se naziva: Krčevina, Mrkodo, Javna Alija, Pitoma Kruščica, Bare, Jagnjilo, Reka, Povoz, Crvenka, Lokva, Borevac, Radakovac, Šljivak, Cer i Minjačevac. Selo je sa svih strana opkoljeno gorom, te je centar proizvodnje katrana, luča i građe.
Starine u selu.
-Više Jankovića Kuća u Gornjoj Jablanici u Mramorju ima Grčko Groblje a u Polju u Gornjem Selu kod opštinske sudnice postoje razvaline Turskog Hana, koji je bio dug 30 a širok 15 metara. Iznad Hana do pod planinu postoji kanal od kamena, kojim je dovođena voda u Han. Svakako tu je bio dvor Kneza Jablaničkog o kome govori St. Obradović u svojoj knjizi „Kostreš-arambaša“ iz 1863. godine. Maleš-paša iz Užica poslao je svoga ćaju sa vojskom da uhvate Kostreša. On napadne Kneza Jablaničkog, popali mu dovre i htede ga spaliti i obesiti sa sinovima. Kostreš dođe sa družinom, pobije Turke, oslobodi Kneza, naročito njegovi kćer Smiljku, koju je još jednom oteo od Turaka Srebreničana. Smiljku sad udaju ua Kneza Raškovića u Štitkovu.
Poreklo stanovništva i osnivanje sela.
Pre 200 godina doseljeni su:
-Bakići su iz Morače, slave Aranđelovdan.
-Rajovići (Popovići) su iz Rovaca, ima ih odseljenih pod Crnokosom kod Kosjerića*, slave Jeremijevdan.
*Rajovići smatraju za svog rođaka Cvetka Rajovića državnog savetnika u vreme Kneza Miloša koga je zabeležio Milićević u svom „Pomeniku“ rekavši da je od Trebinja.
Krajem 18. veka doseljeni su:
-Didanovići (Kujovići) su iz Foče, od njih su Nikići u Čajetini, slave Sv. Vasilija.
-Milekići su iz Pive, bežali zbog Turaka u Tometino Polje kod Požege, ima ih i u Mokroj Gori, slave Jovanjdan.
-Radovići su od Morače, slave Stevljnjdan.
-Jankovići su iz Crne Gore, najpre bili u Branešcima pa Janko dođe za sestru Radovu (Radoviće), slave Mitrovdan.
U početku 19. veka doseljeni su:
-Markovići (Erčevići) su od Nove Varoši, bežali od Turaka u Konjeviće kod Čačka, slave Sv. Vrače.
-Ljubojevići su iz Čelica, slave Trifundan.
-Slovići su iz Pribojske Banje, bili najpre u Burađi a ima ih u Krivoj Reci i Čajetini, slave Aranđelovdan.
-Tomovići su „iz Turske“, slave Đurđevdan.
-Bujići (Radovići) su iz Morače, slave Stevanjdan.
-Gazdići su iz Štrbaca u Bosni, slave Đurđevdan.
-Marjanovići su iz Dobroselice, slave Đurđevdan.
-Božanići su iz Lunića kod Priboja, slave Aranđelovdan.
-Đurovići su iz Jabuke kod Priboja, najpre bili u Golešima, slave Jovanjdan.
-Tokovići su iz Lunića, slave Mratindan.
-Dragovići su ispod planine Lise kod Sjenice, slave Đurđic.
-Penezići su iz Lunića, slave Đurđevdan.
-Savići su iz Jelače preko Uvca***.
U vreme Madžarske Bune doseljeni su:
-Kokorevići su iz Kokorine u Hercegovini, pobegli zbog ubistva Turčina, ima ih u Čajetini, slave Nikoljdan.
Pre 40-50 godina doseljeni su:
-Đonovići su iz Rače kod Priboja, gde ih još ima, slave Nikoljdan.
-Kuzelji su iz Dobroselice***.
-Makljenovići su iz Mokronoga u Bosni, gde ih još ima, slave Nikoljdan.
-Tanaskovići su iz Radoića pod planinom Bićem kod Priboja, slave Đurđevdan.
-Markovići su iz Crne Gore, slave Nikoljdan.
Napomena:
***Ne kaže se koju slavu slave.
27. mart 2014. u 19:35
Milodan
Poreklo stanovništva sela Branešci, opština Čajetina – Zlatiborski okrug. Iz knjige „Zlatibor – antropogeografska ispitivanja“ od Ljubomira Ž. Mićića, prvo izdanje 1906. godine.
Položaj sela.
-Branešci se spuštaju od Zlatibora na istok do Mačkata, u dužinu od dva časa (hoda). Bregoviti su. Do Zlatibora su brda: Oštra Kosa, Ćava i Obradovo Brdo. Oko Sušice je Braneško Polje.
Selo se deli na ove zaseoke: Bjeliš u kojima su Dragutinovići, Milovanovići, Kostadinovići, Vukmanovići, Vojinovići, Lazovići i Zarići, Prijani u kojima su Lojanice, Đekići, Rajevci, Penezi, Rosići, Jevremovići, Jeremići i Čorovići; Podgorica gde su Uroševići, Dragutinovići, Simići, Jezdovići, Pantovići, Novakovići, Ninčići, Spasenići, Đuričići, Džambići i Jovanovići i Očka Gora u kojoj su Srgilovići, Penezi i Kaljevići.
Vode.
-Izvori su: Studenac, Kremen, Rajevska Vrela, Bjelic i Oko (u Očnoj Gori).
Zemlje i šume.
-Zemljišta se zovu: Koturača, Blagonjište, Nikolino Brdo i Duboka Dolina a zabrni su: Osoje, Ravni Gaj, Cerić, Popovina, Peraja i Potrkulja.
Ime selu.
-Selo se nazvalo po nekim šančevima u Braneškom Polju, gde je odbijena turska vojska koja je nastupala od Zlatibora u vreme Prvog Ustanka. Begluci su bili čitluk nekog Adžavdi-bega a kada su Turci oterani prisvojio ih je serdar Mićić, te se po njeemu jedan deo zove Mićića Luka.
Starine u selu.
-U Prijanima postoji Grčko Groblje i dve gomile kamenja od Rimske Mise. U Anskoj Luci bio je turski han. Nikići su živeli u Nikinoj Strani na mestu Kućište, kasnije odseljeni u Čajetinu.
Poreklo stanovništva i osnivanje sela.
-Đuričići (Ninčići, Džambići i Spasenići) su najstarija porodica čiji su rođaci Šišovići u Čajetini***.
U 18. veku doseljeni su:
-Jevremovići su iz Babina, poveća zadruga. Bežeći od Turaka u Smišlju kod Požege ostali su im rođaci Dejovići u Sevojnu, jer nisu imali konje da potovare stvari, slave Aranđelovdan.
-Rajevci su iz Drobnjnjaka, ima ih u Otnju kod Požege gde su ostali bežeći od Turaka, slave Nikoljdan.
-Rosići su iz ariljskih Bogojevića od Zečevića (Rosa bila od Kostadinovića u Bogojevićima, gde joj Turci pobiiju 7 deverova a snahe se vrate u svoj rod, slave Đurđevdan.
U vreme Prvog Ustanka i kasnije doseljeni su:
-Vojinovići su iz Kolašina, slave Đurđevdan.
-Jezdovići su iz Vrbova kod Prijepolja, slave Đurđevdan.
-Pantovići su iz Skočajine kod Nikšića, ima ih odseljenih u Gorevnici kod Čačka, slave Simeundan.
-Dragutinovići (Bakari i Pjevčevići) su iz Bučja u Hercegovini, slave Stevanjdan.
-Uroševići su iz istog sela kao i prethodni, slaveLučindan.
-Kaljevići su iz Šljivovice***.
-Vukmanovići su iz Bistrice, slave Srđevdan.
-Milovanovići su iz Drobnjaka, slave Đurđevdan.
-Đokići (Srgilovići) su iz Tušine, slave Lučindan.
-Lojanice su iz Kučina, gde ih ima kao i u Bistrici i Kosatici, slave Nikoljdan.
-Penezi su iz Jablanice***.
-Simići (Vidaci) su iz Kreševa u Bosni, slave Đurđic.
-Zarići su iz sela kao i prethodni, slave Đurđevdan.
-Kostadinovići su iz Šljivovice***.
-Lazovići su od Lima, slave Nikoljdan.
-Jovanovići, ded im je došao iz Istočne Srbije („Bugarije“) kao sluga kod serdara Mićića, prizetio se u Džambiće i primio njihovu slavu***.
-Novakovići su od „preko Uvca“, slave Nikoljdan.
-Ćorovići su iz Čajetine od Marjanovića***.
-Jeremići su doseljeni 1876. godine iz Radojne, slave Jovanjdan.
Napomena:
***Ne kaže se koju slavu slave – mada nije teško utvrditi na osnovu porekla iz okolnih mesta.
11. decembar 2016. u 03:03
Nikola
Druže, imaš li nešto o Golovu?
1. april 2023. u 02:34
Goran
Slučajno natrčah na podake kada sam nešto tražio. Da li postoje podatci o Bogi Stankoviću? Znam da poreklo vodimo iz Mačkata i da je odatle pobegao za Stig, okolina Požarevca. Od njega vode poreklo Bogdanovići i Bogići.