Poreklo prezimena, selo Donja Bioča (Ilijaš)

Poreklo prezimena naselja Donja Bioča – Ilijaš. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja i vode.

S obje strane donjeg toka potoka Bioče raštrkane su kuće sela Donje Bioče, koja je kosom Rabušom odijeljena od Malešića, a Grabovikom od Kadarića i otvorena samo u pravcu sjever–jug, kako teče potok. Mjesta na nojima su kuće zovu se: Satnica ili Satnice, Igruše, Bunar, Vrto, Gajevi, Zagajnice, Plane, Višegrad. Gotovo svaka kuća ima svoju vodu. Ni preko ljeta ne presušuju izvori: Javor, Ljeskovik, Delijina Voda, Kolibe i Studenac. Sam Biočki Potok neki put presuši.

Zemlje i šume.

Njiva ima najviše po blažim stranama oko potoka i po terasama iznad sela. Zovu se: Bara, Koševa, Ovčija Njiva, Zaputnica, Grepčine, Bunar, Strane, Lučica, Vrtlo, Slove, Igruše, Javorovi, Satnice, Višegrad, Plane, Gaj, Zagajnica, Ljeskovik i dr. Šuma je po stranama oko sela: Grabovik, Višegrad, Plane, Satnica i Rabuša. Ima tu i „mere i vlasnistva“. Ispaše su po tim šumama; u Satnici ima i kosnica. Zemlje su vrlo slabe.

Tip sela i ostali podaci.

Ima 18 kuća.

Na Javoru, na desnoj strani potoka Bioče, bila je „grčko greblje“, čiji su stećci većinom utonuli u zemlju. Ispod toga groblja je napušteno muslimansko groblje, jer je Donja Bioča bila prvobitno muslimansko selo, a već od prije 50 godina u njoj nema muslimana. Po Višegradu kao da imaju neke zidine. Po šumi ispod Piskavca ima klesanog kamenja, možda od neke građevine.

Kao spahija Donje Bioče pominje se u pominjatom sidžilu iz 1565/66 god. Osman sin Alijin. Stariji ljudi pričaju, da su y selu bili samo tri čifluka, pa su dolazili kauraši i krčili agama. Danas u selu žive samo pravoslavni.

Poreklo stanovništva.

-Marići (2 k.; Sv. Arhanđel) su starinom iz Hercegovine (ili Crne Gore). Ranije su se drukčije zvali, ali ne znaju kako. Boravili su i u G. Bioči, gdje ih još ima.

-Crnogorci (4 k.; Nikolj dan) su ovamo došli prije 70—80 godina sa Marija, gdje ih još ima.

–Ždrale (3 por.; Đurđev dan) su starinom Divljanovići; Ždralama su prozvani po očuhu, pošto im se mati bila preudala. Došli su prije 80 godine od Bileće. Za ogranak Ždrala u Sarajevskom Polju zabilježeno je, da su došli iz sela Banjana kod Bileće (S. E. Z. XI,114, 217).

-Čabaci (1 k.): 8. u opisu G. Bioče.

-Pajkići (1 k.; Jovanj dan) su starinom iz Krajine. Boravili su i na Vlahinji. Ima ih i u Ribarićima u Luci; iz Luke su prešli u D. Bioču prije 50 godina (S. E. Z. XLIII, 354, 408).

-Maksimovići (3 k.; Đurđevdan) su starinom Vladisavljevići od Trebinja, odakle su doselili na Velu prije 220 godine, te ih i sada ima na Zeniku (S. E. Z. XI, 214).

-Jovićevići (2 k.) su starinom Vrlješi i rod s Petrovićima i Dragićima u Ribarićima; starinom su iz Hercegovine.

-Nogići (2 k.; Đurđevdan) su bili u Smrekovici. Jedan od njih – Đorđo — istuče, „prije Švabe“, neko muslimansko dijete i uteče u Bioču. Poslije okupacije svi su prešli u Bioču. Zovu se i Kavazima, a s materine strane im je došlo prezime Nogići. Starinom su iz Mračaja u Bos. Grahovu.

Groblje je na Javoru, i y njemu se sahranjuju Maksimovići i Jovićevići, te Bjeloši iz G. Bioče, a u novije vrijeme i Ždrale; ostali kopaju mrtvace u Gornjoj Bioči.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.