Prezimena, selo Lozovik (Velika Plana)

3. maj 2012.

komentara: 27

Selo Lozovik, opština Velika Plana, stanje iz 1925 godine. Prve kuće bile su kod današnje škole. Tu su se naselili:

Terzići (14 kuća., sv. Vrači). Njihov predak koji je bio terzija/krojač, zasnovao ovo mesto. Stara su porodica, ne znaju odakle su se doselili.

Jordanci (23 k., sv. Arhanđeo). Stara porodica, nepoznatog porekla.

Devići (oko 100 k., sv. Jovan). Stara porodica; starinom su sa Kosova. Doseljeni u drugoj polovini 17. veka.

Sajkovići (Stanojevići, Mitkovići, Petrovići), (oko 150 k., slave sv. Nikolu), Njihov predak Jovša došao od Kosova. krajem 17. veka. Današnji potomci su sedmo koleno (stanje iz 1925. god). I uzimaju se. Bežali preko i ima ih u Bavaništu kod Kovina (Sajkovići).

Đuzepanci (Grozdanovići, Lekići, Pantići, Milićevići, Đurđevići, Jankovići), (oko 120 k., slave Đurđevdan). Starinom su sa Kosova. Imaju rođake u Lapovu (Grozdanovića). Doselili krajem 17. veka.

Rutonjska (Ilići, Todorovići, Stankovići), (54 k., sv. Nikola). Čukundeda došao sa Kosova (stanje iz 1925. god) u prvoj polovini 18. veka. Jedan mu brat ostao oko Stalaća.

Miladinovići (6 k., sv. Arhanđeo). Čukundeda sa dva brata došao sa Kosova (stanje iz 1925. god). Jedan brat mu ostao u Starom Selu kod Plane, a drugi u Goloboku (Bisenići).

Lauševići (7 k., sv. Arhanđel). Stari su im iz Vučitrna, Bila tri brata. Jedan se nastanio u Lozoviku i od njega je ova porodica, Miladinovići i Šarići. Drugi u Lugavčinu zovu se Sedlarci, a treći u Goloboku su Bisenići. Lauševići i Miladinovići su od jednog brata.

Šarići (14 k., sv. Arhanđeo). Zajedničkog su porekla sa Miladinovićima i Lauševićima.

Čilići (Stanojlovići, Miletići), (23 k., sv. Lazar). Bila četiri brata i doselili se sa Kosova. Lazar i Stanojlo se nastane u Lozoviku, a druga dva brata odu preko u Vojvodinu.

Miglovci (Brankovići) (15 k., Mitrovdan). Došao im predak Marko polovinom 18. veka iz Poljane kod Požarevca gde imaju rođake Nestroviće.

Stanimirovići (12 k., sv. Đurđic), doselili sa Kosova.

Zubaljci (Jakovljevići, Tiodorovići), (30 k., sv. Nikola). Predak Grujića doselio sredinom 18. veka iz okoline Novog Pazara.

Rasnonovići (Adžići) (16 k., sv. Nikola). Starinom su iz Starog Adžibegovca gde imaju rođake.

Piroćanci (10 k., sv. Nikola). Došao im predak Nikola u drugoj polovini 18. veka sa dva brata. Jedan ostao u Markovcu (opština V. Plana), a drugi otišao u Radinac (opština Smederevo).

Erčići (Lukići), (5 k., sv. Luka), doselio im se predak iz Crnca, okolina G. Milanovca.

Homoljci (26 k., sv. Nikola), Doselili se iz Vukovaca sa homoljske planine gde imaju i sada kumove. Poreklom su Vlasi.

Tufegdžići (15 k., sv. Nikola). Došao im predak u drugoj polovini 18. veka sa Kosova, stanovao pod Brdom, na trlima, i tu pričekivao Turke koji su putovali drumom, i ubijao ih.

Čolakovići (20 k., sv. Nikola). Rod su sa Tufegdžićima, te im je i starina ista.

Ćosići (Janjići), (18 k., sv. Mrata), Predak Mihailo Ćosa sa dva sina došao iz Kruševca.

Skokići (Jankovići), (30 k., sv. Arhanđeo), doselio predak Stepa sa Kosova u drugoj polovini 18. veka. Imaju familiju u Vojvodini.

Mišići (28 k., sv. Arhanđeo). Zajedničkog su porekla sa Skokićima. Mišići su počeli da se uzimaju između sebe.

Blažići (14 k., sv. Đurđic), Starinom su sa Kosova.

Mašići (Živanovići), (12 k., sv. Nikola). Predak Maša doselio sa Kosova u drugoj polovini 18. veka.

Rnjaševići (15 k., Mitrovdan), Doselio se predak Đorđe Rnjašević u drugoj polovini 18. veka iz Leskovca, gde i danas imaju rodbine.

Pantići (9 k., sv. Jovan), doselili od Leskovca.

Uroševići (20 k., sv. Nikola). doselili krajem 18. veka iz sela Oreovica (opština Pirot).

Predići (12 k., sv. Petka). Došao im predak Jovan iz Žagubice.

Manojlovići (7 k., Petrovdan), pretka dovela mati iz Velike Plane.

Prvulovići (8 k., sv. Petka), Doselio iz Krajine, poreklom su Vlasi.

Kačarevići (10 k., Mitrovdan), doselio predak Jovan Kačar iz Dubočana okolina Zaječara. Poreklom Vlasi.

Milosavljevići (8 k., sv. Ilija), doselili iz Jasikova okolina Zaječara, poreklom su Vlasi.

Jankovići (Jovanovići, Jekići), (18 k., sv. Đorđe Alimpije). Doselili iz Ždrela – okolina Petrovca na Mlavi.

Manojlovići (8 k., sv. Đurđic), Pobegli od Turaka posle pogibije Hajduka Veljka. Došli iz Salaša – okolina Zaječara.

Velimirovići (8 k., sv. Đorđe Alimpije), doselio im predak sveštenik iz Sikole okoline Negotina.

Nikoličići (Nikolići), (18 k., sv. Đurđic). preseljeni iz Miloševca (opština V. Plana) u prvoj polovini 19. veka.

Bivoljarci (Stefanovići), (10 k., sv. Arhanđeo). Njihov deda Stanoje došao od Knjaževca kod Zaječara. Doterao sobom bivole, po čemu su dobili ime.

Džambasci (Jovanovići), (12 k., sv. Nikola), deda im došao iz Novog Sela (stanje iz 1925. god) okolina Bele Palanke.

Jovanovići (3 k., sv. Marko) su od Goloboka od Gečića, koji su starinom sa Kosova. Došao otac ženi u kuću (stanje iz 1925 god).

Busanovići (Lazarevići), ( 3 k., sv. Stefan), Kuća im je pored carigradskog druma. Deda njihov bio kafedžija. Došao od Leskovca.

Stefanovići (1 k., sv. Nikola), došli iz Smedereva.

Radojkovići (Radojčići), (10 k., sv. Nikola). Došli iz sela Trnjane okolina Aleksinca, gde imaju porodicu.

Cigani/Romi (Vasići, Stefanovići i drugi, 25 k.,). Bili čergari pa kad je davana zemlja, dobiju i oni i ovde se stalno nastane.

 IZVOR: Priredio Aleksandar Aksić Šarko

Komentari (27)

Odgovorite

27 komentara

  1. Danijela Jakovljevic Zivojinovic

    Jakovljevici su potomci Jakova Vujcica iz Zubinog potoka.

  2. Dragan Spiridonovic

    Da li neko zna odakle su Spiridonovici poreklom. Moj deda je iz Lozovika, Vojislav. Ima dosta Spiridonovica u Lozoviku.

  3. jasmina

    Nigde ne mogu da pronadjem djordjevice, mi smo od nekog djordja petrovica uzeli prezime…

  4. Šarko

    Zdravo Jasmina, reci nam koju krsnu slavu slave potomci Đorđa Petrovića?

  5. Dragan Spiridonovic

    Šarko. Da li možeš da saznaš bilo šta u vezi Spiridonovića. Slava Sveti Jovan.

  6. Šarko

    Zdravo Spiridonoviću,

    Za početak reci mi koje je godine rođen tvoj deda i da li je rođen u Lozoviku? Kako ti se zove praded otac od tvog dede, čukundeda, navrndeda kako se zovu i da li su oni svi rođeni u Lozoviku? Piši sve što znaš što više informacija to bolje…

  7. Dragan Spiridonovic

    Zdravo Šarko,
    Moj otac zna da se njegov čukundeda zvao Luta a imao je sinove:
    Lima, Vlastimir, Sava koji je kasnije uzeo majčino prezime Dimitrijević i otišao u Smederevo i Moj Čukundeda Tihomir-tika. Moja čukunbaba se zvala Milica. Moj čukundeda je imao četri sina:
    Borislav- bora, Slobodan, Branislav- brana i mog dedu Vojislava koji je rođen 1908. Posle drugog svetskog rata su svih četvoro otišli za Smederevo da rade u Železaru. Povukli su i oca tiku sa sobom.
    Svi su rođeni u Lozoviku. Lima i Vlastimir su ostali u Lozoviku sa svojim potomcima. Imali su i Familijarni nadimak “PIRINI”.

  8. Vladimir

    Prezime Nesic ? Ima nas 50 setak u Lozoviku. 12 kuca. Prezime staro stotinak godina. Poreklo Kosovo raniji preci Tasic, Prvokutic …

  9. Pavlovic

    Pozdrav! Citam spisak prezimena pa se pitam zasto na njemu nema Pavlovica? Koliko znam od mog pra dede su Lozovicani. Krsna sla je stPetka i poticu iz vlaske male. Ako ima ko a da zna nesto vise o mojima dobro bi mi doslo! Unapred hvala!
    I da ne zaboravim nadimak im je bio Kurcani. Ime pra dede je Ugrin Pavlovic, ime dede je Dragomir Pavlovic.

  10. Dragan Terzić

    Moja familija-Terzići prvi su stanovnici ovog najbrojnijeg sela u centralnoj Srbiji.Ima nas sada oko 50 kuća. Prvu kuću je napravio moj predak četrdesetak metara od današnjeg Doma kulture posle seobe Srba za vreme patrijarha Arsenija Čarnojevića 1690. Taj centralni deo sela naziva se Terzićki trougao. Putopisac Langer pominje ga 1718. (što znači odmah posle Austrijsko-turskog rata) kao Lozofik. Prof. Milivoj Gavrilović u svojoj knjizi:”Smederevsko Pomoravlje”, štampana u Novom Sadu 1930. ne naziva Lozovik selom, nego varošicom i kaže da selo ima: 2.694 muških i 2.844 ženskih stanovnika, a ukupno 5.538 i ima 1.011 kuća. Na crkvi brvnari piše:”Ovu crkvu sagradiše građani varošice Lozovika 1831.godine”, a nova je izgrađena 1893. Prva škola je bila crkvena kuća u crkvenom dvorištu, izgrađena 1835. To je jedna od prvih škola u Srbiji. Selo je podeljeno na pet mahala (maala): crkvena, vlaška, bugarska, dolska i ćupezanska.