Poreklo prezimena Rajić

8. mart 2012.

komentara: 54

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (54)

Odgovorite

54 komentara

  1. Porodice-familije po mestima prebivališta u Šumadijskoj Kolubari, Rajić.
    Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Šumadijska Kolubara“, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine, najnovije izdanje 2011. godine u sastavu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“ – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.

    Ostale podatke porodica Rajić, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih mesta.

    -Brajkovac
    -Lazarevac
    -Mali Crljeni
    -Šopić

  2. Maja Rajic

    Tanasko Rajić,zna li se nešto više o njemu i njegovim srodnicima i porodici,obzirom da je po pobočnoj liniji čukun-čukun deda mog supruga.

    • Milica Rajic

      Proslo je skoro 10 godina od tvog komentara ali nikada nije kasno. Ja sam iz Stragara. Ako te zanima nesto vise o Tanasku probaj da me kontaktiras preko fb

  3. Stevan

    Neznam tacno poreklo prezimena Rajic i odakle vode poreklo porodice sa tim prezimenom ali znam da je u selu Tolvadija( sadasnja rumunija, rumunski naziv sela: Luvezile) zivelo u 19veku oko deset porodica Rajica. moj cukundeda (Jovan Rajic) je odande i imao je jos petoro brace i sestru koja se udala takodje u kucu Rajica (nisu u srodstvu). U Tolvadiji je nekada ziveo veliki broj srba a Rajici su bili najveca srpska porodica. U selu sada zivi jos samo jedan Rajic, moj dedaujak Radislav Rajic.

  4. Dragan Rajić

    Rajići su poreklom iz sela Kaluzovići, Vrhovina, Vučija Luka, Sarajevski Ozren, Šićima i Zgona na tromeđi današnjih opština Sokolac, Ilijaš i Pale u Republici Srpskoj.

    Pisani tragovi o našem poreklu postoje dokumentovani u više dela.
    U prvom delu Glasinac, izdanje 1950, autora etnologa g.ina Filipovića, na st. 128 piše citiram:
    “Na zapadu od Glasinca je planinski predeo Sarajevska Vrhovina. U toj Vrhovini samo je jedan pravoslavni rod koji tvrdi i za koji ostali veruju da su starinci. To su Rajići. Opširna predanja o poreklu s genealogijom za šest generacija zabeležili su pok. G. Gašić i Sl. Trninić u Letopisu Nišićke parohije, koji se čuvao u arhivi te parohije… ”

    Drugo delo je Sarajevska okolina, istog autora g.ina Filipovića gde na st. 105 piše citiram:
    ” … Stari Risto Raić priča da je njihova porodica najstarija u okolini sarajevskoj. Kada su, vele, Turci osvojili Bosnu, njihovi se stari nijesu htjeli poturčiti, nego su pustili da im Turci i zemlju otmu i da budu raja… ”

    Treće delo, je Beleške o poreklu stanovništva u Sarajevskoj Vrhovini (na naslovnoj strani kopije piše da je Iz glasnika etnografskog instituta Srpske akademije nauka I/ 1-2, u Beogradu 1952.). Najvažniji citati:
    ” …Središte za pravoslavno stanovništvo tog kraja bilo je do 1941 u selu Nišićima, gde su pravoslavna crkva i sedište parohije. God. 1928 dolazio sam u to mesto. Tada sam imao prilike da razgledam započeti Letopis Nišićke parohije, što ga je 1902 bio počeo da piše pok. Gavro Gašić, tadašnji paroh, a posle Prvog svetskog rata bio produžio Slavko Trninić, kog sam zatekao kao paroha u Nišićima 1928. To i nije pravi letopis. Bila je to oveća knjiga u kojoj su pomeniti sveštenici unosili podatke o strinama u pojedinim naseljima i podatke o poreklu pojedinih, nažalost ne svih pravoslavnih rodova. Poslednji podaci imali su da posluže u prvom redu čisto praktičnim potrebama: proveravanju da li bračni kandidati nisu među sobom u srodstvu. Radi toga su kod nekih rodova bile dodane i genealoške tablice.
    …Kako sam obavešten, Letopis je propao 1941…
    …Najzanimljiviji su podaci što su ih Gašić i Trninić prikupili o rodu Rajićima u selu Kalauzovićima i dr. Porodica ova od feta Bosne (od turskog osvajanja Bosne 1463) stanuje u Vrhovini…
    …Tradicijom je porodici Rajića očuvano ime nekog vojvode Uglješe, koji je stanovao u Dolovima. I sada narod to mesto zove Uglješini Dolovi. Ti su Dolovi sada obrasli šumom. To su Dolovi blizu Vrhovine. Sem toga, kažu da se ova porodica ranije zvala Mrnjavčevići. Posle turske najezde, vele da je vojvoda Uglješa otišao preko Save. S njim su otišli mnogi glavari narodni, ali je ipak dosta naroda ostalo u Bosni…
    …Predanja o Rajićima su vrlo zanimljiva…Ograničiću se samo na ono što je glavno u tim predanjima: da su Rajići starinci u srednjoj Bosni…
    …Naposletku, u podgorini severnobosanskog Ozrena, oko 130 km prema severu od srednjebosanskog Ozrena, slušao sam od Srba seljaka kako se u Bosni među pravoslavnim smatraju starincima samo ti Rajići u Vrhovini…

    Slava Rajića je Sveti Nikola.

  5. Dejan

    Moja čukunbaba je Julka Rajić (1876-1915) iz Novog Bečeja. Udala se za Dušana
    Vujadinov. Njeni roditelji Kosta i Sinka (rođena Lucić ili Jocić)

  6. Bojana

    Moj predak, Dimitrije Rajić, iz Niša se 1798. godine preselio iz Niša u selo u okolini Kovina. Posedujem veći deo rodoslova od Dimitrija do danas, ali me interesuje njegovo poreklo. Mi slavimo Sv. Vrače Kuzmana i Damjana.

  7. Radovan

    U okolino Vojnića na Kordunu, postoji naselje Rajić brdo.. Taj kraj je naseljen Srbima tokom 18. veka i ako postoje podaci da se prezime Rajić spominje u dokumentima o dolasku Srba na Žumberak i delove Gorskog kotara poletkom 17 veka. Danas na Rajića brdu više nema Rajića.
    Isto tako, kod Nove Gradoške postoji naselje Rajić. Ni u njemu ne postoji to prezime.

  8. Slaviša

    Ja sam Rajić poreklom iz sela Vlaški do opština Žabari u mom selu i danas žive dve loze Rajića koje nisu u direktnom srodstvu inače i jedni i drugi smo starosedeoci u tom selu i nekad smo bili dve od tri naj brojnije familije u selu. Pored nas u Braničevskom okrugu Rajića kao starosedeoca ima u Požarevcu i u selu Dobra u okolini Golupca i oni su se izmešali sa Vlasima ali su zadržali svoju slavu i tradiciju slava nam je uglavnom sv Djurdjic i sv Nikola. Pored nas koji smo starosedeoci posle zadnjih ratnih sukoba iz Bosne i Hercegovine se doselio odredjeni broj porodica i u glavnom su naseljeni u Požarevcu.

  9. ĐURKO RAJIĆ

    U POTPUNOSTI SE SLAŽEM SA NAVODIMA GOSPODINA DRAGANA RAJIĆA.Ja sam rođen u selu Ozren,opština Ilijaš 1955.godine i pamtim da su moji stariji sve ovako pričali,između ostalog da smo najbrojnija familija na tim prostorima i da smo dobili prezime zbog toga što naši preci nisu prihvatili Islam pa su postali raja i po tome i prezime dobili.Sada većina Rajića živi u selima Kalauzovići,Bare,Vrhovina,na Palama,Sokocu i naravno svi slavimo slavu Svetog Nikolu.Pozdrav svim bratstvenicima ma gdje god bili.

  10. Vojislav Ananić

    RAJIĆ (k), prezime se spominje u prvoj polovini 18. vijeka u matičnim knjigama župe Trebimlja (Popovo). Godine 1709. evidentirani su u Kijev Dolu, a 1713. u Strmici. U maticama župe Grude pominju se (1745) i u Prapratnici (214/3:88).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.