Drašković
Haplogrupa: R1a rod M458 A
Poreklo: Slivlja, Gacko, Republika Srpska
Krsna slava: Nikoljdan
Kontakt:
_________________________
Drašković
Haplogrupa: I1 rod Macura
Poreklo: Velje Duboko, Rovca, Crna Gora
Krsna slava: Lučindan
Kontakt:
_________________________
KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]
Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’
DRAŠKOVIĆI
(u Gornjoj Bijeloj)
Milovan Pavlov Drašković doselio se iz Rovaca 1921. godine u Gornju Bijelu, gdje žive njegovi potomci.
Slave Lučindan.
IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
___________________________________________
Risto Milićević: „Hercegovačka prezimena“, Beograd, 2005, str.316’
DRAŠKOVIĆ (p), u Vlasačama (Zagora, Trebinje) i Slivlju (Nevesinje). U Vlasačama ih ”drže za starjenike”. Slave Nikoljdan. U Slivlja su doselili, u XVIII vijeku, iz ”Sijerčnja u Drini”. Prema predanju, nekada su u planini Sitnici živjeli Bogdan i Boćo Drašković. Kao sjećanje na njih u Sitnici su se zadržali toponimi: Bogdan Dola i Baćevina. Bogdan u Baćo su od Draškovića koji su živjeli u Dlakošama (Bileća), ali se u tom selu ”isturče”, a drugi ”samru od kuge” (59:186,274,329).
___________________________________________
Poštovani,
pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
20. oktobar 2018. u 07:25
Vojislav Ananić
DRAŠKOVIĆ (p), u Vlasačama (Zagora, Trebinje) i Slivlju (Nevesinje). U Vlasačama ih “drže za starjenike. Slave Nikoljdan. U Slivlja su doselili u 18. vijeku, iz “Sijerčnja u Drini”. Prema predanju, nekada su u planini Sitnici živjeli Bogdan i Baćo Drašković. Kao sjećanje na njih u Sitnici su se zadržali toponimi: Bogdan Dola i Baćevina. Bogdan i Baćo su od Draškovića koji su živjeli u Dlakošama (Bileća), ali se u tom selu “isturče”, a drugi “samru od kuge” (59:186,274,329).
Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.
2. februar 2020. u 13:10
Rade Draskovic
DRASKOVICI 1320 – 1990
Porodica Draskovic, prvi put se pominje u istorijskim izvorima dubrovackog arhiva 13.2.1320 godine, tada se pominje neki PRIBEC DRASKOVIC iz Popova polja kod Trebinja. U tome dokumentu Pribec Draskovic se obavezuje na isporuku rujevine u Dubrovnik.
DRASKOVICI su upisani u Decansku povelju 1335-1345 godine, u selu Ljubolicu upisan je Dragoslav Draskovic, a u selu Grmocela upisan je Novak Draskovic.
DRASKOVICE, pominju kasniji istorijski izvori na Bivoljem Brdu kod Stoca 1411 godine.
Iz ovih navedenih istorijskih izvora vidi se da su DRASKOVICI kao i vecina srpskih starohercegovackih porodica najranije boravila na poducju Trebinja u Hercegovini. Usled niza negativnih istorijskih okolnosti ratova i turskih osvajanja na Balkanu od 14 do kraja 20 vijeka Draskovici su se ukljucili aktivno u seobe i naselili se po citavom Balkanskom poluostrvu: C.Gora, Bosna, Hrvatska i Srbija, ima ih dosta da zive u rasijanju sirom svijeta.
Draskovici u Hercegovini i Crnoj Gori
Pred kraj 17 vijeka 1692 Draskovici se javljaju na prostoru Hecegovine i Crne Gore, na Grahovu i Banjanima (granicna oblast imedju Hercegovine i C.Gore).
Poslije turskog poraza pod Becom 1683 godine, hajducki harambasa Bajo Pivljanin je razorio sledeca turska utvrdjenja i sela u Hercegovini: Kazance, Slivlja i Zalom. U ta razorena nekad turska sela Bajo Pivljanin nasljava pravoslavno stanovnistvo. Tako su i Draskovici naseljeni pocetkom 18 vijeka u Slivlja.
DRASKOVICI, u selu Slivlja (Gacko RS BiH), najstarija su srpski stanovnici Slivalja, njih je tu naselio Bajo Pivljanin u 18 vijeku zajedno sa porodicama: PIKULA i STAJIC.
Draskovici su doselili u selo Slivlja iz sela SIJERCA na Drini (kod Foce, danas opstina Kalinovik), slave Nikoljdan.
Jedna grana Draskovica pocetkom 15 vijeka pominje se na Bivoljem Brdu kod Stoca u donjoj niskoj Hercegovini.Tu izmedju Stoca i Ljubinja krajem 19 ipocetkom 20 vijeka na dva mjesta: u selu Vlasace i selu Dlakose pominje se porodica Draskovic i to kao stara starosjedilacka porodica koja slavi
slavu Nikoljdan kao i vecina DRASKOVICA.
7. februar 2022. u 15:45
Malesevic
Mislite li ovde na selo Sijerac (o. Bajina Basta) koje je na Drini ili na selo Sijerca (o. Kalinovik) koje je na reci Bistrici, a od Drine je udaljeno nekih 40ak kilometara?
Pozdrav
5. maj 2022. u 13:23
Stefan Draskovic
Misli se na selo Sijerca, Kalinovik
20. novembar 2023. u 19:47
Milanka Draskovic
Draskovici iz Mocioca slave Nikoljdan, misle da
su poreklom iz okoline Niksica. Pocetkom XIX
Veka su se doselili u Mocioce kod Ivanjice.
Pozdrav
30. novembar 2023. u 21:04
Milanka Draskovic
Draskovici su se u Mocioce doselili iz sela Cevo iznad Cetinja, gde i danas zive dve porodice Draskovica. Isto tvrdi i Delimit Stisovic pisac knjige, koji se 13.X 2007. godine na proslavi 170 godisnjce Cacanske gimnazije upoznao sa jednim Draskovicem koji je rodjen na Cevu.
Dodatak prethodnom komentaru.
Pozdrav
13. decembar 2023. u 15:28
Danislav Drašković
Prema usmenom predanju, Draškovići iz Osija (Kalinovik) su porijeklom sa Čeva. Kao i Draškovići u Vlasačam (Zagora-Trebinje), Dlakoše (Bileća), Slivlja (Gacko) i Osija (Kalinovik) slave St. Nikolu. Haplo grupe su R1a-458.
Novija istraživanja su pokazala da su živjeli u zaseoku Dide, sa prostora Čevo (Cetinje), bratsvenici su sa Vujićima a starinom od Mileševića, iz plemena Bjelice. Nisu u srodstvu sa ostalim Draškovićima, koji ne slave Nikoljdan, pa ni sa Draškovićima Ozrinićima sa Čeva, koji su brojniji (haplo grupa I2) – Izvor: dr Nebojša Drašković ”Gospodari gena u Crnoj Gori”.