Poreklo prezimena Drašković

7. mart 2012.

komentara: 7

[toggle title=”TESTIRANI DRAŠKOVIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU”]

Drašković

Haplogrupa: R1a rod M458 A

Poreklo: Slivlja, Gacko, Republika Srpska

Krsna slava: Nikoljdan

Kontakt:
_________________________

Drašković

Haplogrupa: I1 rod Macura

Poreklo: Velje Duboko, Rovca, Crna Gora

Krsna slava: Lučindan

Kontakt:
_________________________

KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

DRAŠKOVIĆI

(u Gornjoj Bijeloj)

Milovan Pavlov Drašković doselio se iz Rovaca 1921. godine u Gornju Bijelu, gdje žive njegovi potomci.

Slave Lučindan.

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 

___________________________________________

Risto Milićević: „Hercegovačka prezimena“, Beograd, 2005, str.316’

DRAŠKOVIĆ (p), u Vlasačama (Zagora, Trebinje) i Slivlju (Nevesinje). U Vlasačama ih ”drže za starjenike”. Slave Nikoljdan. U Slivlja su doselili, u XVIII vijeku, iz ”Sijerčnja u Drini”. Prema predanju, nekada su u planini Sitnici živjeli Bogdan i Boćo Drašković. Kao sjećanje na njih u Sitnici su se zadržali toponimi: Bogdan Dola i Baćevina. Bogdan u Baćo su od Draškovića koji su živjeli u Dlakošama (Bileća), ali se u tom selu ”isturče”, a drugi ”samru od kuge” (59:186,274,329).

___________________________________________

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. Vojislav Ananić

    DRAŠKOVIĆ (p), u Vlasačama (Zagora, Trebinje) i Slivlju (Nevesinje). U Vlasačama ih “drže za starjenike. Slave Nikoljdan. U Slivlja su doselili u 18. vijeku, iz “Sijerčnja u Drini”. Prema predanju, nekada su u planini Sitnici živjeli Bogdan i Baćo Drašković. Kao sjećanje na njih u Sitnici su se zadržali toponimi: Bogdan Dola i Baćevina. Bogdan i Baćo su od Draškovića koji su živjeli u Dlakošama (Bileća), ali se u tom selu “isturče”, a drugi “samru od kuge” (59:186,274,329).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.

    • Rade Draskovic

      DRASKOVICI 1320 – 1990

      Porodica Draskovic, prvi put se pominje u istorijskim izvorima dubrovackog arhiva 13.2.1320 godine, tada se pominje neki PRIBEC DRASKOVIC iz Popova polja kod Trebinja. U tome dokumentu Pribec Draskovic se obavezuje na isporuku rujevine u Dubrovnik.

      DRASKOVICI su upisani u Decansku povelju 1335-1345 godine, u selu Ljubolicu upisan je Dragoslav Draskovic, a u selu Grmocela upisan je Novak Draskovic.

      DRASKOVICE, pominju kasniji istorijski izvori na Bivoljem Brdu kod Stoca 1411 godine.
      Iz ovih navedenih istorijskih izvora vidi se da su DRASKOVICI kao i vecina srpskih starohercegovackih porodica najranije boravila na poducju Trebinja u Hercegovini. Usled niza negativnih istorijskih okolnosti ratova i turskih osvajanja na Balkanu od 14 do kraja 20 vijeka Draskovici su se ukljucili aktivno u seobe i naselili se po citavom Balkanskom poluostrvu: C.Gora, Bosna, Hrvatska i Srbija, ima ih dosta da zive u rasijanju sirom svijeta.

      Draskovici u Hercegovini i Crnoj Gori

      Pred kraj 17 vijeka 1692 Draskovici se javljaju na prostoru Hecegovine i Crne Gore, na Grahovu i Banjanima (granicna oblast imedju Hercegovine i C.Gore).

      Poslije turskog poraza pod Becom 1683 godine, hajducki harambasa Bajo Pivljanin je razorio sledeca turska utvrdjenja i sela u Hercegovini: Kazance, Slivlja i Zalom. U ta razorena nekad turska sela Bajo Pivljanin nasljava pravoslavno stanovnistvo. Tako su i Draskovici naseljeni pocetkom 18 vijeka u Slivlja.

      DRASKOVICI, u selu Slivlja (Gacko RS BiH), najstarija su srpski stanovnici Slivalja, njih je tu naselio Bajo Pivljanin u 18 vijeku zajedno sa porodicama: PIKULA i STAJIC.
      Draskovici su doselili u selo Slivlja iz sela SIJERCA na Drini (kod Foce, danas opstina Kalinovik), slave Nikoljdan.

      Jedna grana Draskovica pocetkom 15 vijeka pominje se na Bivoljem Brdu kod Stoca u donjoj niskoj Hercegovini.Tu izmedju Stoca i Ljubinja krajem 19 ipocetkom 20 vijeka na dva mjesta: u selu Vlasace i selu Dlakose pominje se porodica Draskovic i to kao stara starosjedilacka porodica koja slavi
      slavu Nikoljdan kao i vecina DRASKOVICA.

  2. Milanka Draskovic

    Draskovici iz Mocioca slave Nikoljdan, misle da
    su poreklom iz okoline Niksica. Pocetkom XIX
    Veka su se doselili u Mocioce kod Ivanjice.

    Pozdrav

    • Milanka Draskovic

      Draskovici su se u Mocioce doselili iz sela Cevo iznad Cetinja, gde i danas zive dve porodice Draskovica. Isto tvrdi i Delimit Stisovic pisac knjige, koji se 13.X 2007. godine na proslavi 170 godisnjce Cacanske gimnazije upoznao sa jednim Draskovicem koji je rodjen na Cevu.
      Dodatak prethodnom komentaru.

      Pozdrav

      • Danislav Drašković

        Prema usmenom predanju, Draškovići iz Osija (Kalinovik) su porijeklom sa Čeva. Kao i Draškovići u Vlasačam (Zagora-Trebinje), Dlakoše (Bileća), Slivlja (Gacko) i Osija (Kalinovik) slave St. Nikolu. Haplo grupe su R1a-458.

        Novija istraživanja su pokazala da su živjeli u zaseoku Dide, sa prostora Čevo (Cetinje), bratsvenici su sa Vujićima a starinom od Mileševića, iz plemena Bjelice. Nisu u srodstvu sa ostalim Draškovićima, koji ne slave Nikoljdan, pa ni sa Draškovićima Ozrinićima sa Čeva, koji su brojniji (haplo grupa I2) – Izvor: dr Nebojša Drašković ”Gospodari gena u Crnoj Gori”.