Poreklo prezimena Dobrilović Reviewed by Momizat on . Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ 'Stručna knjiga' DOBRILOVIĆI Dobrilovići s Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ 'Stručna knjiga' DOBRILOVIĆI Dobrilovići s Rating:
You Are Here: Home » Prezimena » Poreklo prezimena Dobrilović

Poreklo prezimena Dobrilović

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

DOBRILOVIĆI

Dobrilovići su se iz Banjana doselili u Drobnjak s ostalim Novljanima, kada su naseljavali drobnjačku teritoriju. Dolaskom u Drobnjak, naselili su drobnjačko selo Komarnicu. Predanje zna za Mata Dobrilovića, koji je bio pop i imao je osam sinova. Godine 1732. u Drobnjaku je harala opaka bolest kuga koja je odnijela kako kažu, veliki broj drobnjačkog stanovništva, a među njima i sedam sinova popa Mata Dobrilovića. Ostane mu samo sin Marinko, koji naslijedi oca i zapopi se. Pop Marinko imao je dva sina – Janka i popa Stanka. Obojica su bili dobri ljudi i junaci. Janka je objesio Sulejman-paša Skopljak, kada je došao da uguši ustanak u Drobnjaku 1805. godine. Janko je imao sinove Savu, Trivka, Marka i Vidaka, koji se po ocu Janku prozvaše Jankovići. Od popa Stanka nije ostalo potomstvo.

Odmah po doseljenju Dobrilovića u Drobnjak, od njih se odvoje Šarovići i Gluvaći.

Zelen Dobrilović, sa sinovima Arsenijem i Jevđanom, odseli se, krajem 18. vijeka na Glasinac, gdje i danas žive njihovi potomci.

Sada se niko u Drobnjaku ne preziva prezimenom Dobrilović, jer su se razgranali na Jankoviće, Šaroviće i Gluvaće.

 

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 


Komentari (3)

  • vojislav ananić

    DOBRILOVIĆ
    Porijeklo iz Crne Gore

    Dobrilovići su se raseljavali iz Crne Gore pod ovim ili drugim prezimenom u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i na sjeverozapad sve do Istre. Pošto slave različite slave ne može se sa sigurnošću tvrditi da su istog porijekla.
    Ljubiša Dobrilović je rođen u Sarajevu, ali navodi da je njegov otac rodom iz sela Mandre (Sokolac). O porijeklu ne zna mnogo, a u porodici je sačuvano predanje da bi mogli biti negdje iz Crne Gore. Navodi pretke: Jovan (otac), Ljubo (djed) i Lazar (pradjed). Slave Nikoljdan, a prislužuju Đurđevđan.
    Na osnovu naših saznanja Dobrilovića nema nmogo po Bosni i Hercegovini. Krajem prošlog vijeka evidentirani su u parohijama: Sokolović (Rogatica) i Vrelo (Bihać), a slave Đurđevdan.
    Postoje i naselja sa nazivom Dobrilovići. Na području Višegrada u selu Setihovu jedan od zaselaka je i zaselak Dobrilovići. Pored toga postoji selo Dobrilovići na području Priboja. U Crnoj Gori postoji selo (Mojkovac) ali i zaselak (Žabljak) sa nazivom Dobrilovina.
    Pretpostavka da su Dobrilovići porijeklom iz Crne Gore, mogla bi imati realnu osnovu. U selu Mandri bilo je između dva svjetska rata oko deset kuća Dobrilovića. U to vrijeme je zabilježeno predanje da su porijeklom iz Drobnjaka. Iz Mandre su se selili u Vrapce (Vlasenica) i odatle u Sajice (Sokolac) poslije okupacije 1878. godine. Ustanovili smo da su Dobrilovići drobnjačko bratstvo i da pripađaju plemenu Novljanima. U Komarnicu (Šavnik) Dobrilovići su se doselili iz Banjana. Od Dobrilovića su se odvojili Šarovići i odseljeni Gluvići, a početkom devetnaestog vijeka i ostatak Dobrilovića promijeni prezime i prozovu se Jankovići, tako da danas na ovom području nema porodica sa prezimenom Dobrilović. Svi oni slave Nikoljdan, a prislužuju Đurđevdan.
    U Riječkoj nahiji većinu stanovništva Dobrskog Sela čine bratstva Gornjevučani i Dobrilovići. Od Dobrilovića su bratstva: Đuranovići, Sredanovići, Vukići, Rajovići, Vujovići, Milanovići i Popovići. Svi oni vode porijeklo od Šćepana Dobrilovića i slave Nikoljdan.
    U selu Pišču (Piva) Dobrilovići slave Jovanjdan i starinom su iz Plužina (Piva). Priča se da je od ovih Dobrilovića Stojan Čupić, junak iz Prvog srpskog ustanka. Od ovih Dobrilovića su Dobrilovići u Tršiću koji takođe slave Jovanjdan. Doselili su se u Tršić u drugoj polovini XVIII vijeka. U Dobroti (Boka) bilo je početkom ovog vijeka četiri kuće Dobrilovića. Oni su se u Dobrotu doselili iz Crne Gore u XVII vijeku. Slave Ivanjdan.
    U Gluhom Dolu (Crmnica) predak Šuštera, prema predanju, prebjegao je „od krvi“ iz Vrake kod Skadra. Za nas je interesantno da su se ovi Šušteri do 1768. godine
    prezivali Dobrilovići. Prezime Šušter dobili su zbog toga što je njihov predak Luka Dobrilović bio šuster, izrađivao je i popravljao cipele.
    Po jednom popisu, neposredno poslije Drugog svjetskog rata, Dobrilovića je bilo na više mjesta u Hrvatskoj. Najviše ih je u to vrijeme bilo u Istri i to u Vranje Selu (Poreč) petnaest domaćinstava sa ukupno 68 nosilaca ovog prezimena. Bilo ih je i u okolini Poreča i Pazina. U Istri postoje i naselja Dobrili (Pazin) i Dobrilovići (Buje). Nekoliko porodica Dobrilovića 1948. godine popisano je i u okolini Jastrebarskog, a u Zagrebu je popisano devet porodica sa 42 nosioca ovog prezimena.
    Na kraju treba reći da su Dobrilovići porijeklom iz Crne Gore i da su se odatle raseljavali pod ovim ili drugim prezimenima u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i dalje na sjeverozapad sve do Istre. Pošto slave različite slave nismo sigurni da su istog porijekla.

    IZVOR: PORODIČNI KORIJENI, MIROSLAV NIŠKANOVIĆ
    BANJA LUKA – BEOGRAD – SARAJEVO, 2001.

    Odgovori
  • Vojislav Ananić

    DOBRILOVIĆ (p), bivši rod u Žabici (Ljubinje). U ovom selu živio je neki Rero Dobrilović, zvani Periša koji je u svađi ubio Turčina i pobjegao u goru. U potjeri za njim „naturi“ se neki drugi Turčin i rani ga. Ranjeni Pero povika: „Pokaži mi se, junače, da vidim ko me ubi!“ Turčin mu se pokaza, a Dobrilović “dočeka iz puške i ubije i njega“. Tako su poginuli, jedan kraj drugog, i Pero i Turčin koji se zvao Dulać. U Žabici i danas postoje toponimi Perišin grob i Dulaćeva ljut (84:172).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.

    Odgovori

Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top