Драговић

7. март 2012.

коментара: 48

Коментари (48)

Одговорите

48 коментара

  1. Чарна Драговић

    Ја сам рођена у Мостару, а отац ми је од Драговића са Удрежња код Невесиња. Он ми је причао да су ти Драговићи дошли из Драговић Поља. Волела бих да знам нешто више о томе. Да ли су заиста дошли на Удрежње из данашње Црне Горе или су “од оних из Биограда”. Славимо св. Георгија (Ђурђевдан).

  2. Petar

    Postovani, ja poticem od Dragovica iz Crne Gore!
    I u ovoj poruci cu pokusati da vam priblizim istoriju samog nastanka prezimena “Dragovic”.
    -Dragovici su ogranak od Dulovica od kojih su se odvojili krajem XVIII – vijeka. Ovo prezime su uzeli po Dragu Radisavljevu unuka Jovana Duleva. Najsrodniji su sa Mijatovicima, jer oni poticu od Draga.
    Djeda Mijata,serdar Mileta bio je sin Draga Radisavljeva, rodonacelnika bratsva Dragovica.
    Ogranak Dulovica, nazvan Vidici,potomci su Stanise Mijuskova rodjenog brata serdara Mijata.
    .. Drago je imao tri sina: Miletu, Milutina i Todora. Od Milete su Mijatovici sa ogrankom Vidici, a svi ostali Dragovici su od Dragovog sina Milutina, jer se treci sin Todor Dragov preselio u Srbiju i o njegovom potomstvu se malo zna. Po svemu izgleda da su njegovi potomci promijenili prezime.
    *Posveticu se sada malo na Milutina, i samim time su moji nastavili njegovu lozu. Ali ne bih da idem u detalje, vec cu uopsteno reci istoriju nege i njegovog blizeg potomstva.
    – Milutin je imao cetiri sina: Tomasa, Savu, Nikodima i Raka. Rako se odselio u Srbiju i njegovi potomci zive u Cajetini i Kremnoj. Tomas je cuveni Gornjomoracki junak koji je 1795 godine ubio na na Ratnji Zuka Paripovica Turskog barjaktara, kada je sa Niksickim Turcima palio Gornju Moracu. Njegova zena Plana koju je Njegos nazvao ” Srpska Klorinda”, skinula je oruzije sa Paripovica i sa njim ubila jos jednog Turcina, te je pobegla preko Morace u Starce. Ona je bila od bratstva Krkovica iz Gornje Morace.
    – Nikodim je bio Iguman u manastiru Moraci i bio je znacajna licnost u oslobodilackoj borbi Moracana od Turskih osvajaca. Cuveno je njegovo pismo gurvenandu Radonjicu, gdje ga moli za pomoc u borbi protiv Turaka. Na kraju pisma kaze: ” Imamo 300 brkovah i glava Tusrkih,ako zapovijedis da ti ih donesemo,no i Bogu sva sirozinja i o tome vratu. A mi ponovo Boziji i tvoji, nemoj da smo vragu za radost, i podrzao te Bog u zdravlju i gospodstvu” !!! Pismo je napisao i istog dana poslao. ” 15 avgusta 1789 godine. Sa potpisom, ” Vas pomizni Iguman Nikodim.. td da ne duzim. Iste godine je pao navedeni broj Turskih glava. Kada su na Crkvine Rovcani i Moracani potukli cijelu sultanovu vojsku.
    ..Dragi ovo je dio potomstva Dragovica. I da potvrdim da su Dragovici nastali u Moraci, dje i samo mjesto ima naziv ” Polje Dragovica.
    Naravno primijetio sam da pricate o Krsnoj slavi.
    Potrudicu se da vam u kratkoj prici dam odgovor.
    …Dragovici su slavili 9 Januar, Sveti Stefan, gdje tokom znacajne bitke sa turcima dolaze do toga da ubiju zmacajnog vazala njihove vojske. I zbog krvne osvete u to doba gdje su Turci silni trazile plemena po Slavi i prezimenu. Dragovici odluce da promijene krstno ime za 31 oktombar, Sveti Luka ( Lucindan).
    Dragi moji nadam se da sam uspio da vam pomognem malo. I znajte da su ovi podaci iz originalnih spisa. Puno pozdrava za sve Dragovice. Hvala.

    • Dragovic Gornj.Moraca

      Ne znam odakle vam spise ali nece biti da je tako… ja sam Dragovic iz Gornje Morace, kao prvo poticemo od Obrada Selakovuca a od tri rodjena brata su Dragovici Mijatovici i Dulovici, od Draga Mijata i Dula. A to za slavu moze da postoji u nekim spisama ali te spise su pune dezinf. Tvrdim da u Moraci i u Dragovica polje nema ni jedne porodice da slavi sv.Luku. Svima je slava Stefan dan 9 januar a prislava Sv.ilija 2 avgust. Nikad je se niko odrekao nije. Pozdrav

      • petar

        Mozemo li stupiti u kontakt?

      • Petar

        Postovani, moji su se doselili 1900 god. iz Gornje Morace u Bijelo Polje, pradjed mi je Ilija Dragovic od oca Save. Slava nam je bila svt. Stefan, a prislava svt. Ilija, ali zbog krvne osvete mi smo uzeli slavu svt. Luka. Posle doseljavanja u BP 1922. godine osniva i finansira fudbalski klub Jedinstvo, a 1944 pucaju ga komunjare, dje se salje u italiju na lijecenje, medjutim Svabe ga iz aviona bacaju u more. tako da moj pobratime mi sno od istih. jos me samo znima da li si cuo za popa Andrija Dragovic, koji je krstio Minu Radovica?
        ž?

  3. Dragović-Podgorica

    Poštovani, ja sam Dragović iz Podgorice. Inače, porijeklom smo Stanojevići sa Velestova (Cetinje, Katunska nahija). Predak je bio Drago Stanojević, po kome se od unazad 5 generacija prezivamo Dragović. Slavimo Aranđelovdan.
    Veliki pozdrav!

  4. Slađa

    Ja sam Dragović sa Udrežnja.Odmah da kažem da nije tačno da potičemo od onih iz Biograda, jer ti Dragovići su bili Bjelovići pa iz nekog razloga uzeli naše prezime,mi slavimo Svetog Đorđa, a oni ne. Našla sam podatak da Dragovići iz Hercegovine potiču od Keltskog plemena Dragoni sa obala Ohridskog jezera.Dolaskom Slovena asimiliraju se i sa Sorabima dolaze U Crnu Goru, a kasnije u Hercegovinu pod plemenskim imenom Dragoviti. Inače jedina smo porodica koja je zadržala korjen plemenskog imena Drago koje znači Sin Zmaja.Eto toliko od mene i pozdrav svim Dragovićima!!!

  5. L Dragovic

    Zdravo ja sam Dragovic iz Bjelopavlica i prica ide da su Dragovici direktni potomci Bijelog Pavla po kojem je i dam kraj dobio ime

  6. Dobrašin Dragovički

    Dragovići (,dragoviti,draguviti)

    Draguviti (Dragovići, Dragoviti) su bili južnoslovensko pleme, koje je živelo u dolini rijeke Bistrice zapadno odSoluna.
    U srednjem veku je među Draguvitima(Dragovićima) bilo dosta rašireno bogumilsko hrišćansko učenje, nasuprot vizantijskom pravoslavnom hrišćanstvu. Poznato je u okviru bogumilstva postojala Dragovićka crkva, koja se pominje i na Saboru u Sent Feliksu 1167. godine. Zapisnik sastanka katarskih biskupa i vernika u Sent. Felix de Caraman blizu Toulouse (1167) opisuje dolazak sa Balkana pape Nikite, propovednika strogog dualizma, koji spominje da se na Balkanu nalaze Bugarska, Dragovićka i Melnička (u Makedoniji) crkva i crkva „Dalmacije“. Iz Bugarske su na Zapad dolazile i apokrifne knjige, od kojih je izrazito bogumilska Tajna knjiga – tobožnja beseda Jovana Evanđeliste s Isusom na Tajnoj večeri.
    Također dr.Franje Rački u knjizi ,,Bogomili i patareni” piše da je Dragovička crkva bila u Makedoniji.Ovo se može i time potkrijepiti, što i drugi spomenici svjedoče,kako čemo vidjeti ,da je uprav u onom dijelu Makedonije bilo sljedećih stoljeća najviše Bogumila.Prema tome imaju se crkva Bugarska i Dragovička zbilja držati za najstarije općine, za majku i kolijevku ove vjere.Odatle se je raširila na sve strane,tako u Trakiju i prema Crnom moru, gdje su za rana osnovane crkve plovdivska i carigradska.U istoku su svagdje novoj vjeri Pavličani put prokrčili…Odavle čemo lahko zaključiti kako je vjera popa Bogomila dosta brzo na zapad preselila.To se dogodilo do početka 11.stoljeća,kada nalazimo trag ovoj nauci u gornjoj Italiji i južnoj Francuskoj,onamo se ona prenijela iz Bugarske,kao što to osim predavanja svjedoći i ime ,Bulgarorum haeresis,Bulgari” (Bougres), upotrebljavano u Francuskoj za značenje katarske sljedbe i katara.Ova se nauka mogla prenijeti običnim općenjem između istoke i zapada,koje je između apeninskim i balkanskim poluotokom živahnije bilo,nego bili se u prvi mah mislilo.Iz dosadašnjeg izlaganja jasno slijedi ovo:
    a) Kolijevka mahinjsko-gnostičke sljedbe,kojoj su se priznavali Bogomili na istoku,katareni i patari na zapadu,nije drugdje nego u Bugarskoj.
    b)Odmah na početku sekte osnovane su dvije crkve,jednau Bugarskoj druga u Makedoniji u krajini Dragovičkoj.Odatle su veoma rano nastale općine u Plovdivu i Carigradu,gdje je od prije Pavličana bilo.S druge strane prenesena je nauka u Italiju a odavde u Francusku gdje joj zametak nalazimo početkom 11.stoljeća.

    Polovicom 12. vijeka stariješinom Dragovičke crkve bijaše Simeon koji je Carigradskog stariješinu Nikitu bio učinio Bogomilskim Biskupom,kojeg Vatikan naziva Papom heretika. .
    Bogomilski biskup Konstantinopolja Nikita se 1167.godine uputi na zapad,najprvo u Italiju gdje je biskupa Marka i Roberta odvraćao od učenja Bugarske crkve,potom je otišao u Francusku gdje izhodi kod svoje braće da se sazove sabor svih Katara i patarena u Sent. Felix de Caraman blizu Toulouse.
    Sabor u Sen Feliksu (danas Saint-Félix-Lauragais) je održan 1167. godine u dvorcu “Felix de Caraman” i na njemu se odlučivalo o teritorijalnom razgraničenju katarskih crkvi. Saboru, koji predstavlja značajnu tačku u razvoju evropskog heterodoksnog hrišćanstva, prisustvuju brojni predstavnici katarskih zajednica Langdoka, Lombardije, Francuske i Katalonije, a njime predsedava otac Nikita, bogumilski poglavar Konstantinopolja.
    Nikita, kao pripadnik Dragovićkog reda, tom prilikom zaređuje katarske starešine, vrši consolamentum (duhovno krštenje) i potvrđuje zemaljska sedišta prisutnih katarskih starešina:
    1. Robert d’Espernon, starešina Francuske (današnje severne Francuske)
    2. Sicard Cellarier, starešina Albe
    3. Mark, starešina Lombardije (današnje Italije)
    4. Bernard Raymond, starešina Tuluza
    5. Gerald Mercier, starešina Karkasona
    6. Raymond de Casals, starešina Ažana
    Nikita je takođe posavetovao sabor da se, poput sedam crkava Azije, ne mešaju jedni drugima u nezavisnost, jer to ne čine ni bogumilske općine, i to ni katarske općine ne smeju činiti. U dokumentima sabora se pominje pet prvobitnih crkvi istoka, koje služe kao uzor francuskim crkvama:
    1. Ecclesia Romana (Romejska crkva u Konstantinopolju)
    2. Ecclesia Dragovitia (Dragovička crkva)
    3. Ecclesia Melenguia (crkva slovenskog plemena Milingi na Peleponezu)
    4. Ecclesia Bulgaria (Bugarska crkva) i
    5. Ecclesia Dalmatiae (crkva Dalmacije).

    Od zastupnika Francuskih katara koji su došli na taj sabor napominju se biskup Albisci Siccardo,Bernardo je zastupao biskupiju Carsacconsku,tada ispražnjenu i Toloska također ispražnjena,poslala je svoga zastupnika.Talijanske patarene su zastupali gore pomenuti biskup Marko i Roberto.Osim ovih zastupnika patarenskih i katarskih crkava bilo je u saboru mnogo sljedbenika sekte.Glavni predmet ovog sastanka riješen je po volji biskupa Nikite;apsolutni dualizam stjeće pobjedu u zboru,bude utvrđen i proglašen kao nauka sekte.Odstupanje od takve nauke smatra se povredom ove sljedbe.Da su Marko i Roberto,odrekavši se reda Bugarskog,po Papi Nikiti iznova rođeni i na svoje stolice uvedeni bili.
    Širenje vjere Dragovičke crkve na zapad vršile su vjerske striješine koje su nailaskom plodnog tla za prihvatanje vjere tu osnivale vjerske zajednice, tako da je do danas zadržano dosta naseljenih mjesta na prostorima Makedonije,Crne gore,Srbije,Bosne i Hercegovine i Hrvatske pod nazivom Dragovići.

    -Dragovići (Koštajnica), naseljeno mjesto , Republika Crna Gora
    -Dragovići (Novo Goražde), naseljeno mjesto u opštini Novo Goražde, Republika Srpska,
    -Dragovići (Čajniče, BiH), naselje pripojeno naselju Zaborak
    -Dragovići (Foča-Ustikolina, BiH), naselje pripojeno naselju Zabor
    -Dragovići (Hadžići), naseljeno mjesto u opštini Hadžići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH
    -Dragovići (Zavidovići)
    -Dragovići (Vareš), naseljeno mjesto u općini Vareš, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH
    -Dragovići (Vrbovsko), naseljeno mjesto grada Vrbovskog, Republika Hrvatska
    -Dragovići (Danilovgrad), naseljeno mjesto grada Vrbovskog, Republika Hrvatska
    -Dragoviti (Dimitrovgrad), naseljeno mjesto grada Vrbovskog, Republika Hrvatska

  7. Ako Neko napise da JE iz Katunski nahije, slavi Sv. Arhangela, Stanojevic bratstvo – čemu silazak do…. praistorije? Dakle molim samo ljude Dragovic, iz Katunske nahije, Velestovce, koji slave Sv. Arhangela Mihaila, da mi se jave na e-mail: [email protected]! Pozdrav, arhitekta Dragovic Z.

  8. Теодора

    Чекајте, моја баба је Драговић пореклом из Мораче,околина манастира, али слава је Св. Ђурђиц. Који су то Драговићи?

  9. Теодора

    Да, и наши Драговићи живе на Златибору, наравно постоји засеок Драговићи, а од нас се нико није огласио овде,да знате да нас има на Златибору.

  10. Dragan Dragović

    Pozdrav, ima li neko informaciju odakle su dosli Dragovići koji sada žive na centralnom Kosovu, slava Sveti Arhangel. Znam sve do čukundede Djorda, interesuje me posle.