Poštovani,
pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
22. avgust 2012. u 03:44
Slavko Damnjanovic
Zoran Djurdjevic i Milan Djurdjevic zive u Kozuaru. Oni imaju svoju Strugaru. Oni su moji najblizi. Mi cak zajedno igramo fudbalskom timu.
19. mart 2013. u 00:19
Milodan
Poreklo brojnijih familija-prezimena valjevske Tamnave po knjizi „Antropogeografija valjevske Tamnave“ Ljubomire Ljube Pavlovića, izdanje 1912. godine.
Mesto-kada su doseljeni-odakle su doseljeni-Krsna slava-napomena.
ĐURĐEVIĆ
-Crvena Jabuka, prva polovina 18. veka, Drobnjaci, Đurđevdan, uz Jakovljeviće.
-Brović, druga polovina 18. veka, Zagrade na Rudniku, Jovanjdan, uz Jovanoviće.
-Ruklada, druga polovina 18. veka, Jakalj-okrug užički, Jovanjdan.
-Skobalj*, prva polovina 18. veka, Vujinovača u Podgorini, Nikoljdan, uz Milutinoviće.
*Milutinovići su od dva brata, Đurđa i Milutina Vujića iz Vujinovače. Njihovi potomci zovu se još i: Gajići, Ivkovići, Stepanovići, Mihailovići, Markovići i Lazarevići.
-Zvečka, posle 1827. godine, Progar u Sremu, Đurđevdan.
-Kamenica, posle 1827. godine, Koceljeva, Jovanjdan, došli kao zanatlije.
-Selo Lajkovac-1, posle 1827. godine, susedna Rubrubreza, Nikoljdan, dovodac uz mater.
-Selo Lajkovac-2, posle 1827. godine,susedno Jabučje, Đurđic, dovodac uz mater.
-Radljevo, posle 1827. godine, susedno Brgule, Nikoljdan, dovodac uz mater.
-Stubline, posle 1827. godine, Popinci u Sremu, novoverci.
-Tulari, posle 1827. godine, Kunice u Podgorini, Đurđic.
19. mart 2013. u 00:22
Milodan
Slavko Damnjanovic!
Zoran Djurdjevic i Milan Djurdjevic zive u Kozuaru. Oni imaju svoju Strugaru. Oni su moji najblizi. Mi cak zajedno igramo fudbalskom timu.
______________
Nije bilo Đurđevića u Kožuaru početkom prošlog veka. Moguće je da su u međuvremenu doseljeni, možda iz obližnjih Tulara.
10. avgust 2013. u 22:37
Milodan
Familije-prezimena Đurđević po mestima življenja i Kolubari i Podgorini. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.
Ostale podatke porodica Đurđević, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih mesta.
-Balinović
-Ba (Bah)
-Vračević
-Blizonje
-Dučić
-Đurđevac
-Jajčić-1
-Jajčić-2
-Ključ
-Kunice
-Lopatanj
-Mionica
-Mrčić
-Osečina
-Osružanj
-Rađevo Selo
-Prnjavor (Bogovađa)
-Suvodanj
18. septembar 2013. u 14:13
Saša Đurđević
Ko zna nesto vise o familiji Djurdjevic iz Skobalja i o poreklu te familije neka pise.Moj deda Vladeta ziveo u Skobalju kod Lajkovca,po predanju i prici doseljeni sa obronaka planine Medvednik,ozenio baba Mileniju iz familije Milutinovic isto iz Skobalja.Sinovi Zivota,Miloje i cerka Bosiljka.
2. jun 2019. u 17:58
Zoran Ðurðević
Samo da potvrdim da ispod Medvednika u Gornjim Košljama još uvek žive Ðurđevići, mada mne zanima oni odakle su.
31. decembar 2019. u 12:19
Zoran Đurđević
Moje ime je Zoran Đurđević, živim u Inđiju,Srem,Vojvodina,Srbija.
Znam price da Đurđević-i vode poreklo od Balšića (Đurađa) – Zetske vlastele od oko 1360 -1421. god.
Ova porodica svoje poredklo dovodi u vezu sa Nemanjićima ( Simeona Nemanje ….).
Ako je iko od Đurđevića u prolazu ili poslom u Sremu, moja skromna vrata su mu otvorena.
Svako dobro
26. jul 2023. u 09:17
Tanja
Zorane, moji Đurđevići su po Sremu. I ja sam došla do istih podataka o poreklu.
24. oktobar 2013. u 21:04
Milodan
Porodice-familije po mestima prebivališta u Šumadijskoj Kolubari, Đurđević.
Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Šumadijska Kolubara“, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine, najnovije izdanje 2011. godine u sastavu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“ – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.
Ostale podatke porodica Đurđević, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih mesta, koji su postavljeni ili će biti uskoro postavljeni.
-Arnajevo
-Barajevo
-Baroševac
-Baćevac
-Boždarevac
-Veliki Crljeni
-Venčane
-Draževac
-Zeoke
-Junkovac
-Kruševica
-Stepojevac
24. oktobar 2013. u 21:22
Milodan
Saša Đurđević
Ko zna nesto vise o familiji Djurdjevic iz Skobalja i o poreklu te familije neka pise.Moj deda Vladeta ziveo u Skobalju kod Lajkovca,po predanju i prici doseljeni sa obronaka planine Medvednik,ozenio baba Mileniju iz familije Milutinovic isto iz Skobalja.Sinovi Zivota,Miloje i cerka Bosiljka.
______________________________________________________________
Samo da ste čitali komentare znali bi ste. Evo šta piše u komentaru o Tvojim Đurđevićima:
-Skobalj*, prva polovina 18. veka, Vujinovača u Podgorini, Nikoljdan, uz Milutinoviće.
*Milutinovići su od dva brata, Đurđa i Milutina Vujića iz Vujinovače. Njihovi potomci zovu se još i: Gajići, Ivkovići, Stepanovići, Mihailovići, Markovići i Lazarevići.
P.S. Vujinovača je, ako se ne varam, u blizini Medvednika.
10. decembar 2013. u 21:14
Milodan
Prezimena-familije u Šumadiji, Đurđevoć.
Prema knjizi „Etnološka građa o Šumadincima“akademika Jovana Erdeljanovića, prvo posthumno izdanje 1948. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“.
-Vodice
-Krnjevo
-Markovac
-Velika Plana
14. mart 2014. u 15:12
Miloš
Prema predanju u selu Zaklopaca pored Beograda,opstina Grocka doselila su se tri brata od kojih su se dalje racvalo porodicno stablo,stari kazu da su ta tri brata sa ocem pobila neke turke u Crnoj gori,odakle su rodom i da su zato morali da beze odatle,da li neko zna nesto o tome?Jedna crnogorka je rekla mom bratu da je to poznato i da “ceo kraj bruji i dan danas kako su bili opasni ti ljudi” a postoji i most Djurdjevica u Cg….jel moze neko da mi potvrdi ili ukaze na drugaciju tvrdnju,unapred zahvalan.
27. januar 2015. u 15:11
Rajko Đurđević
Iskren da budem,priču mi pričala tetka a njoj majka,poreklom samo tj moj deda je živeo u Otpočivaljci opština Prnjavor Rapublika Srpska,a tačnije priča je povezana i sa severom Crne gore i sa usekovanjem jednog turčina i progonom ostalih Đurđevića iz tog kraja,prvo mesto bilo je okolina Valjeva a odande u BiH tj u Ugarsku tadašnju,slavimo svetog mučenika Trifuna.
27. januar 2015. u 15:18
Rajko Đurđević
Trenutno živimo u Čurugu okolina Novog Sada.
16. avgust 2014. u 00:48
Braca
Prica je mnogo komplikovanija i ide od prilike ovako. Potomci Đurda Vlatkovića, članu bosanske porodice Vlatković, inače humskog vojvode, su uzeli prezime Đurđević. Od njih je nastao veliki rod Đurđevića koji su stolovali u dolini Neretve i Konavlima. Toliko su se osilili da su mimo sporazuma sklopljenog između Turske, Ugarske i Mletaka počeli da naplaćuju porez ( gusare) po Neretvi sve dotle dok nisu zaplenili neku mletačku lađu a najverovatnije pobili i neke značajne putnike. Da bi ih se rešili turci njihovog starešinu navodno pošalju u Ugarsku na neke pregovore , Ugari ga zarobe i predaju mlečanima a ovi ga pogube. Na zemlje Đurđevića krenu vojske sve tri sile a o oni masovno izbegoše. Neki odoše u Tursku, neki u Ugarsku a neki u Dubrovnik.. Jedan deo je stigao do Skadra a odatle do Kolašina. U međuvremenu su prešli u islam. Tada su se naselili kod Tare . Taj lokalitet je i danas poznat kao Đurđevića tara. Ti Đurđevići su došli su u sukob sa nekim susednim bratstvom i u osvetama je pobijeno više od četrdeset ludi na obe strane. Đurđevići koji nisu hteli da pređu u islam su se raselili po staroj Srbiji i Šumadiji.Posle drugog ustanka su se naselili i oko Beograda. Neki od tih kao ustanici su stigli i iz Konavla. Posle sloma Ilindenskog ustanka u koji su poneki bili umešani kao komite, a koji nisu hteli da pogaze komitsku zakletvu i pristupe novoosnovanoj četničkoj inicijativi 1903. god. su prebegli u Austrougarsku i sada njihovi potomci žive u sremskim selima na domak Obrenovca. Poneki su bili i pobijeni u pokušaju bekstva preko Save. Đurđevići koji su krenuli u Ugarsku su se naselili kod Knina a deo ih je stigao i u Slavoniju. Deo ih se u Konavlima i po Bosni. Oni koji su imali novca su kupili status građanina Dubrovnika. Njihovi potomci su postali ugledni dubrovčani a među njima se posebno ističe životna priča Ignjata Đurđevića koga hrvati danas smatraju za najznačajnijeg hrvatskog pesnika sedamnajstog veka. Inače deo Đurđevića slave slavu koju su nasledili od porodice Vlatković , Sv. Nikolu. Takođe slave Đurđev dan i Đurđic. Bez obzira na to kojoj su se veroispovesti bili priklonili poštovali su navedene slave.Od prilike dvesta godina porodica Đurđević je imala značajnu ulogu u zbivanjima bosanske države a posle izgnanstva sa njihovih poseda taj uticaj je nestao i gotovo se potpuno zaboravio. Inače zapisi o gore navedenom se mogu naći u nekim sačuvanim poveljama i pismima koje se nalaze delom u arhivu Bosne a delom u arhivu Dubrovnika. Ostali podatci se mogu pratiti u retkim crkvenim knjigama i turskim popisima tih vremena.
30. april 2015. u 20:13
Bojan
Slava koju mi je moj pokojni deda ostavio je Sveti Nikola a preslava je Đurđić.
29. jul 2015. u 12:23
Nikola
Mene je zaintrigirala recenica koju je prenio dr. Marijan Sivric. Radi se o nekom testamentu kog je pronasao u dubrovackom arhivu.
U “Ospedalu Domus Christi” služila je Maruša
Đurđ(ij)ević iz Bihova kod Trebinja (Ghiurgieuich Marusa Anki di Bihouo
di Trebigne). Ostavila je oporuku, pisanu 22. kolovoza 1710. u “Ospedale
Domus Christi”, gdje je i stanovala. Oporuka je proglašena valjanom 31.
istog mjeseca i godine.318 Maruša je obdarila dubrovačke crkve – Sv. Mariju
Veliku, Sv. Vlaha i Gospu na Dančama. Za dug koji se nalazio kod Andrice
barabanta, u iznosu od 40 dukata, naredila je da se na osnovi pisane potvrde
preuzme i ustupi nekoj Katarini Šimunovoj. Taj bi se iznos utrošio za njezin
pogreb i svete mise. Na tu svoju odluku upozorila je i svoje skrbnike. Za
nasljednika je odredila Klaru Šimunovu, abatesu u “Ospedalu Domus
Christi”. Za skrbnike i izvršitelje oporuke odredila je R. D. Natala (Božu)
Petrova i spomenutu abatesu Klaru Šimunovu. Manje legate namijenila je
još nekolicini osoba