Порекло презимена Брајовић

5. март 2012.

коментара: 78

Презиме Брајовић присутно је на простору Србије и Црне Горе.

О Брајовићима из села Брезна код Горњег Милановца, краћи прилог послао је наш сарадник Радојко Брајовић. Он је приложио и веома лепо урађено породично стабло које такође објављујемо.

Радојко пише да његови Брајовићи живе у селу Брезна више од 200 година. Родоначелник је Милић Брајовић, учесник Првог и Другог српског устанка.

“Ова мала фамилија од три домаћинства дала је сјајне појединце, ратнике, носиоце Карађорђеве звезде, дипломиране правнике у 19. веку, председнике судова итд. Разлог мог јављања је да пронађем потомке грађанског дела ове фамилије, тачније АГАТОНОВЕ ПОТОМКЕ, А ЈОШ БЛИЖЕ НАСЛЕДНИКЕ МИОДРАГА БРАЈОВИЋА ЗВАНОГ МИЋКО”.

С поштовањем

[email protected]

ПРИЛОГ: Брајовићи из Брезне, родослов (кликни на линк)

________________________

Вредан прилог о презимену Брајовић послао нам је и наш сарадник Зоран Ђуров Шабовић. Реч је о изводу из његове књиге “Мојдеж – прилози за хронику села и родослове”, коју је објавио 2007. године. Уз његову дозволу објављујемо целокупно поглавље о братству Брајовића из Мојдежа (код Херцег Новог).

Текст је у ПДФ формату и можете га прочитати ако кликнете на линк:  Брајовићи из Мојдежа

________________________

Стојан Караџић, Вук Шибалић: „Дробњак и породице у ДРОБЊАКУ и њихово поријекло“, II допунско издање, Београд, 1997, ИШ ‘Стручна књига’

БРАЈОВИЋИ

(на Међужваљу)

Брајовићи воде поријекло из села Козице код Пљеваља, одакле су, средином 19. вијека, ускочили у Шаранце браћа Јован, Вук, Средо и Радован. Они 1861. године, као ускоци, добију земљу на Међужваљу, гдје се и населе. Од браће једино је од Вука остало потомство, и то једна кућа све до НОР-а 1941-1945. године, када су њиховог посљедњег потомка на звјерски начин убиле неке комшије из непознатих разлога, тако да се ово братство на Међужваљу истражи.

Од Брајовића се истакао у Херцеговачком устанку Обрад који је погинуо 1875. године на Тари.

Славили су Никољдан.

ИЗВОР: Стојан Караџић, Вук Шибалић: Дробњак и породице у Дробњаку и њихово поријекло, 1997, приредио сарадник портала ПОРЕКЛО Војислав Ананић

 

 

Наредни чланак:
Претходни чланак:

Коментари (78)

Одговорите

78 коментара

  1. Саша

    Велики Поздрав са Златара!
    Мој Отац, деда, прадеда, чукундеда и његов отац, постоје записани на гробним мјестима у селу Мушковина, изнад села Међани, пријепољска општина.
    Молим г. Његоша за његовијех девет кољена некако ми доставити на увид не би ли каквога сазнањија имао зарад даљег мог повезањија са прецима ми.
    Велико Хвала
    Ваш Саша, Крајимира, Чеда, Петка, Малише… Брајовић

  2. Brajovići iz GOSTILJA (planinsko selo Gostilje Brajovićko i Vukotica) nalaze se nv.od 870 do 1000m. S početka 20.v ovo selo naseljavali su pored Brajovića(Filipovići 5.kuća, Jovovići7.kuća,Ikovići sa užim bratstvom Polikordićima 11.kuća i u Vukotici nekoliko kuća većinom Jovovića.Pored njih u Gostilju su tada živjeli Babići 13.kuća i na Vukotici 2.kuće i Račići 3 kuće.U Balkanskom ratu (s poč. 20. v.) ovo planinsko selo dalo je 102 ratnika.U II. svjet.ratu ovaj kraj je imao veliki broj ustanika- naprednog radničkog i partizanskog pokreta.1942.g.Glavni Štab za CG nalazio se u Gostilje.
    Danas (2018.g) na Gostilju Brajovićkom stalno žive 1.porodica Babića i 1.Filipovića i stari Veljko Iković od preko 80.g.Većina porodica preselila se u Jelenku, Kosiću i dr.mj.

  3. Brajovići Čučkovići(negđe Čičkovići) su starinom iz Osojnika, najbliži su bili Tomkovićima i Prelevićima. U Osojnik samo još postoje njihova kućišta.Jedan broj Brajovića- Ćučkovića(5.kuća)i sada živi u Grliću.
    Njihovo raseljavanje kroz vjekove izgleda ovako: u Zatrijebač(Kuči)kao Čkulići, odatle prešli u Gusinje kao Čmanjak, u Nikšić kao Čmanjčić i u Roginj(Novi Pazar) kao Čmanjak.
    U Risan Bajkova Kamenica prešli su jedni 1698.g drugi u Dubočane i Orah ( Trebinje) pa prešli u Skoplje kao Čučkov i Lepetane Herceg Novi i kao Čučić u Kotoru.
    Čučkovići koji su ostali u Bjelopavliće danas ih ima samo u Grliću. Prezivaju se svi po Braju- Brajovići a sobzom da su od Brajova sina Vuksana kao i Tomkovići i Prelevići svi su se nekada prezivali Vuksanovići.

  4. BRAJOVIĆI u Vraku i Skadar
    U potrazi za plodnom zemljom ova područja naseljavali su od 16- 20. v. Brajovi potomci.Poznato je da se u 16.v. njegova 3.potomka(unuka) Turče.JEDAN je bio Turski barjaktar u Podrorici, kasnije prešao za Albaniju.Brajovići koji su doseljenici u 17.v tih prostora falili su se da su ih pomagali potomci toga barjaktara , posebno u gladnim godinama.Znali su da su braća po krvi.DRUGI Brajov unuk je prešao u Bosnu i bio Turski -beg. Od njega su veoma brojno brastvo u Bosni Jahići(i Lepa Brena pripada velikom bratstvu Brajovića kaže pisac)TREĆI Brajov unuk takođe odlazi za Bosnu zadržava prezime Brajović i od njega ima brojno potomstvo.Pričao Prvoborac pukovnik Radisav Brajović da je u IIs.ratu naišao na njih.Brajovići naseljavaju Vraku i Skadar i u 18. I 19.v(Ðuretići i Ajkovići koji iz Zete a od Brajovog su sina Đurete naseljavau Gril i Srati Borič) Iz Krasovine s kraja 18. v. odlazi u Gril Rade(od Kotlešića – Vukašin- Kotlo ) i od njega je 5-6 domova Brajovića – Radičića.
    Život Crnogorskih iseljenika na tim prostorima bio je često golgotan.
    1991.g u CG prelazi veliki broj porodica a među njima 77. članova Brajovića.Nosili su Albanska prezimena i to:Braja, Ferizaj, Jakoja, Bercanaj, Stefo, Stefaj, Mbroja, Tuša i Joko.

  5. Brajoviċi iz okoline Prokuplja uzeli su prezimena (sada se prezivaju)
    Ninković i Popoviċ.Ovaj podatak mi je poslao rođak iz Beograda.Ovo je dobro saznanje da (kao što ste i pročitali u dosadašnjem pisanju)od našeg zajedničkog pretka Braja ima toliko veliki broj (pod)bratstava.
    Ako Vi imate neko saznanje javite se ..
    .

  6. PRETRAŽUJUĆI neko duže vrijeme od Braja Pavkova ima (za sada )46 prezimena i to: Brajovići, Brajevići, Jovovići, Ikovići, Filipovići, Điknići, Đuretići, Ajkovići(u Mojanovićima Zeta), Vukeljići (u Martinićima), Savićevići, Jugovići, Begovići , Pavlovići i Ćurčići ( od Brajovića G. Milanovac), Ninkovići i Popovići (Prokuplje), Tomkovići, Prelevići, Rajovići (Pljevlja), Radičići,Vasos i Mavrovouniotis ( od Vasa Crnogorca, Generala i nar. heroja Grčke), Čučković (Trebinje),Čičković, Čkulić, Čmanjak, Čmanjčić, Čučkov(Makedonija), Čučić(prez. sa Č (7) dobili po tome što je brat bratu rekao kad je jedan odselio iz Osojnika: kad nećeš samnom Ti onda čuči tu bez igđe išta a ovaj je njemu odgovorio:Ti ćeš bolje čučat od mene pred tuđi prag),Jahići. U Albaniji su im prisilno promijenili prezime kao:Braja, Ferizaj, Jakoja, Bercanaj, Stefo,
    Stefaj,Mbroja, Tuša, Joko, Baštić, Ferhati, Veri,Pjetri,Grima, Ivanovići. .Od naših iseljenika u SAD ima sigurno još.I za mene sve ovo je nevjerovatno da za 580.g do rođenja Brajova ima ovoliko posebnih brarstava.Možda ili sigurno za Ginisovu knj.rekorda.

  7. PONIKVICA Brajovićka je ljetnja planina Brajovića.
    Brojčano ojačani i prirodno su se otvorile potrebe za proširenje teritorije prema planini.Prvo Gostilje pa Vukotica (9.km. visočije)i s početkom 18.v.Ponikvica još visočije nv.1460.m(je jedna od najljepših Crnogorskih planina).Po običajnom pravu pored Brajovića(Jovovića, Filipovića, Ikovića,Savićevića…) pravo još imaju i sva ostala bratstva koja sa njima žive(Babići, Račići, Vukanovići, Stankovići…)kao i oni Bjelopavlići koji su učestvovali sa Brajovićima u izradi puta ka planini(Jedan broj Dragovića, Kalezića,Đurovića i Kuzmanovići) Ustvari Brajovići nijesu nikome zabranili da izdignu na ovu njihovu planinu ali bez prava na pravo .Poslije ll.sr.na ovoj planini bilo je 43.izdigaoca- stočara, bilo je i odmaralište za đecu pekara,prodavnica i dr.Izvora na planini je : Mukmulj, Kapavica više jezera, Ublica(Culin i Zorkin uba)Petrovač u ponore.Kolibe su rađene krajem (obodom planine)ispod brda dok u novije vrijeme to pravilo starih se narušava.Gostiju je uvijek bilo i male kolibe uvijek su bile pune čeljadi.Ko je i makar jednom bio na ovu planinu nosi je u najjljepšem pamćenju. Na srednjoj Ponikvici opština Danilovgrad uz pomoć države CG revativizovala je jezero od preko 1.ha (invest.170.000e)Ova planina ima sve više izletnika posebno stranaca a gostoprimstvo na njoj ne izostaje ni dan danas.Pa dobro STE došlii.Na Ponikvici se dolazi od Danilovgrada preko Studenog i preko Gostilja. Od Podgorice preko Radobča a i od Kolašina i Nikšića.

    • Sladjana

      Pa da vas sve pozdravim i pridruzim se!I ja bih nesto da saznam o mojim Djureticima(Mojanovici-Zeta)..al najvise me interesuje o pretku barjaktaru za vrijeme kralja Nikole,Nesa Djuretica!Molim vas ako o tome imate podatke,da je negdje pisano o toj bici i bilo sta drugo bila bih zahvalna!Srdacan pozdrav!Sladjana

  8. Savić Brajović( od koga je ogranak Savićevića) imao je sinove Blagotu i Gavrila. Bili su oba stotinaši Brajovića. Blagota je poginuo na Dugu nikšićku 1862.g.Ostavio je malog sina od 4. g. Buljana koji gine na Dečiću 1912.g.
    Poslije Blagotine pogibijeje Gavrilo takođe pokazuje veliko junaštvo u mnogim bojevima sa Turcima zašto je nagrađen medaljom Obilića.Kada mu je knjaz Nikola dodjeljivao medalju, rekao mu je : Ti Brajoviću zaslužuješ i mnogo više, zaslužuješ da budeš i stotinaš Brajovića, ali oni već imaju tri stotinaša…Ja Gospodare nijesam Brajović no Savićević( po ocu Saviću) ! E , pa neka Ti je srećno! Tako Brajovići po prvi put oforme i četvrtu stotinu boraca sastavljenu od Brajovića i Kolašinovića(Vukanovića, Stankovića, Gašovića i Đukovića).Medalju Obilića junaštvom i komandirstvom dobili su i oficijer Mitar, sin Gavrilov i kapetan Radoje , sin Mitrov.
    Mnogo je znamenitih ličnosti iz ove kuće.

  9. Poštovana g. Slađana, lijepo je interesovati se o svome porijeklu.Đuretići potiču od Brajovog sina Đurete.Doselili su se iz Krasovine (Bjelopavlića) oko 1475.g.Naime, kada su sinovi Brajovi došli u Zeti, Đureta je otvorio dućan i tu se zadržao i oformio porodicu.Od jednog njegovog potomka su Jahići u BiH od kojih je Lepa Brena.Kasnije, ne za dugo , njegovi unuci i pra unuci se vraćaju u Krasovini. Oni po povratku uzimaju prezime po rodonačelniku Braju i danas se prezivaju Brajovići.Žive u Kosovom Lugu ,Martinićima, Jelenku, Podgorici, Nikšiću i Krasovini.Broje više od 30 domova.(ovi iz Martinića nose prezime poVukelji – Vukeljići).Od Đuretića su i Ajkovići koji takođe znaju da su najbliži srodnici.Žive u Mojanovićima – Zeta, u Vraku okol.Skadra, Podgorici…
    Đuretići-Brajovići imaju brojne znamenite ličnosti kao i tvog pretka Neša barjaktara. Kuću tvojih rođaka iz Martinića Vukeljića krasi više od 30. medalja i odličja.Smatra se da od Đurete ima više od 180. domova.Srdačan pozdrav.

  10. Košutovići- Brajovići, dobili su ogranak po njihovom pretku Nikoli-Ćiću koji je za slavu Petkov-dan (8. avgust mali Petkovdan, čobanska slava Brajovića i slavi se na Ponikvici)ubio košutu i pekao za goste. Pod ovim ogrankom ubrajaju se Nikolići – Brajovići, Savićevići, Jugovići, Begovići i Dunjići.Potomci Košutovića žive u Jelenku, Kosiću a najviše u Beogradu.Smatra se da ih ima više od 150.domova.
    Njihova kuća u Krasovini sa stupom bila je najveća u selu. Kako se koji sin ženio dograđivao bi uz očevu kuću svoju. Kaže se da je tako izgrađeno 12. soba pod jednim krovom.Na pregradni zid svaka soba je imala mali otvor da domaćice mogu dodati jedna drugoj tiganj(imali su samo jedan) ili neko drugo posuđe, so ili naruč.