Поштовани,
ова страница је у припреми.
Позивамо вас на сарадњу.
Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).
Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.
Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.
Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:
7. јануар 2014. у 13:25
Mb
U Hercegovini, Dubrovniku i širom svijeta
1382-2012
“Životni put naših predaka i ako težak i trnovit, pratili su običaji i vjerovanja u kojima su bila izvorišta nade za bolje doba. Oni su mu davali moći i snage, da sačuva ime do naših dana.
Na žalost, istorija ni predanje nije ostavilo pouzdanog traga o izvorištu korijena. Naš rodoslov ne seže do prvog pomena porodičnog imena koje se javlja prije 610 godina. Prezimenjak Radmil i sin mu Cvijetko , odnekud dođoše u Dubrovnik 1382 godine gdje im zvanično zapisaše ” … i da će se nastaniti u Dubrovniku i njegov okolišni kraj sa svojom porodicom” .
Boljanovići vode porijeklo iz sela Danići kod Gacka, sada u selu žive porodice: Boljanović, Petrović. Vidaković, Banaš, Ilić, Mandić, Crnogorac i Papović. Dr Jefto Dedijer, u svom istraživanju porijekla stanovništva gatačkih sela, za Daniće veli: – U selu su dvadeset i sedam kuća koje čine tip razbijena sela, u kome se počinju obrazovati i male grupice kuća. Selo je bilo prvobitno svojina manastira papraće kod Vlasenice u Bosni. Docnije ga oteše Turci (oko 1465 godine) i današnji seljaci naseliše se kao kmetovi. Boljanovići su zaboravili iz kog su mjesta u Crnoj Gori prije tri stotine godina odselili.”
13. септембар 2018. у 10:36
Војислав Ананић
БОЉАНОВИЋ (п). у Данићима (Гацко). Доселили су из Црне Горе око 1800. године, али су “заборавили из кога мјеста” (59:198). Славе Јовањдан. Породица овог презимена има у Мостару и Чапљини. Има мишљења да су поријеклом од влашког племена Бољуни.
Извор: РИСТО МИЛИЋЕВИЋ – ХЕРЦЕГОВАЧКА ПРЕЗИМЕНА, Београд, 2005.