Poštovani,
ova stranica je u pripremi.
Pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
7. januar 2014. u 13:25
Mb
U Hercegovini, Dubrovniku i širom svijeta
1382-2012
“Životni put naših predaka i ako težak i trnovit, pratili su običaji i vjerovanja u kojima su bila izvorišta nade za bolje doba. Oni su mu davali moći i snage, da sačuva ime do naših dana.
Na žalost, istorija ni predanje nije ostavilo pouzdanog traga o izvorištu korijena. Naš rodoslov ne seže do prvog pomena porodičnog imena koje se javlja prije 610 godina. Prezimenjak Radmil i sin mu Cvijetko , odnekud dođoše u Dubrovnik 1382 godine gdje im zvanično zapisaše ” … i da će se nastaniti u Dubrovniku i njegov okolišni kraj sa svojom porodicom” .
Boljanovići vode porijeklo iz sela Danići kod Gacka, sada u selu žive porodice: Boljanović, Petrović. Vidaković, Banaš, Ilić, Mandić, Crnogorac i Papović. Dr Jefto Dedijer, u svom istraživanju porijekla stanovništva gatačkih sela, za Daniće veli: – U selu su dvadeset i sedam kuća koje čine tip razbijena sela, u kome se počinju obrazovati i male grupice kuća. Selo je bilo prvobitno svojina manastira papraće kod Vlasenice u Bosni. Docnije ga oteše Turci (oko 1465 godine) i današnji seljaci naseliše se kao kmetovi. Boljanovići su zaboravili iz kog su mjesta u Crnoj Gori prije tri stotine godina odselili.”
13. septembar 2018. u 10:36
Vojislav Ananić
BOLJANOVIĆ (p). u Danićima (Gacko). Doselili su iz Crne Gore oko 1800. godine, ali su “zaboravili iz koga mjesta” (59:198). Slave Jovanjdan. Porodica ovog prezimena ima u Mostaru i Čapljini. Ima mišljenja da su porijeklom od vlaškog plemena Boljuni.
Izvor: RISTO MILIĆEVIĆ – HERCEGOVAČKA PREZIMENA, Beograd, 2005.