Poreklo prezimena Pilipović

1. mart 2012.

komentara: 48

Prezime Pilipović je srpsko prezime koje potiče iz Krajine sa tromeđe Bosne, Like i Dalmacije. Prilog o ovom prezimenu poslao nam je Dragan Pilipović iz Bačke Palanke:

Po predanju Pilipovići su došli u selo Veliki Cvjetnić, opština Drvar (BiH) iz Golubića u Dalmaciji i isto poreklo vode Kneževići i Jerkovići.

Danas ih najviše živi u Vojvodini – Bačka Palanka, Krajišnik, Banatsko Veliko Selo, Kikinda, Bački Jarak, Novi Sad. Takođe, Pilipovića ima u Beogradu, Banjaluci, Drvaru i dr.

Jedan deo je od pre 100 godina otišao u Bosanski Petrovac – Vrtoče i Bihać.

 

Vredan prilog o prezimenu Pilipović poslao nam je i Ilija Šikman:

PREZIME I POREKLO PILIPOVIĆA

Pilipovići u Oblom brdu, dobili su prezime po Pilipu (Filipu). Očevom krštenom imenu dodat je nastavak -ić, tako da je potomak Pilipov dobio nadimak Pilipović.

Matica (zakopina) Pilipovića je Veliki Cvjetnić na Uncu kod Drvara. To je područje: Veliki Cvjetnić, Očijevo i Vrhovina. Dospeli su od jugoistoka preko severne Dalmacije i Like. Slave sv. Alimpiju. U 19. veku u oblasti srednjeg Pounja Pilipovića bilo je 59 kuća u 21 naselje. Ovo je period pre Omer-paše 1850. godine do posle Okupacije 1878. godine. Sa Pilipovićima ide i rod Predojevića, takođe sa slavom sv. Alimpije. U narodu Bosanske krajine sačuvao se spomen na poreklo iz Hercegovine i Stare Srbije. Iz ovoga se da zaključiti da su krajevi Starog Vlaha, Raške, Crne Gore i Hercegovine bili rasadnik pravoslavnog stanovništva po Dalmaciji i Bosanskoj krajini, ali da nije nikad napuštalo svoj rodni zavičaj.

Posle Karlovačkog mira 1699. godine nastaju velike promene. Turska ostaje bez svojih pokrajine Like i Dalmacije. Lika dođe pod Austriju, a Dalmacija pod Mletačku Republiku. To je uslovilo veliku seobu muslimanskog stanovništva sa tog prostora, jer se velikim delom ne htjede pomiriti s novim stanjem. Napusti dosadašnji zavičaj i prebaci se s onu stranu nanovo postavljene granice, tj na desnu obalu Une. Jedan manji deo muslimanskog stanovništva ostade na zatečenom prostoru, pristade dakako da se prekrsti bilo u katoličku, bilo u pravoslavnu veru. Na ovim stranama ostadoše porodice čiji ogranci pripadaju dvema pa i trima veroispovestima. To su Pilipovići, Medići, Durakovići, Kličkovići, Kneževići, Alagići, Atlagići, Dautovići, Bakrači i tako dalje.

Naseobina (zakopina) Predojevića sa slavom sv. Alimpije je Glavica kod Lazačkog polja sa 6 kuća u tri naselja. Ovi Predojevići ne mogu se dovesti u vezu sa Hasan-pašom Predojevićem, koji je iz Hecegovine od Bileće. Verovatno pred kraj 16. veka iz Hercegovine doveo je svoje sunarodnike i naselio ih u krajeve oko reke Une.

Deo Predojevića menja prezine u Pilipoviće. Kreću u migraciju put Mletačke republike u Dalmaciju. Trpe veliki verski pritisak od strane katolika pa se ponovo sele. Ova seoba je zanimljiva da je usmerena prema Bihaću, gdje su se Turci već odomaćili, a odatle su njihovi preci pobegli. Tako su Pilipovići naseli Veliki Cvjetnić oko 1650. godine. Veliki Cvjetnić čini visoravan iznad doline koju omeđuju rijeka Una i Unac odnosno Krka. One su granične reke sela. Pilipovići su najstariji rod na Cvjetniću. Pretpostavlja se da je ovaj prostor bio potpuno pust. Po tradiciji Pilipovići su imali mnogo dece, brzo se širili u periodu od 1780. do 1790. godine kada su uvođena stalna prezimena, dele se između sebe i uzimaju nova prezimena radi lakšeg raspoznavanja. Granaju se na više ogranaka i uzeli sledeća prezimena: Savičići po Savi, Sjerići po Sjeri (prosedom čoveku), Trivići po Trivi, Burkići po pretku ili nazvanom Burko, Dalići po Dali (Davidu), Đudići po Đudi (Đurđiju) Ćojanovići po Ćojanu (Stojanu). Pilipovići su se bavili povrtlarstvom, voćarstvom, uzgojom sitne i krupne stoke.

Veliki Cvjetnić je bio rasadnik Pilipovića po Bosanskoj krajini. Na prostoru srednjeg Pounja, bivši srezovi Bihać i Cazin, naseli su:

Krupa, 2 kuće (sv. Alimpije) sa Cvjetnića, pre Okupacije;

Glavica, 1 kuća (sv. Alimpije) sa Cvjetnića oko 1865. godine;

Dobroselo, 5 kuća (Đurđevdan) sa Banije;

Ljusina 1 kuća (sv. Alimpije) sa Očijeva, pre Okupacije;

Veliki Radić, 1 kuća (sv. Alimpije) od Unca, pre Doljanske bune 1858. godine;

Gornja Gata, 2 kuće (sv. Alimpije) sa Cvjetnića pre Omer-paše;

Grmuća, 4 kuće (sv. Alimpije) sa Kalata, pre 1825. godine;

Lohovo, 6 kuća (sv. Alimpije), sa Cvjetnića pre Doljanske bune 1858. godine;

Hrgar, 15 kuća (sv. Alimpije) sa Očijeva, pre Doljanske bune 1858. godine.

Donja Gata, 1 kuća (sv. Alimpije), sa Vrhovine. pre Omer-paše;

Zlopoljac, 1 kuća (sv. Alimpije), sa Cvjetnića pre Okupavije, od njih su Marići;

Mala Kladuša, 1 kuća, pretpostaviti da im je slavaĐurđevdan i da su sa Banije kao ovi Pilipovići u Dobroselu;

Beširevića Krndija ili samo Krndija, 1 kuća (sv. Alimpije) sa Cvjetnića, pre Okupacije;

Tuk-Dževar, kod Bos. Petrovca, Šljivar 10 kuća (sv. Alimpija), zvali se Pilipović. Doselio se iz Dalmacije oko 1805. Onda je bila jedna kuća.

Vrtoče, 10 kuća, u Redžina kraju pod gradinom (sv. Alimpije), poreklom iz Dalmacije. Oko 1875. dosele se na Cvjetnić. Tu je neki od njih nešto skrivio pa pobegne u Liku u Boričevac. Drugi ogranak pređe u Kestenovac. Jedan tu pogine, a udovica mu se uda u Vrtoče i odvede sa sobom jednog sina. Od njega postane 5 kuća. Predak ostalih ovdašnjih Pilipovića odseli 1840. godine sa Cvjetnića u Palučke više Gornjeg Vakufa. Posle 20 godina presele se odatle u Prkose a oko 1870. s Prkosa u Vrtoče.

Pilipovići su upisani u parohijama: Cetingrad (Kordun) 1827. godine, Glamoč, selo Podradina i Bos. Petrovac, selo Krnjeuša.

U Crnoj Gori, Pilipovići su u Krajnjem Dolu (Ćeklići) kod Cetinja.

Danas su Pilipovići naseljeni u mnogim delovima bivše SFR Jugoslvije. Po mestu i opštinama u Srbiji, preko 200 porodica su naseljeni u: Adaševci-Šid, Aleksa Šantić-Sombor, Apatin, Bačka Palanka, Bač. Jaraka-Temerin, B.V.Selo-Kikinda, Banostar-Beočin, Barajevo-Beograd, begeč-Novi Sad, Beograd, Beška-Inđija, Borr, Čelarevo-Bač. Palanka,Elemir-Zrenjanin, Futog-Novi Sad, Grocka, Gudurica-Vršac, Inđija, Irig, Ivanjica, Kikinda, Krajišnik-Sečanj, Kruševac, Lisović-Beograd, Ljukovo-Inđija, Nakovo-Kikinda, Nova Pazova,Novi Banovci, Novi Sad, Obrenovac, Opovo, Ostojićevo-Čoka, Pančevo, Petrovaradin-Novi Sad, Požarevac, ratkovo-Odžaci, ruma, Silbaš_Bač. Palanka, Sirig-Temerin, Sombor, Sonta-Apatin, Sremčica-Beograd, Srem. Karlovci, Stari Banovci, Sutjeska-Sečanj, temerin, Ugrinovci-Zemun, Valjevo, Višnjevac-Subotica, Vrbas, Vršac, Zmajevo-Vrbas i Zrenjanin. Najviše je u Bačkoj Palanci i Beogradu.

U BiH su naseljeni u: Sarajevo, Tuzla, Zenica, Dolac na Lašvi, Velika Kladuša, Mala Kladuša, Kulen Vakuf, Vrsta, Krnjeuša, Bihać, Dragočaj, Prijedor, Dvorovi, Garevci, Banjaluka, Donje Vodićevo, Novi Grad, Derventa, zalužani, Crkvina, Ravnica, Nova Topola, Doboj, Međuvođe, Ramići, Koz. Dubica, Laminci, Trn, Knežica Slabinja, cejreci, Gornji Jelovac, Srbac, Aleksandrovac, Johova, Patkovača, Kostajnica, Brod, Gradiška i Potkozarje.

U Republici Hrvatskoj Pilipovići su u: Cernik, Sl. Brod, Zadar, Garčin, Kupljenovo, Otavice, Zagreb, Osijek, Sv. Filip Jakov, Đakovo, Gornja Vrba, Prgomelje, Karlovac, Tinj, Sisak, Veliki Prokop, Bukovlje, Vinkovci, Medviđa, Bigrad na moru, Milanovac, Rijeka, Hvar, Virovitica, Karigadir, Vučevci, Viganj, Pag, Pirovac, Hrastelnica, Kusonje, Nova Gradiška, Vukovar, Split, Ladimirci, Podvinje, Vrbova, Zaprešić, Glina, Velika Gorica i Begovići.

U Sloveniji je prema telefonskom imeniku evidentirano 16 porodica Pilipovića.

 

Izvor: Milan Karanović: Srednje Pounje, Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko i sadašnji telefonski imenici.

 

 

KRSNA SLAVA: Sveti Alimpije Stolpnik (9. decembar).

POZNATI:  Prof. dr Stevan Pilipović poznati matematičar, Dragica Pilipović-Čefi nekadašnja direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj i sadašnji direktor SBB Srbija i mnogi drugi.

 

Poštovani,

ova stranica je u pripremi.

Pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (48)

Odgovorite

48 komentara

  1. Bojan Pilipovic

    Ima i u Martincima-Sremska Mitrovica

    • Jovo pilipović

      Nikola ti si sigurno sa Velikog Cvjetnića. Ne znam kako ali mislim da to pretpostavljam po imenu. Ja sam Jovo Pilipović iz Palučaka, živim u Beogradu i menadžer sam bezbednosti i zaštite na TC Ušće već 5 godina. [email protected]

  2. Andjelka Pilipovic

    Moji su poreklom iz Like. Slavimo Alimpiju.

  3. Danijela Beslac

    Moja majka, pa i ja smo Pilipovicke. Moji Pilipovici su iz Ljusine, selo kod Bosanske Krupe (danasnja Krupa na Uni) posle rata kolonizovani su u Bočar, selo kod Kikinde. Naše poreklo jeste iz Like, odakle su se moji naselili u Ljusinu. I slava nam jeste sv Alimpije 🙂 Sigurno smo rod.

    • Jovo pilipović

      Danijela, sigurno smo rod dok te vuče tovje porijeklo po majci. I ja slavim sv. Alimpije 09.12. Ja sam iz Palučaka SO Drvar doselio u Beograd, to je deo sela sa ličke strane reke Une. [email protected]
      Bio bih jako srećan da sakupimo cjeli spisak sa svih strana svjeta, rodjake i prezimenjake. Veliki pozdrav.

  4. Vojislav Pilipovic

    Već sam pisao nekima koji se javljaju, a neobavešteni su, Pilipovići koji su se raselili u mnoge krajeve bivše Jugoslavije, zatim kolonizovani posle Drugog sv. rata i raseljeni 1995. da nije tačno da su Pilipovići, koji su se brojno uvećali na Cvjetniću dobili nova prezimena, Trivići, Dalići, Ćojanovići, Savičići, Đudići i dr. To su naši nadimci koje smo zadržali po zaseocima, a samo su Ćojanovići, koji su odselili na Boboljuske, a zatim dalje uzeli taj nadimak za prezime. Drugo, Kneževici mogu da budu samo rod po ženskoj liniji i naše su prve komšije i možda doseljeni na Mali Cvjetnić kada i mi, ali slave Sv. Nikolu. Tređe, po nekima smo od Predojevića koji slave Sv.Alimpija, po drugima smo rod sa Jerkovićima, Šljivarima i Sto(a)lićima, a da vodimo poreklo od Mačkića, jedine porodice koja na Zmijanju slavi Sv. Alimpija.Obe priče idu ka Dalmaciji posle Kandijskog ili Morejskog rata, a zatim seoba u Unac. Međutim, hrvatski pisac u pomenu Vlaškog ustava krajem 15. veka u vezi sa nekim suđenjem oko jednig sela i njegovog zauzeća, pominje četvoricu Srba (Vlaha) i među njima Milovana Pilipovića. To je najstariji period kda se to prezime pominje, ali odakle su došli ostali podaci su mi nepoznati. Ko sazna neka se javi. Vojislav Pilipović, Zvezdara.

    • Slavica Pilipovic

      Cojanovici i Gavricici su samo nadimak po zaseocima na Boboljuscima mi smo Pilipovici i nikad nismo mjenjali prezime. Nasi preci su se doselili sa Velikog Cvjetnica sto nepise u prilogu o prezimenu Pilipovic, vjerujem da je greskom ispusteno prilikom prepiske. Na Boboljuscima Pilipovici zive u dva zaseoka Cojanovici (na Brdu) i Gavricici (Sume ili Sivicki do) sada ima nekoliko kuca Pilipovica koju su vratili posle najzadnjeg rata. Slavimo Svetog Alimpija.

  5. sinisa78

    ja sam rodom iz bugojna pilipovic isto..ali mi slavimo svetog jovana…bilo nas je u bugojnu dosta….

  6. Rajko Lazic

    Meni je potreban rodni list od Pilipović Miloša (ta loza slavi sv. Alimpia) …
    Mi smo naseljeni na području Kozarske Dubice (selo Gunjevci) …
    Treba da je rođen 1880 i neke godine …
    E sad dali u Lici , Dalmaciji ili Bosanskoj Krajini …
    Unaprijed zahvalan

    • Vojislav Pilipovic

      Svi Pilipovici iz Potkozarja su doseljeni iz Velikog Cvjetnica iz Unca, nekad opstina Drvar, a sada opcina Bihac. Doseljeni su u te krajeve koji su bili iseljeni posle Bosansko- Hercegovske bune 1975 – 1878. godine. O tome ima opsirnije i po prezimenima u knjizi Knezica u Knespolju od Milivoja Rodica, Izdanje GrafoMark, Laktasi, 2006.

  7. zeljko

    Ja sam iz Bihaca.Otac mi je sa Oraskog brda(Prkosa).Od rata zivim u Beogradu.Slavim Sv.Alimpija

  8. pedjaa

    Ja sam Pilipovic,otac mi se zvao Milos,a deda Janko.
    Deda se 1950 doselio u Ratkovo- vojvodina.
    Dosao je iz Gradine opstina V.kladusa.
    Slavimo Djurdjevdan.
    Znam samo da poreklo nije iz Drvara.
    Voleo bih da saznam vise o svom poreklu,ali nazalost nemam odakle.
    Ako neko zna vise o toj liniji Pilipovica neka se javi. Pozdrav

  9. ljiljana pilipovic od djudica

    Rodjena sam u Cacku,kci sam oca Branka Pilipovica iz Velikog Cvjetnica. Deda mi se zvao Ilija Pilipovic ,isto ime nosi i moj sin. Svoga dedu nikada nisam upoznala, niti imam bilo kakvu sliku od njega. Bilo bi mi drago ako neko od vas moze da mi pomogne na putu pronalazenja uspomena na moga dedu.Moj je otac nazalost davno preminuo ,tako da ga vise ne mogu pitati o dedi.Puno toplih pozdrava za sve Pilipovice.