Poreklo prezimena Aleksić

27. februar 2012.

komentara: 69

[toggle title=”TESTIRANI ALEKSIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU”]

Aleksić

Haplogrupa: I1 rod B

Poreklo: Svrzigaće, Slavonija

Krsna slava: Đurđevdan

Kontakt:
_________________________

KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]

Prezime Aleksić je široko rasprostranjeno u svim krajevima. Ovde ćemo navesti podatke vezane za poreklo ličkih i hercegovačkih Aleksića.

Aleksića u Lici je bilo u selima Gorići (Otočac), Kijani (Gračac), Melinovac, Ponori (Otočac), Ribnik, Orovac (Otočac), Otočac, Staro Selo. Milan Divjak Lički u “Ličkom kalendaru za svaku godinu” navodi da Aleksići (zajedno sa Mandićima, Pavičićima, Radulovićima, Vojnovićima, Mašićima i Vukmirovićima) pripadaju bratstvu Kosovčića, a plemenu Drobnjaka iz Hercegovine.

“Prema narodnoj tradiciji, u vrijeme Kosovske bitke 1389. bio je drobnjački vojvoda Ćurjan Kosovčić, koji je vodio Drobnjake na Kosovo, u toj borbi je zadobio sedam rana i izgubio mnogo Drobnjaka. Vojvoda Ćurjan imao je sinove: Milana, od koga su Barci, pa Vukana od koga su Vukmirovići, Dančula od koga su Dančulovići, i još dvojicu čija imena nije sačuvala narodna tradicija. Danas se niko ne preziva starim prezimenom Kosovčići. Oni su se razbratstvili na mnoge porodice. Dijele se na dvije glavne grupe, na: Ćurjanoviće i Omakaloviće. Odve dvije grupe dijele se opet na manje, i to: Ćurjanovići na: Barce, Vukmiroviće i Dančuloviće, a Omakaloviće na: Abazoviće i Grboviće. Od Ćurjana su porodice: Barci, Filotijevići, Malovići, Mandići, Mašići, Memedovići, Pejovići, Ćeranići i Pavičići. Od Omakala su porodice: Aleksići, Abazovići, Bašovići, Vojnovići, Golovići, Grbovići, Dukovići, Kovijanići, Odovići, Pušelje, Perišići, Radulovići, Ćorovići, Kadići, Vukovići, Kočovići, Simunovići i Sandići. Ogranci Mandića su: Jaukovići, Šaulići, Durkovići, Danilovići, Delići, Ostojići, Andrijaševići, Terzići i Jakšići.

U Dubrovačkim arhivskim knjigama još 4. aprila 1407. zapisana su goren navedena prezimena.

1605. godine iseli se veća grupa porodica iz Drobnjaka u sjevernu Dalmaciju, okolina Zemunika, ali ne ostadoše dugo već se preseliše u Liku. Tada dođoše: Mandići, Pavičići, Vukmirovići, Mašići, Vojnovići i Ćeranići. U Lici se toliko razmnožiše i iz nje se raseliše po svoj Bosanskoj Krajini, Kordunu i Dalmaciji”. (Milan Divjak Lički: Lički kalendar za svaku godinu).

U knjizi “Hercegovačka prezimena” Rista Milićevića, Aleksići se pominju Bogdašićima (Bileća) i Koleško (Nevesinje). Aleksića ima u Trebinju i Mostaru. Starinom su iz Maline – selišta u Rudinama. Iz Maline su preselili preko Trebišnjice u Površ i Vidanje. Iz Površi su se Aleksići preselili u Bogdašiće “zbog toga što su ubili Luku Pešikana”. U Koleško su doselili “od Bileće”. Pošto potiču iz poznatog plemena Maleševci, to im je bilo i prvo prezime. Slave Ignjatdan.

Aleksića je, prema navodima Janićija Pamučine, bilo i u Gacku krajem 18. veka i u prvoj polovini 19. veka. Mirko, sin Alekse Damjanovića, rođen u Gacku 1788. po ocu Aleksi prozvan je Aleksin, a zatim Aleksić. Mirko Aleksić je bio gatački uskok. Učestvovao je u više bitaka protiv Turaka. Na skupštini u Drobnjaku 1820. izabran je za kneza. Izbor je potvdio i Smail-aga Čengić, koji je, u znak poznanstva, darovao Mirku jedan handdžar. Mirko je, nekom prilikom sa Šujom Karadžićem išao na Cetinje, u posetu Njegošu. Tada je dao reč da će ubiti Smail-agu. U obračunu na Mletičku ova mu se želja ispunila. Poklonjenim handžarom zaklao je Smail-agu i glavu odneo na Cetinje.

KRSNA SLAVA: Ignjatdan (u Hercegovini)

__________________________

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

ALEKSIĆI

(na Malinsku i Pašinu Polju)

Aleksići potiču od Alekse Ristova Damjanovića, koji se doselio na Malinsko 1796. godine, iz Gornje Morače, a u Gornju Moraču su uskočili iz Gacka 1795. godine Risto i sinovi Aleksa i Pero. Kasnije se kod njih dosele Ilijini sinovi Mićo i Đorđije. Svi su se tada prezivali Damjanovići. Damjanovići su s ostalim Uskocima iz Malinska četovali i pročuli se kao junaci.

Aleksa Ristov imao je pet sinova – Mirka, Maksima, Marka, Miloša i Iliju, a Pero Ristov, Aleksin brat, imao je Jola i Baja. Mićo Ilijin nije imao potomsta, a brat mu Đorđije imao je Rada i Sima.

Svi potomci do sada nabrojanih se, po Aleksi Ristovu Damjanoviću, prozovu Aleksići, iako ne potiču svi od njega; ovo je zato što se Mirko Aleksin proučuo zbog velikog junaštva koje je pokazao prilikom pogibije Smail-age Čengića 1840. godine – Mirko je Smail-agi odsjekao glavu i ponio je vladici Radu na Cetinje.

Ovo bratstvo je dalo dosta junaka i čuvenih hajduka. Simo Đorđijev bio je potkomandir garde 1858-1862. godine; bili su čuveni kao junaci i Miloš i Gale; Gale je poginuo kod Bara 1877. godine.

Posebno treba istaći Mirka Aleksina, kneza i harambašu uskočkog- rodio se u Gacku 1795. godine, a umro na Malinsku 1889. godine.

Jakov Aleksić bio je barjaktar Durmitorske brigade. Poginuo je u Drugom balkanskom ratu u bici na Bregalnici protiv Bugara 1913. godine, a barjak poslije njegove pogibije preuzeo je Neđeljko Galov Aleksić, pa kad je i on ranjen u istoj bici, barjak je od njega prihvatio Đorđije Pušeljin.

U čuvenoj Mojkovačkoj bici istakao se oficir Kosta Aleksić-Damjanović, koji je tada ranjen.

Jedna porodica Aleksić odselila se u selo Bojate na Pivskoj planini, a jedna je prešla u Šarance, u selo Pašino Polje.

U komitskom pokretu 1916-1918. godine komitovali su: Petar, Sekule i Đorđije.

U NOR-u 1941-1945. godine učestvovali su: Veljko Petrov, borac NOP-a od prvih ustaničkih dana; poginuo je 27. januara 1942. godine na utvrđenom ustaškom uporištu Dujmovićima kod Trnova.

Milorad Mašanov, borac Četvrte i Pete crnogorske brigade, u kojoj je bio komandir čete; nosilac je Partizanske spomenice 1941.

Vladimir Midov, Vlado Radov, Nikola Dušanov i Radomir Mijailov su bili borci Četvrte crnogorske proleterske brigade.

Radoš Jovanov je u stroju 7. crnogorske omladinske brigade od njenog formiranja u čijim je redovima i ranjavan. Mirko Đorđijev je jedan od čuvenih puškomitraljezaca i jedan od najhrabrijih boraca 7. omladinske crnogorske brigade.

Danica Nikolina, borac NOR-a, ranjena je na Sinjajevini

1940. godine; strijeljana je iste godine u Nikšiću.

Aleksića ima u raznim mjestima širom naše zemlje, gdje su odlazili radi zaposlenja i školovanja.

Slave Đurđevdan.

 

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (69)

Odgovorite

69 komentara

  1. Ana Mihajlović

    Poštovani,
    Tražim poreklo porodice moje prababe i pradede.
    Prababa mi se zvala Ljubica Aleksić (udata Marković), iz Ripnja. Na žalost, samo ovu informaciju imam o njoj. I imena njenih roditelja, ako to nešto znači.
    Ona je bila udata za Milivoja Markovića iz Ripnja, koji je slavio Sabor Sv. Arh.Mihajla (Aranđelovdan, 21 nov.( 8 nov. po starom)).

  2. Goran Aleksic

    Moje poreklo potice iz okoline Aleksinca tacnije selo Vrcenovica koliko ja znam tamo su mi bili i deda i pradeda krsna slava nam je sv.Nikola 19.dec pozdrav svim Aleksicima

  3. Maleševka

    Poštovani,
    pišem vam o Hercegovačkim Aleksićima. Rodonačelnik ove porodice je vojvoda Maleš. Posle Kosovske bitke, ranjen se preseljava u selo Malina između Bileće i Trebinja. Njegov najstariji sin bio je Aleksa, pa otud Aleksići. Mnoge porodice su se od vojvode Maleša, preko Alekse i Aleksića izrodile. Karakteristično je da svi oni, potomci vojvode Maleša, nisu napustili svoju Krsnu slavu Svetog Ignjatija Bogonosca, i ako su imali druga prezimena. Vojvoda Maleš je ostavio zavjet svojim potomcima da čuvaju svoju Krsnu slavu, i ako mjenjaju prezime i raseljavaju se.chrome://newtabhttp//www.malesevci.org.rs/o-plemenu-cir/zavet-cir
    Ne zamjerite na ispravci, što se tiče Mirka Aleksića. Mirko Aleksić je rođen u selu Bogdašići u kojem se i danas nalazi omeđina rodne mu kuće. Otac mu se zvao Damjan, pa su ga zbog toga zvali i Damjanović.Zbog osvete i turskog zuluma Mirkovi roditelji odlaze i njega kao malog odvode u Drobnjake.

    • darko aleksic

      pomaze bog braco i sestre Aleksici.zanima me veza sa prekodrinskim aleksicima koji ovde slave arandjelovdan,a po predanjima koja sam slusao od starijih,korene vuku od malesevskih iz okoline Nevesinja i Trebinja.

    • Nikola

      Ja potičem od Mirkovog brata. On je rođen na Malinsku 1803, a njegov otac jeste bilo Aleksa i odselili su se iz gatačkog sela Lukovice zato što je turčin htio da silijue jednu đevojku i Aleksa ga je ubio. Damjan je bio Mirkov đed. Aleksići sa Malinska ne potiču od Maleša već su u Lukovice došli iz Pive od Blagojevića, a postoji predanje da Blagojevići potiču od brata Pavla Orlovića to predanje njeguju oni Damjanovići (Damjanci) koji su ostali u Lukovicama i okolini.

  4. milan

    POREKLO PREZIMENA ALEKSIĆ

    SADAŠNJE PREZIME, krsna slava, SADAŠNJE PREZIME

    1.- ALEKSIĆ, Đurđevdan, ABAZOVIĆ
    ……………………………
    2.- ALEKSIĆ, Đurđevdan, GVOZDENOVIĆ
    ………………………………
    3.- ALEKSIĆ, Đurđevdan, DAMJANOVIĆ
    ……………………………..
    4.- ALEKSIĆ, Đurđevdan, KESIĆ
    …………………………
    5.- ALEKSIĆ, Đurđevdan, MANDIĆ
    ………………………….
    6.- ALEKSIĆ, Đurđevdan, OMAKOLOVIĆ
    ……………………………..
    7.- ALEKSIĆ, Ignjatijevdana, MALEŠEVIĆ
    ………………………………..
    8.- GUZINA, Đurđevdan, ALEKSIĆ
    ………………………….
    9.- DEDIJER, Ignjatijevdan, ALEKSIĆ
    ……………………………..
    10.- KOVAČEVIĆ, Ignjatijevdan, ALEKSIĆ
    ………………………………..
    11- POTREBIĆ, Nikoljdan, ALEKSIĆ
    …………………………..
    12.- SKENDER, Ignjatijevdan, ALEKSIĆ
    ………………………………
    13.- STOJIĆ, Ignjatijevdan, ALEKSIĆ
    ……………………………..

    PREZIME JE OČEV BILJEG,
    A IME JE MAJČINA NADA.

    MILAN DIVJAK LIČKI, LIČKI BILJEZI (sadašnja i stara prezimena),
    Novi Sad, knjiga u rukopisu

  5. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlović „Antropogeografije valjevske Tamnave“:
    Mesto življenja-doba doseljavanja-oblasti i mesta odakle su doseljeni-Krsna slava-napomena:
    -Crniljevo, stara porodica, Leovići, Miholjdan, uljezi u Aleksand. 1.
    -Banjani, druga polovina 18. veka, Dubica u Bosanskoj Krajini, Pantelijevdan.
    -Novaci, druga polovina 18. veka, Tupanjci u Podgorini, Sv. Petka.
    -Trlić, druga polovina 18. veka, Osladić u Podgorini, Đurđic.
    -Slatina, posle 1827. godine, Osat, Đurđevdan, Alimijevdan i Nikoljdan, uljezi u uljeze Radosavljeviće.
    *Pravo je čudo što je ovo, inače često, prezime na ovolikom prostoru veoma retko (pet familija) ali se može objasniti sledećim činjenicama.
    -Podaci su skupljani s’kraja 19. i početkom 20. veka, od čega je prošlo više od 100 godina te je u međuvremenu došlo do naseljavanja porodice na područje valjevske Tamnave sa tim prezimenom.
    -Osim toga, Ljuba Pavlović u prikazu pojedinih familija napominje koje su familije nastale od dotične, kako je konkretno u mom slučaju naglašeno da moja familija (i još nekoliko) u Jabučju vode poreklo od prezimena Musić, koje je u međuvremenu izumrlo.
    -Konkretno, znam da u Kaleniću postoji familija Aleksić, pri tome je i prilično stara ali, eto, te familije u ovoj knjizi nema, čak ni u napomenama o čemu sam govorio u prethodnom stavu, op. Milodan.

  6. Familije-prezimena Aleksić po mestima življenja i Kolubari i Podgorini. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.

    Ostale podatke porodica Aleksić, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih sela.

    -Veselinovci
    -Dučić
    -Žabari
    -Zlatarić
    -Jasenica
    -Komanice
    -Miličinica
    -Mrčić
    -Gornji Mušić-1
    -Gornji Mušić-2
    -Popučke
    -Rebelj
    -Suvodanj

  7. Porodice-familije u Šumadijskoj Kolubari, Aleksić. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Šumadijska Kolubara“, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine, najnovije izdanje 2011. godine u sastavu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“ – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.

    Ostale podatke porodica Aleksić, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih mesta, koji su postavljeni ili će biti postavljeni.

    -Burovo
    -Baćevac
    -Bistrica
    -Brajkovac
    -Veliki Borak
    -Vranić
    -Guncate
    -Dren
    -Draževac
    -Konatice
    -Lazarevac
    -Stepojevac

  8. Prezimena-familije u Šumadiji, Aleksić.
    Prema knjizi „Etnološka građa o Šumadincima“akademika Jovana Erdeljanovića, prvo posthumno izdanje 1948. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“.

    -Staro Selo
    -Belosavci
    -Markovac
    -Rakinac

  9. Familije-prezimena Aleksić po mestima življenja. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Sokolska nahija“.

    -Donja Ljubovića
    -Dragodol (Bobići)
    -Leović
    -Ovčina
    -Lještansko (Kuzmani)
    -Zlodol
    -Rača
    -Beserovina

  10. Familije-prezmena Aleksić, po mestima prebivališta. Prema knjizi Stanoja Mijatovića “Belica”.

    -Sinji Vir
    -Androvica
    -Majur
    -Jošanički Prnjavor
    -Donji Štipalj
    -Trnava