Poreklo prezimena Milisavljević

24. februar 2012.

komentara: 40

[toggle title=”TESTIRANI MILISAVLJEVIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU”]

Milisavljević

Haplogrupa: E1b rod A

Poreklo: Kuršumlija, Srbija

Krsna slava: Petkovdan

Kontakt:
_________________________

KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Prethodni članak:

Komentari (40)

Odgovorite

40 komentara

  1. Milisavljevic

    Pozdrav svima,

    Imala bih par pitanja..Naime, posedujem porodično stablo od 1766 godine pa na ovamo (krajem 80-ih godina ga je sastavio otac na osnovu spomenika na groblju u selu), radi se o prezimenu Milisavljević u selu Dupljaj okolina Valjeva. Postoji priča da je postojao neki predak koji se zvao Lazar (pretpostavka) koji je imao dva sina Milisav Lazarević i Radovan Lazarević (od ovog prvog postoji spomenik u selu za drugog ne znam) koji je selo Dupljaj podelio na 2 dela, pa jedan deo sela danas nastanjuju Milisavljevići a drugi deo Radovanovići. Najbrojniji su u selu i obe porodice slave Sv. Luku.
    Davno sam čitala knjigu “KOLUBARA I PODGORINA” gde se kaže da smo se doselili iz okoline Mostara. Međutim, na ovom forumu nađoh da je slava Sv. Luka karakteristična za okolinu Nikšića u CG (mada sam i ranije čula da je neko pominjao da smo negde iz okoline Nikšića).
    Mene sada zanima šta je od toga istina, Mostar ili Nikšić? Da li su se možda neki iz okoline Nikšića raselili u okolinu Mostara ili je bilo obrnuto? I taj predak po kome Milisav i Radovan nose prezime, da li je moguće da se nije uopšte zvao Lazar već da je i on bio Lazarević? Jer ako je i on možda bio Lazarević da li je moguće da ti Lazarevići potiču od Hrebeljanovića? Da li postoje uopšte neki Lazarevići u okolini Nikšića koji slave Sv. Luku? Značila bi mi svaka pomoć..

    Hvala unapred..

    • Dragan Milisavljevic

      Cao. I moji poticu upravo iz tog kraja (Dupljaj) i slava mi je Sv. Luka tako da postoji dobra sansa da smo neki rodjaci.

      Ako se ja dobro secam podataka do kojih sam davno dosao, prica ide sledecim tokom:

      Familija potice iz okoline Niksicke zupe, iz plemena Radulovica. Neki od predaka je zbok krvne osvete (valjda?) napustio to mesto i naselio se u okolinu Mostara. Vreme preseljenja mi nije poznato. Jedan od vidjenijih predstavnika familije je bio mostarski mitropolit. I onda dolazi opet do migracija, ali sada ka Srbiji. Po pisanju popa Zuce, to se desava bas te 1766. i od tada familija nastavlja da se siri iz tog kraja. Po Ljubi Pavlovicu, familija daje dosta svestenika, cinovnika i pismenih ljudi – sto i ne znam koliko je tacno. Znam da mi je pradeda bio zelenas.

      Svojevremeno sam i sam pokusavao da na groblju u Dupljaju napravim neki smisleni rodoslov uz pomoc dede, ali su mi svi podaci ostali u Beogradu i ko zna kada cu opet moci da bacim pogled na njih. Dugo ih nisam ni gledao pa se i ne secam svega najbolje, ima nekih 5-6 kolena unazad… Voleo bih da mozemo da ukrstimo podatke.

      • Milisavljevic

        Zdravo,

        Prvo, hvala što si se javio..:-)

        Verovatno da jesmo rođaci, jer ako nosiš to prezime i iz Dupljaja si kod Valjeva i slaviš Sv. Luku onda mora da te znam.

        U početku mi se nije uklapao taj Mostar i Nikšić a onda sam krenula da maštam naširoko..:-)

        U međuvremenu mi jedan lik sa foruma pomogao (Okir SRB-ovom prilikom se zahvaljujem) pa sam doznala ovo..

        Što se tiče sela Dupljaj i Milisavljevića, u knjizi “Kolubara i Podgorina” piše:

        “Najstarija porodica jesu Radovanovići, doseljena iz okoline Mostara, iz onog mesta odakle je bivši mostarski mitropoliti Radulović. Ona je starinom iz Riđana, iz Nikšićke Župe, iz bratstva Radulovića. U ovo se selo doselila kao sveštenička kuća i iz nje dugo vremena bivalo je sveštenika, trgovaca, advokata i činovnika, kao što ima toga i danas. Po pričanju potomaka popa Žuće, najviđenijeg predstavnika ove porodice, ona se doselila tačno 1681. godine. Radovanovića ima raseljenih po celoj Srbiji i ovoj oblasti, a u selu ih ima pod dva prezimena: Radovanovići i Milisavljevići, 14 kuća, slave Svetog Luku.”

        Od toga je 10 kuća Radovanovića u zaseoku Brđani i 4 kuće Milisavljevića u zaseoku Pimići.

        Po ovim podacima, porijeklo vam je iz bratstva Radulovića, od plemena Riđana iz Nikšićke Župe. Doseljeni ste iz Hercegovine 1681. godine, kao Radulovići. Pretpostavljam da ste po Radovanu Raduloviću dobili prezime Radovanović, a onda su se vremenom iz Radovanovića izdvojili Milisavljevići.
        Znači: Radulović – Radovanović – Milisavljević.

        E sad, da se vratimo na miropolita zahumsko-hercegovačkog Leontija Radulovića.
        Leontije Radulović (Tulje, 1835 — 12. oktobar 1888) je bio mitropolit hercegovačko-zahumski 1888. godine.

        Rođen je u selu Tulje u Popovu polju u srpskoj porodici Radulović 1835. godine, kršten je pod imenom Luka. Školu je učio kod svog ujaka Joanikija Pamučine u Mostaru 1844-49, a potom u manastiru Dužima. Započeo je bogosloviju u Beogradu, ali je morao zbog bolesti napustiti.
        Zamonašio se 1856. godine pod imenom Leontije i iste godine rukopoložen je za jerođakona i jeromonaha. U toku ustanka Srba u Hercegovini pod vođstvom Luke Vukalovića bio mu je pisar, a kad je Luka došao u sukob sa Cetinjskim dvorom, Leontije je tada otišao u Dubrovnik, a zatim je u Zadru dopunio svoje školovanje. Posle smirivanja Hercegovačkog ustanka postao je paroh u Mostaru, ali je uhapšen 1870. od turskih vlasti i poslan u zatočeništvo u Afriku. U zarobljeništvu dugom šest godina bio je zajedno sa arhimandritom Serafimom Perovićem, kasnijim mitropolitom. Kada se vratio iz zatočeništva 1876. godine, prebegao je u Dubrovnik i ostao tamo tri godine. U Mostar se vratio 1879. i postao arhimandrit i sekretar mitropolita Ignjatija, ali je 1882. godine ponovo uhapšen, ovoga puta od austrijskih vlasti.
        Za mitropolita hercegovačko-zahumskog izabran je 16. februara 1888. i posvećen 1. maja 1888. godine u Mostaru. Posvetili su mitropolit dabrobosanski Georgije Nikolajević, zvornički Dionisije i umirovljeni bivši mitropolit hercegovački Ignjatije. Prethodni mitropolit Ignjatije bio je poreklom Grk, penzionisan je 15. februara 1888. i otputovao iz Mostara za Carigrad 2. maja 1888. O mitropolitu Leontiju biograf je zapisao „Ceo život mu je bio pun borbe, nemira i napora, koji su mu, vrlo rano, skršili zdravlje, koje posle nikada nije mogao oporaviti“. Umro je od tuberkuloze 12. oktobra 1888. i sahranjen u Sabornoj crkvi u Mostaru. Opelo je izvršio mitropolit dabrobosanski Georgije Nikolajević. Prilikom postavljenja novog mitropolita, „Dabro-bosanski glasnik“ je na naslovnoj strani napisao „Nakon toliko tuge i žalosti za preminulim, opšteljubljenim i neprežaljenim našim pastirom Leontijem Radulovićem, dočekasmo…“

        U Sabornoj crkvi u Mostaru nad njegovim grobom je stajao spomenik sa natpisom:

        „Stopama mučenika za vjeru i slobodu
        Stupaše hrabrom dušom pregorev zemna blaga
        Spasenje i blaženstvo iskaše Srpskom rodu
        Golgotu za se primi, ona mu bješe draga.
        Patničkom prahu spomen, a vječnost svojoj duši
        Sljedbenik Spasa steče i ovo hladno stijenje
        Strošiće ljuto vrijeme, al’ Srpstvo dok ustraje
        Njegovo ime svijetlo slaviće Vaskrsenje
        BLAGODARNA HERCEGOVINA“

        Saborna crkva u Mostaru je minirana 1992. godine. Njena obnova počela 2009. godine, prilikom priprema eshumiran je grob mitropolita Leontija u petak 13. novembra 2009. Tada je utvrđeno da je telo mitropolita Leontija u potpunosti sačuvano kao netruležno i sa počastima je preneto u staru crkvu Rođenja presvete Bogorodice gde će počivati dok se ne obnovi Saborni hram.

        http://www.novosti.rs/vesti/planeta.70.html:271192-Sacuvane-mosti-i-odezda

        – Selo Tulje pripada Trebinju, a ne Mostaru. Znači, ovako bi išlo vaše porijeklo: bratstvo Radulovići, pleme Riđani, Nikšićka Župa (i slava Sveti Luka upućuje na Nikšić). Odatle u selo Tulje, Popovo Polje, Trebinje i vjerovatno odatle u valjevski kraj 1681. godine. Mislim da dolazi do zabune oko Mostara, pošto je mitropolit tamo službovao, a bio je rodom iz sela Tulje kod Trebinja (“Najstarija porodica jesu Radovanovići, doseljena iz okoline Mostara, iz onog mesta odakle je bivši mostarski mitropoliti Radulović”).

        E, sad me buni sledeće.. Ti kažeš da je seoba u Srbiju bila 1766. god. a taj lik mi navodi datum 1681. a taj mitropolit – naš predak je rođen 1835. godine..Da li to znači da se nisu svi preselili iz okoline Mostara tj. Trebinja, jer mitropolit je očigledno ostao tamo? Ako je tako mi onda tamo imamo daljnje rođake..Ne znam, opet sam zbunjena..

        Ako budeš skorije čitao ovo baci neki mail za kontakt..

        • Marina

          Poštovana,
          prilikom pronalaženja podataka o Radovanovićima našla sam podatak da su oni od Radulovića kao i Milosavljevići. Naše porodično predanje govori o Vučitrnu (koji je moguća veza sa Vojinovićima) i Crnoj Gori, preko Radulovića od kojih dolazim do Riđana tj Nikšićke nahije. Slava mojih Radovanovića je Arhangel Mihail kao što nalazim da i Radulovići slave ovu slavu a sa druge strane ima Radulovića i Radovanovića koji slave Svetog Luku. Neki ljudi pišu da smo iz plemena Komani što isto povezuje sve nas i sa Vojinovićima tj. Nemanjićima koji su se takođe iz Vučitrna naselili najpre na Čevo.

    • Milisavljeviceva

      moj tata zna dosta o tome… Mi smo iz valjeva… Odnosno iz Dupljaja… Treba da se skupimo i da se upoznamo…

  2. Slava Sv. Luka je šesta po zastupljenosti u Bosni i Hercegovini, a najraširenija je u okolini Sarajeva i Vlasenice.
    Što se tiče mogućnosti da su vaši Lazarevići potomci Lazara Hrebeljanovića je vrlo maštovita. Naime, knez Lazar je imao 3 sina, od kojih je jedan umro kao dete, a Stefan i Vuk nisu imali naslednike. Dakle, direktnih potomaka kneza Lazara NEMA. Drugo, nije poznato u istoriji koliko je Lazarov otac, Pribac, imao dece pored Lazara. A ako ih i jeste imao (uzmimo to kao veliku verovatnoću), nema nikakvog osnova verovati da se neko od njih ikada prezivao Lazaravić. O promeni prezimena ili zamiranju porodica da i ne govorim.

  3. Dejan

    Porodica Milisavljević živi u potkopaoničkim selima Čokotar i Đerekare (isti koreni) opština Brus, i datiraju na ovim prostorima od 18 veka po mom saznanju – kazivanju predaka. Krsna slava nam je sv. Arahangel

  4. Natasa

    Moja mama je djevojački Milisavljević, slava je sveti Jovan. Iz sela Kuzmanovače u Lici su 1913. godine došli u selo Račić, kod Bihaća. Pozdrav!

    • Toplica Milisavljević

      Poštovana,
      ja i moja familija slavimo Sv. Jovana, priča se da smo došli sa Kosova u selo Miloševo kod Jagodine, po spomenicima na seoskom groblju čukun- čukun deda je iz prve polovine devetnaestog veka, čukun deda Milisav njegov sin je polovina devetnaestog veka, dublje neznam, ako nešto ima zajedničkog osim zajedničke slave javite se.
      Srdačan pozdrav i neka nam je na pomoći Sv. Jovan.

  5. Milica

    Po prici moga tate,taj predak je imao pet sinova i jedan od njih je dosao u Cetereze,opstina Zabari,a odatle dosao u selo Sirakovo,opstina Veliko Gradiste.I po tim nekim pricama poreklo vodi iz Bosne.

  6. Milica

    Prica pocinje od Milisava,ciji se otac zvao Zivko,ali ne zna se prezime,taj Zivko je imao pet sinova i jedan od njih je MIlisav.Jedan deo potomaka uzima prezime Zivkovic po Zivku,a jedan deo prezime Milosavljevic sto kasnije ce preci u MIlisavljevic,Taj Milisav je dosao u selo Cetereze,opstina Zabari,a vecina iz tog sela dolaze sa Kosova.Kasniji predaci su dosli u selo Sirakovo,opstina Veliko Gradiste.Slava je sv.Arahangel.

    • Biljana

      Uravo tako prica je tacna. Tih pet sinova je imao deda Dita njegovi potomci se i danas u Sirakovu zovu Ditici. Milisav je bio najstariji a moj brat trebalo bi da je 8.ili 9. koleno od njega . Ne znam tacno kojim redom ide od Milisava, ali znam unazad donekle. Slava je sv Arandjel.

    • Goran Milisavljević

      Tako je, Milisavljeići a našao sam u Opštini Kosovska Mitrovica a kasnike i Zvečan potiču sa Kosova i Metohije, naselje u Opštini Kosovska Mitrovica – Žabari. Jedno od najstarijih prezimena na KiM zatim Jugovići, Jovići itd.

  7. Familije-prezimena Milisavljević po mestima življenja i Kolubari i Podgorini. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.

    Ostale podatke porodica Milisavljević, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih mesta.

    -Berkovac
    -Bošnjanović
    -Dupljaj
    -Komanice
    -Gornji Mušić
    -Oglađenovac
    -Tuđin
    -Šušeoka (Šušovka)

  8. Veljko

    Ima indicija da su Milisavljevici dalekim poreklom Sefardski Jevreji.
    U srodstvu smo sa porodicom Sabadin iz Dubrovnika, a nakon 1492 veliki broj Jevreja se doselio u Dubrovnik iz Spanije.
    Mnogi su odatle presli u Bosnu ,Mostar i druga mesta u zaledjini Dubrovnika.

  9. Jelena Milisavljevic

    Moje devojacko prezime je Milisavljevic . Rodjena sam u Zajecaru a moji preci su ziveli u selu Lenovac (blizu Zajecara) i jos uvek mi deda tamo zivi – Veljko. Krsna slava su nam Sveti Vracevi (Kozma i Damjan). Posedujemo ikonu iz 1903. godine. Pradeda Zivojin Milisavljevic 1921.-1943. ubijen u Drugom Svetskom ratu. Za njegovog oca znam samo da se zvao Milisav.
    Volela bih da znam odakle smo dosli…?

    • Miroslava Milisavljević

      Zdravo, ja sam iz Beograda a moji su poreklom iz sela Lenovac kod Zaječara. Mi slavimo Đurđic, a moj otac kaže da je poznavao Veljka Milisavljevića iz Lenovca. Da li možemo nekako da stupimo u kontakt? Verovatno smo neki rod. Pozdrav!

  10. Familije-prezimena Milisavljević, po mestima prebivališta. Prema knjizi Todora Radivojevića „Lepenica“.

    -Gornje Jarušice
    -Čumić
    -Korman
    -Gornja Sabanta
    -Jabučje
    -Radovanje
    -Rakinac
    -Cvetojevac
    -Sipić
    -Nikšić
    -Lapovo
    -Kijevo
    -Šljivovac
    -Rača