Poreklo prezimena Milišić

24. februar 2012.

komentara: 53

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (53)

Odgovorite

53 komentara

  1. Goran

    Moguce da Milasi u dalmaciji cetinski kraj koji slave sv arhidj.stefana poticu od milisica iz glavske.veoma mnogo familija iz juzne hercegovine je u 15i16veku preselilo u severnu dalmaciju pa tamo malo skracivali prezimena.

  2. Milisic

    Moji su iz sela Kuti iznad Herceg Novog. Tu su dosli iz Nevesinja pred najezdom Turaka. Pozdrav svim Milisicima.

  3. MILIŠIĆI

    Milišića ima na Bjelašnici i selo se zove Milišići u selu nema ni jedno drugo prezime .Sada su uglavnom raseljeni iz tog sela i nalaze se u Sarajevu. Svi su muslimani.Ne zna se odakle su došli na Bjelašnicu.

  4. Goran

    Znali su njihovi dedovi veoma dobro odakle su dosli na bjelasnicunapred je napisano.Milisici su iz glavske kod trebinja.

  5. Niko

    Najvise ovoga prezimena ima u Hrvata … https://actacroatica.com/hr/surname/Mili%C5%A1i%C4%87/

    Ima ih puno u Australiji, Njemackoj i Americi, gotovo potpunom vecinom Hrvati iz Dalmacije. Manji broj postoji Srba u zagorama Juzne Dalmacije. Sjevernije se radi o prezimenima Malisic koja su mjenjana u Milisic …

  6. Đorđo Milišić

    Svi Milišići prema predanju potiču iz sela Glavska koje se načlazi na samoj današnjoj administrativnoj granici BiH i Hrvatske tačnije u zaleđu Cavtata u selu Glavska koje je nekada bilo mnogobrojno nalazi se i srednjovjekovna crkva Sv. Arhiđakona Stefana iz 13 vjeka koja po položaju oltara i po izradi ikonostasa prpipada istočnom odnosno pravoslavnom hrišćanstvu.
    Po kazivanjima starih ljudi koji su živjeli na Glavskoj uvijek se spominjalo a i oni su tako kazivali da su Milišići koji su pravoslavci i živjeli su u Kupresu porijeklom sa Glavske i da se nekada davno dva brata od loze sa Glavske odselila u kupres i ako je njihova slava Sv. Nikola , takođe su spominjali i Milišiće sa Bjelašnice koji su prihvatili islam kao i one u zaleđu Splita i oko rijeke cetine koji su uzeli katoličku vjeru, ja ovo prenosim kako sam nekada davno slušao od starih ljudi koji su živjeli na glavskoj.
    Većina Milišića sa glavske su bili trgovci pa zato je i postojalo nekoliko trgovačkih dućana i na samom stradunu u Dubrovniku tačnije u širokoj ulici , poznati su i kao trgocovci sitnom i krupnom stokom koju su kupovali u visokoj hercegovini i prodavali u dubrovniku i okolini.
    postoje i kao stari trgovci u beogradu za vrijeme kraljevine Srbije imali su i pivaru u Beogradu kao i ciglanu , a što je svojevremeno i znameniti hercegovac Jovan Dučić pisao u svojim spisima i memoarima i Milišiće ubrojio u jednu od pet najvećih trgovačkih familija hercegovine.
    ja bih najviše volio kada bi se mogla uraditi DNK analiza pa da uradimo i milišiće iz okoline splita kao i one iz kupresa i one sa bjelašnice pa da ono što je sigurno a to je da DNK analiza otkrije koji su i koliko blisko sapleminici ili krvni srodnici bilo bi to lijepo znati.

    • Goran Milišić

      Poštovani Đorđo, Poštovani Milišići,

      Ja sam Goran Milišić, moji su poreklom sa Kupresa, Slava Nikoljdan.

      Radio sam 2019 DNK test na 23 markera pri Srpskom DNK projektu.

      Pripadam haplogrupi: I2-Y3120

      Pored toga, ko želi da čita postoji knjiga: “Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko polje” od Borivoja Ž. Milojevića (ima i PDF online)

      Pozdrav svima i svako dobro!

  7. Đorđo Milišić

    Ovo što je Tamas Milisits napisao naprosto me fascinira i to me ponukalo da napišem još koji redak u prilog plemena MILIŠIĆ
    Da bi dali tačnu odrednicu moram napomenuti da se selo Glavska sastoji od gornje glavske i donje glavske kao i pobrđa (na pola brda između gornje i donje glavske)
    u gornjoj glavskoj živjeli su isključivo milišići kao ina pobrđu ,ali u donjoj glavskoj ih nema u donjoj glavskoj obitavaju prezimena Serden ,Knežević kao i Damjanović.
    Postoje u gornjoj glavskoj i neka druga prezimena kao i na pobrđu ali oni su došli kao zetovi tačnije u kuće milišića koje nisu imale muške naslijednike došli su zetovi i sa sobom dinijeli prezime.
    U neposrednoj blizini gornje glavske nalaze se ostaci starog sela koje postoje još samo omeđine i ostaci kuća pomoćnih objekata kao i zidova to je sve staro i odavno ruinirano a mještani glavske su ih zvali STARE KUĆE i taj se naziv stalno koristio mada niko nije i od starih njudi tačno da objasni i preciziraod kuda te stare kuće i ko je tačno i kada u njima obitavao i što su ostale nenaseljene.
    Nekada sredinom osamedetih godina prije ovoga nesretnog rata na području glavske su boravili istraživači istoričari i arheolozi iz zemaljskog muzeja i arhiva iz Sarajeva pa se sjećam da su pominjalo da su te stare kuće možda čak jedni od dvorova kraljice Jelene Anžujske a isto to kao mogućnost govori i poznati trebinjski arheolog i istoričar Đorđo Odavić.
    sad kada čitam da ima prezimena Milišić i u kutima iznad herceg Novog kao i ove milišiće iz Mađarske stvarno bi bilo neophodno napraviti temeljnu dnk analizu i ustanoviti ono što je nepobitno i možda blisku genezu prezimena Milišić.

    • Mika

      Djordjo, da li znate nesto o lokvi Razana u gornjoj Glavskoj? Ozidana, sa stepenistem koje vodi u njenu unutrasnjost, koje se lepo vide kada padne nivo vode. Poreklom sam iz Glavske od porodice Milisic. Pozdrav

      • shone

        Ne zna se kad je pravljena,tuda su vodili trgovački putavi iz vremena rimske imperije.

      • Đorđo

        Da Mika naravno da znam za RŽANU tako je seljani Glavske zovu dakle ržana a ne ražana to je jedna velika lokva okruglog oblika prečnika u krugu 15 metara čija je unutrašnjost obzidana kamenom o obliku lijevka sa kamenim stepenicama kao i metar visokim zidom oko cijelog pojilišta- lokve i na strani starog karavanskog puta ogromnim koritom za pojenje stoke koji je isklesan iz jednog komsda a veličine je metar sa dva i dubokog nekih 30 centimetara. Ne zna se kad je tačno sagrađena niti ko je to gradio ali očigledna namjena joj je bila kao pojilište i odmorište na karavanskom putu Dubrovnik – Carigrad
        Nikad ne presušuje pa ni tokom šestomjesečne hercegovačke suše a stariji žitelji Glavske pričaju da ima i živu žilu odnosno mali izvor vode u dubini nje ,ne znam koliko je tsčno duboka sli rekao bih prema lijevkastoj strukturi i stepenicama negdje oko 15 metara a od sela je udaljena tačno 400 metara.
        Eto to bi bilo što ja znam o ržanoj ako te interesuje imam i slike od nje pa ti mogu poslati samo se javi na mail [email protected]

        lijep pozdrav !

    • Sinisa

      Ja sam sinisa milesic iz Zenice selo drivusa slavu slavimo svetog nikolu neko mi kaze da dmo se naselili od kupresa sta bi ste mi vi mogli reci trenutno sam u chicagu zivim

  8. Zlatan Milisic

    Ono sto je najljepše je da nas ima i pravoslavnih i katolika i muslimana, odnosno i Bošnjaka i Srba i Hrvata. A odakle i od koje vjere je sjeme krenulo je manje važno. Moj otac, rodjen 1924. u pravoslavnoj porodici, mi je govorio da Milišici originalno poriču iz Makarske zagore a naša porodica iz okoline Trebinja. Moj djed Jovo Milišic, prvi sreski načelnik Bijeljinskog sreza i kasnije gradonačelnik, a prethodno solunski borac, je rodjen u Gračanici. Dakle, mii smo svi Jugosloveni. S poštovanjem svom rodu Milišića.

    • Đorđo Milišić

      Dobro došao Zlatane saplemeniče , drago mi je da si se oglasio i slažem sa tvojim stavom i potpisujem isto.
      Pretpostavljam da si iz BiH samo nisi naveo iz kojeg grada i imaš li veze sa Milišićima sa bjelašnice

  9. Sinisa Milesic

    A zna li neko nesto o Milesic prezimenu zivimo u okolini zenice selo drivusa neko mi rece da smo bili milisici i da smo dosli sa kupresa
    Hvala

  10. Vojislav Ananić

    MILIŠIĆ (p.k). Milišići (p), u Glavskoj (Trebinje), Dubravama (Stolac), Trebinju i Mostaru. U Glavskoj ih smatraju za veoma stare porodice, gdje su došli, vjerovatno, iz Cicine u Šumi trebinjskoj oko 1720. godine. U Mostar su doselili iz Glavske, početkom 19. vijeka. Slave Šćepandan (27. dec.), a prislužuju Šćepandan “koji dolazi ljeti” (75:1220,1221). Milišići u Dubravama potiču, prema legendi, od Mile, “jednog od glavara Hercega Šćepana”. Nekada ih je bilo u Podveležju (Mostar), ali su se “isturčili jednom na Božić, pošto su poturčeni bratstvenici htjeli da ih istjeraju iz sela” (59:232,236). Ima ih nastanjenih u Bihovu (Dživar) i, takođe, slave Šćepandan. Nekoliko Milišića rodom iz Glavske imali su, između Prvog i Drugog svjetskog rata, trgovačke radnje u Dubrovniku. Bili su poznate i ugledne porodice. Milišići (k), u Rumbocima i Ljubuncima (Prozor). U Rumbocima su “velik starinački rod” sa brojnim ograncima: Iličići, Barabani, Ivići, Franjići,..U Ljubuncima su “iz Pidrića (Pidriša) u Skoplju”. (Vjerovatno iz Pidriša kod Gornjeg Vakufa, R.M.). Predak im je došao 1904. godine na “ženistvo” među Tadiće (79:95,104).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.