Prezime Kapor pripada staroj hercegovačkoj porodici, posebno u bilećkom i trebinjskom kraju: u Čepelici, Zarječju, Mirilovićima, Ljubomiru, Trebinju. Ima ih u Hrastu i Radiću (Nevesinje) i Malom Polju (Bišće, Mostar).
Kako piše Risto Milićević u “Hercegovačkim prezimenima”, predanje kaže da su Kapori daljom starinom iz Makedonije. U doba najezde Turaka na srpsku državu, između 1371. i 1389. godine doselili su se iz okoline Dečana (kao stočari nomadi) u Vasojeviće, a odatle u Riđane kod Nikšića. U Riđanima su se, prema nekim izvorima, zvali Orlovići, a kada su prešli u Banjane Rajkovići.
Iz Petrovića u Banjanima su prešli u Miriloviće kod Bileće. Jedan od braće Rajkovića, koji se doselio u ovo selo “uzeo je staro prezime iz dečanske nahije”: Kapor.
Pomenuta preseljavanja i promene prezimena usledili su, verovatno, zbog krvne osvete.
Jedna legenda kaže da su Miriloviće zasnovali Kapori. Njihov predak, po imenu Bogić, stekao je veliki ugled i poštovanje, pa ga je narod nazvao knezom Mirilom. Po njemu je ovo selo (ranije se zvalo Vukodo), dobilo ime Mirilovići. Odavde su se Kapori raseljavali po Hercegovini i dalje.
KRSNA SLAVA: Sveti Jovan
POZNATI: Momo Kapor, književnik i slikar
Poštovani,
ova stranica je u pripremi.
Pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
12. oktobar 2012. u 01:45
Petronije
Imam informaciju (porodično predanje izneo prof. Danilo Kapor), da su Kapori poreklom od starosedelačkog neslovenskog stanovništva. Postojala su, prema tom predanju, tri rođena brata: Kapor, Buckat i Baldovin. U Miriloviće su došli sa jugoistoka.
19. mart 2016. u 03:20
Marija
Kupite knjigu Brastvo Dzeletovica i u toj knjizi se objasnjava kako su nastali Kapori i Mirilovici. Rajkovici su osnova ovim porodicama, ali od turaka Rajkovici su dosli u Selo Cepelinica i pod prezimenom Dzeletovic, braca su se selila u okolinu i iz vise razloga, dobijali prezimena.
19. mart 2016. u 03:24
Marija
Postoje spisi o Rajkovicima iz Decana, tr brata ubila jednog Bega pa pobegla u Hercegovinu… Znaci bili su Rajkovici, pa dolaskom u Hercegovinu u Dzeletovic, svi slave Svetog Jovana. Ostala prezimena su dobijena, iz nekih razloga, zbog nastalih situacija i” tako”.
4. jul 2017. u 16:33
Goran
Nisu bili Rajkovici nego Kapori,nego je Kapor bilo opste ime tog vlaskog bratstva u Makedoniji,a rajkovici su jedan ogranak,koji je od manastira Decani preko Vasojevica otisao u Oputnu Rudinu.Ovo je Vlasko ime nastalo od romansko latinske reci kapo u znacenju glavni ili staresina,knez.Postoji i arbanaska rec kapor u znacenju kika tj pletenica od kose,pa bi ovo Kapor bio nadimak nekog koj je imao pletenicu a bio je i staresina katuna.
26. oktobar 2018. u 19:38
Vojislav Ananić
KAPOR (p). stare porodice u Hercegovini, posebno u bilećkom i trebinjskom kraju: u Ćepelici, Zarječju, Mirilovićima, Ljubomiru, Trebinju. Ima ih u Hrastu i Radiću (Nevesinje) i Malom Polju (Bišće, Mostar). Prema predanju, daljom su starinom iz Makedonije. U doba nejezde Turaka na srpsku državu, između 1371. i 1389. godine, doselili su iz okoline Dečana (kao stočari nomadi) u Vasnjeviće, a odatle u Riđane kod Nikšića. U Riđanima su se, prema nekim izvoriima, zavali Orlovići, a kada su prešli u Banjane Rajkovići. Iz Petrovića u Banjanima prešli su u Mirilioviće kod Bileće. Jedan od braće Rajkovića koji se doselio u ovo selo “uzeo je staro prezime iz dečanske nahije”: Kapor, Pomenuta preseljavanja i promjene prezimena uslijedili su, vjerovatno, zbog krvne osvete. Jedna legenda kaže da su Miriloviće zasnovali Kapori. Njihov predak, po imenu Bogić, stekao je veliki ugled i poštovanje, pa ga je narod nazvao knezom Mirilom. Po njemu je ovo selo (ranije se zvalo Vukodo) dobilo ime Mirilovići. Odavde su se Kapori raseljavali po Hercegovini i dalje. Slave Jovanjdan, (59:133.151,146, 30,241:155:695,696,698) Iz trebinjske porodice Kapor potiče Čedo Kapor (Trebinje, 1914) poznati španski borac i jedan od organizatora NOP-a u Hercegovini. U toku NOB bio je vijećnik ZAVNO- BiH i član AVNOJ-a. Poslije oslobođenja zemlje obavljao je niz značajnih funkcija.
Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005
9. avgust 2020. u 15:00
Vid Stanulovic
Kapori su na Korculi od kraja 16. veka. Marko Kapor je osnovao granu. Mesto i datum rodjenja je nepoznat. Umro na Korculi 1607. Odakle su se doselili? Pod pretpostavkom da nije menjao prezime, verovatno je dosao iz Hercegovine u Veneciju bezeci od Turaka.