Poreklo prezimena Elez

17. februar 2012.

komentara: 6

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (6)

Odgovorite

6 komentara

  1. Branko Todorović

    U objavljenom Nepotpunom spisku žrtava Dobojskog logora 1914-1917. godine, koji je sačinio i objavio Dušan Paravac, spominje se dvadeset petoro Eleza.

    Naveću ovde njihova imena i mesta porekla sa naznakom bivših srezova kojima su mesta pripadala.

    1. Elek Aleksa (Dobro Polje, Sarajevo), 2. Elez Vasilija (-, Gacko), 3. Elez Vasilije (-, Rogatica), 4. Elez Goja (Dobro Polje, Sarajevo), Elez Gojko (Dobro Polje, Sarajevo), Elez Goša (Ratoke, Sarajevo), Elez Danilo (Izgori, Gacko), Elez Đurđa (Dobro Polje, Sarajevo), Elez Janja (Krbljine, Sarajevo), Elez Jelka (Lisovići, Rogatica), Elez Mara (Gacko, Gacko), Elez Milan (Lisovići, Rogatica), Elez Milan (Krbljine, Sarajevo), Elez Milan (Borjanice, Fočan), Elez Milan (Poljice, Foča), Elez Milka (Krbljine Rogatica), Elez Milka (Krbljine, Sarajevo), Elez Rade (Izgori, Gacko), Elez Risto (Lisovići, Rogatica), Elez Risto (Borjanice, Foča), Elez Sava (Pijeci, Foča), Elez Savo (Lisovići, Rogatica), Elez Spasenija (Izgori, Gacko), Elez Staka (Krbljine, Sarajevo), Elez Cvijeta (-, Rogatica).

  2. vojislav ananić

    ELEZOVIĆ
    Najstariji rod

    Matično selo za porodicu Elezović iz Bosanskog Šamca vjerovatno je selo Elezovići u isločnoj Hercegovini. Elezovići su najstariji rod i osnivači ovog sela u XVI vijeku. Elezovića Muslimana danas ima na više mjesta u Bosni i Hercegovini. Poslije Drugog svjetskog rata javlja se više porodica Elezović u Dalmaciji, u okolini Splita, i na ostrvima Brač i Šolta.
    Enver Elezović iz Bosanskog Šamca javlja nam da su njegov otac Murat i djed Salko rodom iz Stoca. Pošto zna da porodica Eiezović ima i na ostrvn Šolti, te da ih ima i pravoslavnih, interesuje ga da li među njima postoji neka veza.
    Na osnovn podataka koje nam stavlja na raspolaganje gospodin Elezović pretpostavljamo da bi matično selo za njegovu porodicu bilo selo Elezovići (Hrasno) u istočnoj Hercegovini. Elezovići su najstariji rod u istoimenom selu i smatra se da su ga preci današnjih Elezovića osnovali u XVI vijeku. Iz ovog sela selili su se na druga mjesta u okolini Stoca (Kapavica, Dubrave).

    Iz Stare Srbije
    Po predanju, Elezovići na ovom području su porijeklom od Srba Knežića iz Hrasna, a isto su “pleme“ sa: Medanima, Komadima, Đogama i Bukvićima, takođe Srbima iz Hrasna, te Kruljima iz Podrinja. Dalje porijeklo im je svima od Kapora u Mirilovićima, koji su se opet u srednjem vijeku doselili iz Stare Srbije.
    Na osnovu naših saznanja Elezovića Muslimana danas ima na više mjesta u Bosni i Hercegovini.
    Pored već navedenog sela Elezovići (Stolac), istoimeni zaseoci postoje na sarajevskom i konjičkom prostoru u selima Kamenici i Gornjim Višnjevcima. Postoji i selo Elezovići (Bosanska Gradiška); zaselak Elezovići (Jelačić – Višegrad); zaselak Elezovina (Gubavica – Mostar); toponim Elezovića Bara (Bjelimići – Konjic); mjesto Elezovica (Kobilja Glava – Sarajevo); vrelo Elezovac (Gorinje — Pounje).
    U Jasenici (Pounje) između dva rata bilo je dvanaest kuća Elezovića, koji su se doselili iz Like, a dalja starina im je iz Anadolije. U isto vrijeme u Čekrlijama (Pounje) bila je jedna porodica Elezovića doseljenih iz Bihaća. U Vrnograču je u to vrijeme bilo 24 kuće i tamo se smatraju starim “koljenom“.

    Dalmatinske porodice Elezovića, poslije Drugog svjetskog rata, ima na više mjesta u Hrvatskoj, a najviše u Dalmaciji, i to u okolini Splita i na ostrvima Braču i Šolti. U okolini Splita bilo ih je u to vrijeme četiri porodice u Grohotama i sedam porodica u Gornjem Selu. Na ostrvu Braču, u selu Podborje, oko deset minuta udaljenom od Bola, Elezovići imaju drugo prezime Pinčulović. Sa ovakvim dvojnim prezimenom (Elezović – Pinčulović) spominju se od 1709. godine. U Bolu je neposredno poslije Drugog svjetskog rata bilo jedno domaćinstvo. Na Šoltu su se već u XVIII vijeku doseljavali sa Brača. Pored toga, Eleza je poslije Drugog svjetskog rata najviše bilo u Dalmaciji i to: u Milešinoj Mali (Sinj) četiri porodice, Moseću (Sinj) trinaest porodica, Donjem Ogorju 23 porodice, Sedramiću (Drniš) šest porodica.
    Drugo prezime
    Elezović, te skraćeno Elez i Helez, je prezime i kod Srba. U selu Vjesolići (Visoko) Elezi slave Jovanjdan i porijeklom su iz Crne Gore. Elezi, kojima je drugo prezime Draganić, na Glasincu, u Sarajevskom polju, u Borcima i na Ivan-planini su porijeklom iz Hercegovine i svi slave Matijevdan.
    Elez i Elezović, te toponimi izvedeni od osnove Elez, su česti na području Srbije, Crne Gore i Makedonije, a postoji indicija da ih ima i na području Albanije.
    U ovom našem prikazu nismo dali sve što je poznato o Elezovićima u Jugoslaviji (Muslimanima, Srbima, Hrvatima i drugim). Ograničili smo se na pitanja koja interesuju našeg čitaoca i to samo u onoj mjeri koliko nam to dozvoljava raspoloživi prostor.
    Na kraju treba reći da je u Trebinju 1505. godine bio vojvoda Elez, a da se u Stocu 1832. godine spominju hadži-Hajdar i hadži-Zulfikar Elezović. U Stocu je postojao i vakuf pomenutog hadži-Zulfikara.
    Elez je tursko muško ime. Korijen ove riječi je arapski, a riječ ima značenje: najslađi, ugodan, prijatan. U vezi sa gore navedenim značenjem interesantno je da se kao drugo prezime za Eleze na Glasincu navodi prezime Draganić, što bi po nama mogao biti narodni prevod ovog u osnovi arapskog imena.
    Međusobne veze i eventualno zajedničko porijeklo Elezovića je pitanje koje tek treba da nađe svog istraživača. Iz raspoložive građe se nazire da bi matičnu oblast za ovaj rod ili rodove trebalo tražiti na području Stare Srbije, Makedonije i možda Albanije. Pretpostavljamo da su se Elezovići sa ovih prostora mogli, preko Hercegovine, uporedo sa širenjem otomanske imperije seliti prema sjeverozapadu. Elezovići u Dalmaciji su ostali na mletačkom teritoriju nakon povlačenja Turaka krajem XVII vijeka, a sa tadašnjeg austrijskog prostora Elezovići su se preseljavali sa Turcima u Pounje.

    IZVOR: PORODIČNI KORIJENI, MIROSLAV NIŠKANOVIĆ
    BANJA LUKA – BEOGRAD – SARAJEVO, 2001.

  3. realiticar

    Elezovići, Draganići i Kandići, potiču od jednog čovjeka, svi slave Matijev dan, a prislugu Aranđelov dan. Elezima i Elezovićima su sigurno isti korjeni, slave istu Krsnu slavu i prislugu.Nigdje ne pominjete Elezoviće iz Banjana odakle sam i ja. Elezima i Elezovićima su pravoslavni korjeni, a ima dosta Eleza, naročito Elezovića koji su prešli na Islam i Katoličanstvo. Poznata je pjesma koju su Turci pjevali ili izgovarali, da su pjevali sumnjam, u Eleza vlaha bogatoga, od mlijeka potekla rijeka, a od sira meterize gradi.Postoji tumačenje da su se Elezovići ili Elezi doselili svojevremeno sa Kosova na ove pomenute prostore gdje danas žive.

  4. Vojislav Ananić

    ELEZ (p), u Izgorima (Gacko). Porijeklom su iz “donje Hercegovine”. U ovo gatačko selo doselili su u 19. vijeku (147:578). U istorijskim izvorima pominje se Ilija Elez – barjaktar Donjogatačkog bataljona u hercegovačkom ustanku (1875-1878). Rodom iz sela Izgore (196:23).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.

  5. Katarina Elez

    Evo pesma o seobi Eleza za sve rodjake pozdrav!
    https://youtu.be/yZ-8VLkJO2k

  6. Elezović

    Elezovići kako nam u porodičnom stablu i stoji, od Kosova se nastanjuju u Banjane Nikšić, slava Aranđelovdan. Daljim migracijama se može videti, postoje sada Elezovića muslimanske vere i katoličke.