Poreklo prezimena Delić

16. februar 2012.

komentara: 39

[toggle title=”TESTIRANI DELIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU”]

Delić

Haplogrupa: J2b M205

Poreklo: Srbija

Krsna slava:

Kontakt:
_________________________

Delić (Bjelaci)

Haplogrupa: N1 P189.2

Poreklo: Šljivovica, Zlatibor, Srbija / ogranak Kostića iz Semegnjeva, Piva / doselili u Šljivovicu oko 1800. g.

Krsna slava: Jovanjdan

Kontakt:
_________________________

KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

DELIĆI (u Komarnici i Vukodolu)

Prema njihovim kazivanjima, oni su ogranak Mandića od kojih su se davno odvojili. Sadašnje prezime su vjerovatno dobili po nekom svom pretku koji je služio u turskoj vojsci, zvanoj delije, jer se zna da su Drobnjaci jedno vrijeme davali po nekoliko vojnika koji su služili ovu vojsku.

Delići su živjeli u Skoku, gdje su ostavili traga u nazivu „Delića do“. Sredinom 18. vijeka zavade se s Paraušićima, svojim daljnjim bratstvenicima i komšijama, padne i krv, pa se zato presele u selo Prošćenje, u okolini Mojkovca, gdje i sada žive. Početkom 19. vijeka Mijat Delić i sinovac mu Milutin dosele se iz Prošćenja u Komarnicu kod Krstajića. Mijat je imao sinove Mitra i Milovana.

Sredinom druge polovine 19. vijeka neki od njih su se iselili u Vukodo, na dotadašnja katuništa, gdje i sada žive.

Slave Aranđelovdan, a prislužuju Đurđevdan.

*   *   *

DELIĆI

(u Brajkovači)

Potiču od Delića iz Borkovića iz Pive, odakle se Šćepan 1919. godine doselio sa sinovima Jovanom, Rakom i Milutinom na zemlju kupljenu od Bogdana Džakovića u Brajkovači.

Jovan je imao sinove Milovana, Obrena, Radivoja, Neđeljka i Milorada; Rako – Ljuba, Dejana, Petra i Miloša, a Milutin Milosava. Skoro svi Delići su se naselili po raznim krajevima naše zemlje, gdje su najčešće odlazili na školovanje, a nakon završenog školovanja oni su se zapošljavali i formirali porodice.

Slave zimski Jovanjdan.

*   *   *

DELIĆI u Prošćenju u okolini Mojkovca su od Delića iz pridvoričkog zaseoka Skok, odakle su se odselili zbog zavade s Paraušićima. Kasnije se neki od njih vrate i nasele u Komarnici, gdje i danas žive.

Slave Aranđelovdan, a prislužuju Đurđevdan.

 

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

________________________________

 (prema knjizi Hercegovačka prezimena, Rista Milićevića)

DELIĆ (p.k.m). Delići (p). u Grmljanima (Popovo) i Domanovićima (Čapljina). U Grmljanima su u srodstvu sa Pjanićima i Božićima.

Njihovi preci, trojica braće, davno su doselili iz Riđana. Prema predanju, u Crnoj Gori su se zvali Mrnjavčevići. Prezime Delić su dobili po nekom svom pretku koji se uvijek lijepo oblaćio i izgledao kao “delija”. Slave Jovanjdan (84:144). Predak Delića u Domanovićima je porijeklom iz Like: “Bio je kapetan u austrijskoj vojsci, oženio se i ovdje prije 20 godina nastanio” (59:252). Slave, takođe, Jovanjdan. Delića ima u Lokvicama (Trebinje) i u Trebinju. U ovom gradu je rođen poznati skupljač narodnih umotvorina Stevan Delić (1865-1927). Sin je Rista, pekara rodom iz Lokvica, i majke Cvijete iz porodice Klimović sa Zubaca. Radove je objavljivao u Bosankoj vili, Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu i drugim listovima i časopisima. Poznatiji su mu radovi: Seoska svadba u Gacku, Narodne igre i sijela u gornjoj Hercegovini, te lirske narodne pjesme Dilberke.

Delići (k), u Krivodolu (Mostar) i Jasenici (Bišće). U Krivodol su doselili iz Čitluka “zbog siromaštva”, a u Jasenicu iz Krivodola “ima više od 100 godina”. Slavili su Petrovdan (59:244,342).

Delići (m) su u Domanovićima i u Mostaru. U Domanoviće im je predak došao iz Sofije i tu se nastanio na ženino imanje (59:253). Bilo ih je i u Počitelju kod Čapljine, gdje se i “danas” nalazi stara dvospratna kuća Salih-baše Delića (165:409).

__________________

RODOSLOV DELIĆA IZ GLIBAĆA (PLJEVLJA)

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (39)

Odgovorite

39 komentara

  1. Delića ima u Somboru – selo Rastina, poreklo Frkašić, Lika
    Danilo Delić , dosao iz Amerike da bi se borio u Velikom ratu, posle rata dobio imanje u selu Rastina, na samoj granici Srbije i Mađarske.

  2. Vojislav Ananić

    DELIĆ (p,k,m). Delići (p), u Grmljanima (Popovo) i Domanovićima (Čapljina). U Grmljanima su u srodstvu sa Pjanićima i Božićima. Njihovi preci, trojica braće, davno su doselili iz Riđana. Prema predanju, u Crnoj Gori su se zvali Mrnjavčevići. Prezime Delić su dobili po nekom svom pretku koji se uvijek lijepo oblačio i izgledao kao „delija”. Slave Jovanjdan (84:144). Predak Delića u Domanovićima je porijeklom iz Like: “Bio je kapetan u austrijskoj vojsci, oženio se i ovdje prije 20 godina nastanio” (59:252). Slave, takođe, Jovanjdan. Delića ima u Lokvicama (Trebinje) i u Trebinju. U ovom gradu je rođen poznati skupljač narodnih umotvorina Stevan Delić (1865-1927). Sin je Rista, nekaga rodom iz Lokvica, i majke Cvijete iz porodice Klimović sa Zubaca. Radove je objavljivao u Bosankoj vili Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu i drugim listovima i časopisima. Poznatiji su mu radovi: Seoska svadba u Gacku, Narodne igre i sjela u gornjoj Hercegovini, te lirske narodne pjesme Ditberke. Delići (k), u Krivodolu (Mostar) i Jasenici (Bišće). U Krivodol su doselili iz Čitluka “zbog siromaštva”, a u Jasenicu iz Krivodola „ima više od 100 godina”. Slavili su Petrovdan (59:244,342). Delići (m) su u Domanovićima i u Mostaru. U Domanoviće im je predak došao iz Sofije i tu se nastanio na ženino imanje (59:253). Bilo ih je i u Počitelju kod Čapljine, gdje se i “danas” nalazi stara dvospratna kuća Salih-baše Delića (165:409).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.

  3. Matija

    Zdravo.Matija Petrovic iz Kragujevca.Jeste da se prezivamo petrovic ali nas predak koji je dosao u sumadiju najdalji koga znam se zvao Petar Delic.Ne znamo odakle ali je imao tri brata i dosao oko 1820 god u Sumadiju.Ako neko nesto zna valjala bi pomoc

  4. Vukašin Delić

    Delića ima i u Šapcu (Bogosavcu). Deda mi je pričao kako mu je njegod deda pričao da smo se oko 1800. doselili u Šabac iz okoline Dimitrovgrada ili sa Riđake. Nije mnogo ali možda pomogne takođe moj čukundeda Marko Delić je učestvovao u probijanju Srba na Solun. Pozdrav.

  5. Dalibor Delic

    Moji su iz Like,pradjed Djujo(Djuro)Delic.Bio otisao za Aneriku kao iseljenik pa se vratio da pomogne svom narodu,zaklale ga ustase.

    • Strahinja Delić

      Moj praded Mile Delić je isto iz Like, otišao za Ameriku, odazvao se Kralju u Velikom ratu i nakon toga dobio zemlju u blizini Bačke Topole gde se nastanio. Zimski Jovanjdan slavimo.
      Zanima me Dalibore da li znaš koje mesto u Lici i odakle si ti?

  6. Milan Delić

    Delići žive u selu Lokvice, na trinaestom kilometru od Trebinja ka Popovom polju. Četiri kuće i četiri porodice. Slavi se Sv. Stefan.

  7. Bojana Delić

    Moj pradeda je iz Borkovića u Crnoj Gori došao 1927.u Srbiju i nastanio se u selu Vlasovo, opština Prokuplje. Slavimo zimskog sv. Jovana. Pozdrav svima!

  8. Olivera Delić

    Prezime DELIĆ potiče od turske reči – deli(ja). Reč označava hrabrog, odvažnog, neustrašivog čoveka, jednom reči JUNAKA. U srpskom govoru nailazimo na tu reč u narodnoj tradiciji, npr. u epskoj pesmi “Starina Novak i deli Radivoj” i ona ima značenje hrabrog čoveka ponekad i hajduka.
    U Osmanskom carstvu postojao je red vojske – delija. To je bila laka konjica koja je imala ulogu da uznemiri neprijatelja i unese pometnju. Reč “deli” stoji pored mnogih turskih imena i krasi ih sa istim značenjem kao kod Srba. Sa osmanlijskim osvajanjem širi se i upotreba ove reči i na područjima gde su živeli Srbi.
    Ponekad se u srpskom jeziku koristi ova reč i za osobu koja ima slobodnije ponašanje u smislu “bekrije”.
    Vuk Stefanović Karadžić delije opisuje kao konjanike sa crnim visokim kovrdžavim šubarama. Slične kape nosili su i Srbi u Hazburškom carstvu, u 18. – 19. veku a nazivali su se kalpak, a i redovi srpske milicije – četnici u Sremu.Osmanske delije na grafikama se prikazuju na konjima sa parom tamnih krila na glavi, leđima ili na štitu. Slobodan zaključak je: da je Vuk S.K. opisuje srpskog junaka odnosno deliju.

    Prezime DELIĆ egzistira i u šabačkoj regiji. Moja porodica je iz sela VARNE i smatra se starosedlačkom. Međutim. na padine Cera doselili su se mnogi Srbi stočari sa Kosova i Metohije. Turski zapisi beleže da su tu naselili, da su imali porodične i seoske starešine te da je naseljavanje bilo u 15. veku. Porodično pamćenje, koje se prenosi sa kolena na koleno, beleži da smo se doselili za vreme Đurđa Brankovića, odnosno da smo tada izbegli ispred Turaka. Porodična slava je Đurđev dan.

  9. Slobodan Delić

    Delića danas ima i u Mladenovcu. Poreklom smo iz sela Vedašić kod Korenice, danas opština Udbina.

  10. Zoran

    Delića ima i u Kniću kod Kragujevca. Krsna slava Miholjdan