Poreklo prezimena Brstina

14. februara 2012.

komentara: 1

BRSTINA (p), neobično prezime porodica nastanjenih u Kljenku (Donje Hrasno, Neum) i Dračevu (Čapljina). U Kljenku su starosjedioci. Staro im je prezime Stojanović. Slave Šćepandan. Brstine u Dračevu su iz Četoljuba u Hrasnu, odakle im je doselio djed oko 1830. godine. Pored Četoljuba „držale su Cerovicu, pola Brštanice. Kozaricu i Bajevce“ – zaseoke u Donjem Hrasnu. U rodu su sa Bekanima iz Tasovčića kod Čapljine (59:264,279).

Izvor: RISTO MILIĆEVIĆ – HERCEGOVAČKA PREZIMENA, Beograd, 2005.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Vojislav Ananić

    Brstine

    Brstine (Srbi) su nastanjeni u Lokvama (Čapljina). Brstina ima u Dračevu (Gabela) i spomen na njih, početkom dvadesetog vijeka ostavlja Dedijer kratkim zapisom. “Brstine su iz Ćetoljuba u Hrasnu. Došao im djed prije 70 godina. Ima ih tri kuće.” Isti izvor potvrđuje kako je starina porodice Brstina u Hrasnu. “Brstina (1. k.) je starosjedilac, i zvao se je Stojanović, starina mu je u Ćetoljubu. Ovdje je 40 godina. Slavi Šćepandan. Brstine su negda držale Ćetoljub, Cerovicu, pola Brštanice, Kozaricu i Bajovce. S njima su rod Đekani u Tasovčićima.” Husaga Ćišić spominje Dimitrija Brstinu, trgovca iz Mostara. On je dobio izvoznicu od vlasti na ime “Dimitrije Brstina: 10 vagona kukuruza za Mostar. Broj dozvole Ministarstva za prehranu 5864, od 27. aprila 1919.
    Prezime Brstina je augmentativ od staroslavenske riječi “brst“ pupoljenje drveća, mladica, pupoljak”. Brstina je augmentativ od brst.

    Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.