Stevanović
Haplogrupa: R1a Z280 CTS3402- Šarenaca klaster
Poreklo: Ugljevik, Republika Srpska
Krsna slava: Lazarevdan
Kontakt:
_________________________
KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]
Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’
STEVANOVIĆI
(u Gornjoj Bijeloj)
Murat Dragov i Stevan Milošev doselili su se iz Gornje Morače u Bijelu oko 1890. godine. Rod su s Mujovićima.
Žarko Stevanov je kao borac NOR-a bio u redovima 7. omladinske brigade.
Slave Ćirilovdan, a prislužuju Ilindan.
IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
__________________
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
3. septembar 2012. u 03:24
Nemanja Stevanovic
Zovem se Nemanja Stevanovic, rodjen sam u Krusevcu. Otac Dejan mi je iz sela Tekije kod Krusevca, kao i deda Miroslav. Krsna slava nam je Lazareva subota. Po usmenom predanju, moji preci dolaze iz Matejevca ( okolina Nisa) sve do Stevana, koji se preselio u Tekije i svom sinu dao prezime po sebi. To je sve sto znam o svojoj porodici. Bio bih Vam zahvalan ukoliko biste mogli da otkrijete nesto vise o poreklu mog prezimena.
19. novembar 2012. u 18:32
Aleksa Stevanovic
Stevanovic sam,rodjen u Krusevcu,moji su poreklom iz Stanulovica na obroncima Kopaonika pogranicno podrucje sa Kosovom,voleo bih da saznam nesto vise,odakle su moji preci dosli u to podrucje i kada, slavimo Svetog Jovana.
21. septembar 2017. u 17:18
Ivana
Moji isto al sa kosova i svetog jovana slavimo i stevanovici
11. decembar 2019. u 08:51
Slađana
Ja sam isto Stevanović i slavim Svetoga Jovana Krstitelja. Moji su iz Teslića i okoline Teslića(BiH). Mislim da nas Stevanovića ima dosta po Srbiji i BiH ali odakle su nam korjeni to je teško utvrditi jer svako od nas zna odakle su nam bake, deke i prabake i deke.
6. mart 2013. u 09:28
Igor Stevanovic
Postovani,
moj otac je Dragan,deda Mitar,pradeda Risto,cukundeda Stevan, a njegov otac Petko, a njegov Stevan. Slavimo Lazarevu subotu.Prica se da smo dosli u Ugljevik (Semberija) iz nekih Gruda u Hercegovini 1806. godine.Ako mozete nesto da povezete sa ovim podacima bilo bi lepo.
Pozz
Igor
20. maj 2013. u 00:20
Milodan
Poreklo brojnijih familija-prezimena valjevske Tamnave po knjizi „Antropogeografija valjevske Tamnave“ Ljubomire Ljube Pavlovića, izdanje 1912. godine.
Mesto-kada su doseljeni-odakle su doseljeni-Krsna slava-napomena.
STEVANOVIĆ
-Paljuvi, stara izumrla porodica.
-Ratari*-1, stara porodica, Stevanjdan, uz Đukanoviće.
*Đukanovići ovog sela su od Stevanovića 1 iz Urovaca i do danas su u srodstvu.
-Urovci-1, stara porodica, Stevanjdan, uz Đukonoviće.
-Ljubinić, prva polovina 18. veka, Tornik u Azbukovici, Jovanjdan.
-Krtinska-1, prva polovina 18. veka, Bijeljina, Stevanjdan.
-Rubribreza-1, prva polovina 18. veka, Osat, Nikoljdan, uz Tomiće.
-Sovljak, prva polovina 18. veka, Radalj u Rađevini, Avramijevdan
-Krtinska*-2, druga polovina 18. veka, Srem, Đurđic.
*Stevan predak ove porodice bio je gajdaš, svirao po selima i zastao u ovom selu.
-Krtinska-3, druga polovina 18. veka, Lika, Stevanjdan, uljez u Stevanoviće 1.
-Krtinska-4, druga polovina 18. veka, Petrc u Rađevini, Alimpijevdan.
-Kršna Glava, druga polovina 18. veka, Osečina u Podgorini, Nikoljdan.
-Rubribreza-2, druga polovina 18. veka, Popadić u Kolubari, Aranđelovdan, uljezi u Stevanoviće 1.
Nastaviće se…
21. maj 2013. u 22:50
Milodan
Poreklo brojnijih familija-prezimena valjevske Tamnave po knjizi „Antropogeografija valjevske Tamnave“ Ljubomire Ljube Pavlovića, izdanje 1912. godine.
Mesto-kada su doseljeni-odakle su doseljeni-Krsna slava-napomena.
STEVANOVIĆ
-Urovci-2, druga polovina 18. veka, Stubline, Petrovdan, od stublinskih Simeunovića.
-Vrelo-1, posle 1827. godine, Klještovica-okrug beogradski, Alimpijevdan.
-Vrelo-2, posle 1827. godine, Osečina u Podgorini, Đurđevdan, uljezi u Stevanoviće 1.
-Vukićevica-1, posle 1827. godine, Beljin u Posavskoj Tamnavi, Aranđelovdan, dovodci.
-Vukićevica-2, posle 1827. godine, Brezovica u oblasti, Aranđelovdan, dovodci.
-Dokmir, posle 1827. godine, Rabas u Podgorini, Nikoljdan.
-Jabučje, posle 1827. godine, Tetovo, Đurđevdan, uljezi na Jorgića imanju.
-Zvečka, posle 1827. godine, B. Krajina, Jovanjdan.
-Zvizdar-1, posle 1827. godine, Stepanje u okolini, Jovanjdan.
-Zvizdar-2, posle 1827. godine, Okletac-okrug užički, Nikoljdan.
-Kalinovci, posle 1827. godine, Sijerač-okrug užički, Đurđevdan.
-Kozarica, posle 1827. godine, Provo u Posavskoj Tamnavi, Nikoljdan.
-Kožuar, posle 1827. godine, Krnić u Posavskoj Tamnavi, Jovanjdan, sveštenička porodica.
-Kršna Glava-2, posle 1827. godine, Stara Reka u Podgorini, Jovanjdan, poveća zadruga.
-Skobalj, posle 1827. godine, Kostojevići-okrug užički, Sv. Jovan Zalatousti.
-Stublinme-1, posle 1827. godine, Dubica, Ignjatijevdan.
-Stubline-2, posle 1827. godine, Ljubiš, Aranđelovdan, uljezi u Kolake.
-Urovci-3, posle 1827. godine, Popovo u Bosni, Stevanjdan, uljezi u Stevanoviće 1.
-Rvati, posle 1827. godine, Progar u Sremu, Nikoljdan.
26. septembar 2013. u 22:12
Milodan
Familije-prezimena Stevanović, po mestima življenja u Kolubari i Podgorini. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.
Ostale podatke porodica Stevanović, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih mesta.
-Babina Luka
-Bobova
-Bogatić
-Brežđe
-Branegović
-Bratačić
-Veliševci
-Vrtiglav
-Grabovica
-Gunjica
-Dragijevica
-Žabari-1
-Žabari-2
-Kličevac
-Latković
-Ostružanj
-Paležnica
-Prnjavor (Bogovađa)
-Ravnje
-Rakari
-Slavkovica
-Slovac
-Tupanjci
-Cvetanovci
-Šušovka (Šušeoka)
29. novembar 2013. u 22:52
Milodan
Porodice-familije po mestima prebivališta u Šumadijskoj Kolubari, Stevanović.
Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Šumadijska Kolubara“, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine, najnovije izdanje 2011. godine u sastavu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“ – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.
Ostale podatke porodica Stevanović, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih mesta.
Medoševac, Mali Crljeni, Trbušnica, Barajevo, Baćevac, Boždarevac, Brajkovac, Burovo, Veliki Crljeni, Vranić, Vrbovno, Vreoci, Guncate, Draževac, Dudovica, Junkovac, Konatice, Meljak, Mirosaljci, Sokolovo, Stepojevac, Ćelije, Čibutkovica, Županjac i Šušnjar (izumrli).
28. decembar 2013. u 20:04
Milodan
Prezimena-familije u Šumadiji, Stevnović. Prema knjizi „Etnološka građa o Šumadincima“akademika Jovana Erdeljanovića, prvo posthumno izdanje 1948. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“.
-Botunj
-Vodice
-Krnjevo
-Markovac
-Orašac
-Mala Plana
9. oktobar 2014. u 13:25
Saša Stevanović
Ja sam Stevanović iz Vodica, krsna slava Sveti Nikola. Inače moji Stevanovići su mnogo stariji od vaših podataka na sajtu o poreklu prezimena Stevanović.
Zna li se nešto više o Stevanovićima koji su iz Vodica opština Smederevska Palanka? Jedini podatak koji imam je da su se u Vodice doselili iz okoline Rudnika početkom 19tog veka.
25. april 2017. u 17:12
Predrag Stevanovic
I ja sam Stevanovic slavimo isto Sv.Nikolu baka mi je pricala da svi Stevanovici koji slave Nikoljdan da su rodjaci moji su iz Donjeg Vakufa iz Bosne 🙂
13. januar 2014. u 23:11
Zivota Stevanovic
Stevanovic sam od oca Milorada,dede Stanojla (Jakovljevic), pradede Milutina i cukundede Dimitrija iz selaPoslon kod Raznja.Slavim Djurdjevdan. Bio bih Vam zahvalan ukoliko biste mogli da otkrijete nesto vise o poreklu mog prezimena.
14. januar 2014. u 00:06
Milorad Bogdanović
U Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu Stevanovići kao slavljenici Đurđevdana spominju se u parohijama Boljanić i Miščević (Maglaj); Seona i Crkvina (Srebrenica) i Derventa.
A mene interesuje šta Jakovljevići slave?
14. januar 2014. u 10:18
Miloš Stevanović
Poštovani,
Stevanović sam i poreklo mi je iz Donje Šatornje kod Topole (čukundeda Stevan). Pronašao sam da je deda došao negde iz Užičkog okruga (B. M. Drobnjaković “Jasenica”, 1922). Interesuje me kako bih mogao saznati nešto više o vremenu pre dolaska u D. Šatornju?
26. septembar 2018. u 00:24
Jovana
Postovani Milose, ja se prezivam Brkic i deda mi je poreklom iz Zabara kod Topole i skoro sam otkrila da smo se ranije zapravo prezivali Stevanovic ( ali da je u nekom trenutku prezime promenjeno-ne znam tacan razlog ali postoji vise teorija), o cemu svedoce nadgrobni spomenic mojih predakai sa navedenim prezimenom na starom seoskom groblju. Tako da moguce da su isti Stevanovici u pitanju s obzirom da Satornja i Zabare nisu bas toliko daleko. 🙂 Oni podaci do kojih sam ja dosla jeste da poticemo iz sela Kladnica kod Sjenice koja je danas u potpunosti nastanjena muslimanskim stanovnistvom ali je nekada vecinsko bilo pravoslavno stanovnistvo koje je izbeglo u Sumadiju, ostatak koji je ostao u selu se poturcio. Salih Selimovic je obradjivao dosta temu nekadasnjeg stanovnistva sela Kladnica i sadasnjeg i njihovog porekla pa mozete da pogledate njegova dela na tu temu. Ja svakako planiram. Pozdrav 🙂
11. novembar 2018. u 20:17
Milan
Postovana Jovana, ja nebi obracao Salihu Selimovicu toliku paznju jer njegova dela nemaju neki visok kvalitetan standard pogotovo kad se ta njegova dela uporedjuju napr. sa clancima na ovoj stranici. Dela Selimovica baziraju u vecini na “rekla-kazala”, “procitao sam u nekoj staroj knjizi sa cudnim izvorima” i slepo nagadjanje. Npr. u njegovoj knjizi “Prezimena i njihovo poreklo na Sjenicko-Pesterskoj visoravni” (Uzice 2017) prikupio je razna tumacenja i informacije o poreklu odredjenih porodica bez obzira da li se ta tumacenja i te informacije uopste odnose na porodice tog kraj i bez ikakvog pokusaja da proveri to sto citira. Takodje se i ne obraca na najnovija istrazivanja porekla nekih od tih porodica, nego jos uvek citira neke pogresne informacije iz dela Ejupa Musovica. Danasnja prezimena velikog dela porodica iz tog kraja poticu iz ranog 19. stoljeca, tako da je moguce da tamo dve porodice iz istog mesta/sela nisu u rodnoj vezi (a i da ne pricam o konstantnoj migraciji/ bekstvu raznih porodica, tako da se u pojedinim mestima nalaze 7-8 plemena istog prezimena koji nisu u rodu). Selimovica ne obraca tome nikakvu paznju i povezuje neke porodice iz tog kraja s porodicama istog prezimena iz drugih delova sveta iako nemaju nikakve veze jedne sa drugom (i jos gleda u telefonske knjige i broji koliko ih gde ima da bi mogao reci kako je veliki deo te porodice odselio u taj kraj). Znaci najbolje je uvek sam istrazivati istoriju svoje porodice po raznim arhivama (napr. u Beogradu ili u maticnom uredu odredjenog grada, napr. za Kladinicu u Sjenici) a i iz prici nasih starih, jer ko ce bolje znati ko smo i gde da trazimo nase rodjake nego mi sami? A jos bolje bi bilo da sve rezultate naseg istrazivanja odnosno nase porodicno stablo ubacimo na nekoj datoteci u internetu tako da mozemo naci zajednickih predaka i gde se spajaju odredjene porodice i time da pomognemo jedni drugima.